stdClass Object
(
[id] => 1133958
[title] => Život pod šterikama: cijela jedna država veća od Hrvatske danima je u mraku, usred 21. stoljeća! Nemaju struje, goriva...
[alias] => zivot-pod-sterikama-cijela-jedna-drzava-veca-od-hrvatske-danima-je-u-mraku-usred-21-stoljeca-nemaju-struje-goriva
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Dok u Velikoj Britaniji vojska distribuira gorivo do benzinskih pumpi, u Libanonu su se prisilno ugasila sva električna trošila i zemlja je u potpunom mraku. Dežurni cinici tvrde da je to dokaz slavne kapitalističke otpornosti na sve vrste kriza, no razlozi su ipak malo prozaičniji, premda posve neprispodobivi tzv. društvu obilja.
Da se i u 21. stoljeću cijela jedna zemlja može vratiti životu pod šterikama svjedoči živo libanonsko iskustvo. Tamošnja električna mreža potpuno se jučer ugasila nakon što su dvije glavne elektrane u zemlji – Al Zahrani i Deir Ammar – ostale bez goriva. Proizvodnja električne energije u Libanonu pala je ispod 200 megavata, a dizela nema ni za lijek, pa će se potpuni informativni i doslovni mrak sigurno nastaviti najmanje još nekoliko dana. To im se već jednom nakratko dogodilo, prošloga srpnja.
U pozadini svega je teška ekonomska kriza koja već dulje vrijeme potresa nekad itekako naprednu zemlju a izazvali su je uglavnom političari, vjerske i druge podjele, a ponajviše velika potrošnja vlada, te neodrživa monetarna politika. Zemlju je najprije uzdrmala bankovna kriza, drastično je pao gospodarski rast, pa su je mjesecima potresale velike demonstracije protiv korumpiranih i nesavjesnih dužnosnika. Sve je dodatno pogurala u propast i prošlogodišnja velika eksplozija u lučkom kompleksu u Bejrutu, koja je izazvala ogromnu materijalnu štetu i dodatno povećala državni dug.
---
---
Kriza je već polovicu libanonskog stanovništva bacila ispod ruba siromaštva, a vrijednost domaće valute je postala ništavna. Kronični nedostatak stranih sredstava plaćanja razlogom je što se nasušno potrebna električna energija ne može niti interventno uvesti iz inozemstva. Mnogi Libanonci već neko vrijeme ovise o energiji iz privatnih agregata na dizel, no i njihov rad je postao sve skuplji zbog manjka goriva, te ne mogu ni približno pokriti nedostatak nacionalne elektroenergetske mreže.
Tijekom rujna militantna šijitska skupina Hezbollah unijela je u zemlju iransko gorivo kako bi njime ublažili nestašice. Protivnici Hezbollaha kažu da ova grupa koristi, a možda i svjesno potiče, nacionalnu krizu s gorivom da proširi svoj politički utjecaj. Sunit Najib Mikati postao je, naime, libanonski premijer prije manje od mjesec dana, a više od godinu nakon što je ostavku dala prethodna administracija.
Do izlaza iz pravog ponora jednog društva, međutim, ne stiže se preko noći, baš kao ni u Zagrebu: nacionalne i vjerske podjele, stranački klijentelizam, rasipništvo i korupcija godinama su ovu zemlju gurale prema doslovnom i metaforičkom mraku. To što su se svjetla ugasila na početku mandata čovjeka koji je obećao sanirati propast ne podrazumijeva ni minimum njegove krivnje za posljedice nečijega tuđeg djelovanja.
---
---
---
Libanon: zemlja konstantnog rata
Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža o Libanonu navodi:
Libanon se sastoji od četiriju prirodno geografskih cjelina paralelnog smjera pružanja: obalne nizine uz Sredozemno more, gorja Libanon, doline Bekaa i gorja Antilibanon.
Područje južno od doline rijeke Litani prema granici s Izraelom nastavlja se u prostor Galilejskoga ravnjaka (do 1200 m). Na istoku, između doline Bekaa i granice sa Sirijom izdižu se gorja Antilibanon i njegov južni nastavak Hermon. Oko 50% teritorija Libanona leži iznad 900 m.
Klima je sredozemna s vrućim (srpanj 28 °C) i suhim ljetima te blagim (siječanj 14 °C) i vlažnim zimama; u unutrašnjosti je pod utjecajem reljefa modificirana.
Oborina ima najviše zimi kada su najviši vrhovi Libanonskoga gorja i Antilibanona pokriveni snijegom.
U priobalju prevladava mediteranska vegetacija, u dolini Bekaa stepa, a planinski pristranci do 1500 m visine obrasli su djelomično šumom hrasta, bukve, alepskoga bora te skromnim ostatcima nekada bogate šume libanonskoga cedra.
Posljednji sveobuhvatni popis stanovništva objavljen je 1932. kada je Libanon imao 875 252 st. Od tada službenih popisa nije bilo, demografski pokazatelji iskazivani su tek procjenama. Prema procjeni iz 1956. u Libanonu je živjelo 1 411 416 st., 1970. godine 2 126 325 stanovnika, 2007. godine 3 759 136 st., a 2014. godine 4 137 000 stanovnika ili 395,8 st./km².
Prema službenim je podacima u 2015. u Libanonu bilo više od milijun sirijskih i oko 300 000 palestinskih izbjeglica od kojih je većina ondje ostala živjeti.
U gusto naseljenome priobalju, gdje se nalaze svi veći gradovi, ističe se metropolitansko područje Bejruta (Veliki Bejrut; 11 000 st./km²) u kojem živi više od polovice ukupnoga stanovništva Libanona; unutrašnjost zemlje je ruralna, rijetko naseljena (guvernat Baalbek-Hermel; 138 st./km²). Većina stanovništva su Arapi (84,5%, od čega Libanonci 71,2%, Palestinci 12,1%, Sirijci i dr.), zatim Armenci (6,8%), Kurdi (6,1%) i drugi (2,6%). Po vjeri su muslimani (56,0%, od čega šijiti 28,0% i suniti 28,0%), katolici-maroniti (22,0%), pravoslavci (8,0%), grkokatolici-melkiti (4,0%), Druzi (5,0%) i drugi (5,0%).
Novčana je jedinica libanonska funta (LL.; LBP); 1 funta = 100 pijastera.
Najstarije poznato stanovništvo današnjega Libanona bili su Feničani, koji su oko 3000. pr. Kr. došli iz pradomovine oko Crvenoga mora i naselili se na područje današnjega Libanona i susjednih dijelova Sirije i Izraela, između Latakije na sjeveru i Akre (Akko, grad sjeverno od Haife) na jugu. Povoljan smještaj na važnome trgovačkom i geografskom čvorištu uvjetovao je stvaranje feničkih gradova država: Gubla (Gebal, danas Ǧubayl), nekoć poznatiji kao Biblos (grčki Býblos), Arad (grčki Árados, danas Arwād), Sidon (danas Ṣaydā), Tir (danas Ṣūr) i dr. Već u III. tisućljeću pr. Kr. Biblos je trgovao s Egiptom, a poslije i s egejskim otocima. Veze s Egiptom dovele su do uspostave slabog egipatskog suvereniteta, koji je u XVIII. st. pr. Kr. prekinula invazija Hiksa.
Obnovljenu egipatsku vlast uzdrmao je u XIV. st. pr. Kr. napadaj Hetita. Njihovu su vlast priznali Arad, Simira i Sidon, a oprli su se Biblos i Tir. Egipatsku vlast obnovio je Ramses II.; nakon egipatskoga povlačenja iz Sirije, fenički su gradovi države između 1200. i IX. st. pr. Kr. uživali samostalnost. Najznačajniji grad država u to doba bio je Tir. Područje današnjega Libanona 701. pr. Kr. našlo se pod političkom dominacijom Asiraca. Nakon sloma asirske vlasti, zakratko su zavladali Egipćani a potom novobabilonska država (605. do 539. pr. Kr.). Fenički gradovi države ušli su 538. pr. Kr. u sastav perzijske satrapije. Protiv perzijske vlasti pobunio se 351. pr. Kr. Sidon, ali je pobunu ugušio Artakserkso III. Oh. Perzijsku vlast zamijenila je 333. pr. Kr. makedonska. Svi su se fenički gradovi predali Aleksandru III. Velikomu, osim Tira, koji je zauzet 332. pr. Kr. Poslije su Feničani bili pod Seleukidima i Ptolemejevićima, dok nisu 64. pr. Kr. došli pod Rim. Podjelom Rimskoga Carstva (395) Libanon je došao pod vlast Bizanta, u sastavu kojega je bio do arapskog osvojenja 636. Aramejski jezik, kojim je dotad govorila većina stanovništva, ubrzo je zamijenjen arapskim, ali islam ipak nije postao dominantnom religijom kao u drugim krajevima Bliskog istoka, jer su se kršćani (uglavnom maroniti, sljedba iz VI. st.) povukli u planine. No i sami muslimani podijelili su se na sljedbe sunita i nešto manje šijita, a u XI. st. raširila se u južnom Libanonu i vjerska sljedba Druza.
Tijekom XI. st. područje današnjega Libanona bilo je podijeljeno između država koje su osnovali križari: Kraljevstvo Jeruzalem, Kneževina Antiohija, grofovije Edesa i Tripoli. Dok je muslimansko stanovništvo pomagalo obrambeni rat susjednih islamskih vladara, kršćanski maroniti (od 1216. izravno povezani s papom) aktivno su sudjelovali u ratu križara protiv muslimana. Iako su kršćani bili poraženi, grad Bejrut je od 1375., kao luka preko koje idu trgovački putovi između Europe i Bliskog i Srednjeg istoka, a također i cijeli Libanon, snažno gospodarski napredovao trgujući s kršćanskom Europom. Iako su tijekom XVI. i XVII. st. Libanonom upravljali emiri sljedbe Druza, Libanon je od 1516. do 1918. bio u sastavu Osmanskoga Carstva. U doba europskih kolonijalnih osvajanja u XIX. st. Libanon je osobito privukao pozornost Francuske, koja je iskorištavala vjerske suprotnosti između kršćana maronita i muslimana kako bi se umiješala u unutarnje poslove zemlje.
Sporazumom europskih velesila Libanon je 1861. postao autonomnom pokrajinom Osmanskoga Carstva, kojoj se na čelu nalazio kršćanski guverner. Početkom XX. st. razbuktao se arapski nacionalistički pokret za oslobođenje od osmanske vlasti. Tijekom I. svjetskog rata (1916) bio je sklopljen tajni sporazum Velike Britanije i Francuske (tzv. Sykes-Picotov sporazum) kojim su te sile međusobno razdijelile interesne sfere na Bliskom istoku. Na temelju zaključaka konferencije u San Remu 1920. Francuska je dobila mandat nad Sirijom i Libanonom, koji joj je potvrdila i Liga naroda 1922. Iste je godine francuski visoki komesar proglasio osnutak »Velikoga Libanona«, koji je dobio svoje današnje granice proširenjem na istoku i jugu, a 1926. Libanon je bio proglašen zasebnim mandatnim područjem s vlastitim parlamentom.
Za vrijeme vlade Narodne fronte, Francuska je 1936. s političkim predstavnicima Libanona (i Sirije) sklopila sporazum prema kojem se obvezala da će u roku od tri godine ukinuti mandat nad tim zemljama. No francuski je parlament odbio ratificirati taj sporazum. U ljeto 1941. britanske snage i postrojbe Slobodne Francuske (pokret Charlesa de Gaullea) slomile su otpor vichyjevskih vojnih snaga pa je 26. XI. 1941. proglašena neovisnost Libanona i Sirije.
Francuska uprava okončana je u studenome 1943., a francuska vojska povukla se potkraj 1946 (godine 1945. Libanon je bio među osnivačima Arapske lige). Godine 1948. Libanon je sudjelovao u ratu protiv Izraela. Politička stabilnost pokušavala se izgraditi podjelom vlasti između vjerskih zajednica (prema tzv. Nacionalnom paktu iz 1943). Unatoč tomu, premoćan politički i ekonomski utjecaj imala je maronitska zajednica (najveća među libanonskim kršćanima); tijekom 1950-ih oko 17 kršćanskih i 8 muslimanskih obitelji posjedovalo je većinu nacionalnoga gospodarstva. Pod utjecajem egipatske revolucije (1953–54) i snaženja arapskog nacionalizma, muslimanske organizacije zahtijevale su veći društveni utjecaj. Početkom svibnja 1958. izbili su unutrašnji sukobi; predsjednik Camille Chamoun (na vlasti 1952–58) pozvao je u pomoć SAD, koji je vojno intervenirao u srpnju 1958. pa je bilo uspostavljeno primirje. Političku stabilnost narušavali su povremeni obračuni među naoružanim skupinama, organiziranima na vjerskoj, etničkoj, klanovskoj i drugoj osnovi, te utjecaj Sirije i Izraela.
Tijekom 1960-ih bilo je više izraelskih napada na palestinska uporišta; 1948–60. pred izraelskom represijom u Libanon je izbjeglo oko 136 000 Palestinaca (njihov status uređen je Kairskim sporazumom 1969), a njihov se broj povećao nakon progona iz Jordana 1970 (više palestinskih skupina bilo je naoružano, a prevladavale su snage Palestinske oslobodilačke organizacije – PLO-a). Učestale su bile smjene vlade; do sredine 1970-ih više puta premijeri su bili Abdullah Aref al-Jafi (‘Abdullāh ‘Ārif al-Yāfī), Sami as-Sulh (Sāmī aṣ-Ṣulḥ), Saib Salam (Ṣā’ib Salām) i Rašid Karame (Rašīd Karāmī). Znatan politički utjecaj imali su i Pierre Gemayel (vođa Falangističke stranke) te Kamal Džumblat (Kamāl Ǧunblāṭ), jedan od vođa Druza, koji je postao vođa saveza ljevičarskih organizacija (ubijen je 1977; zamjenio ga je sin Valid Džumblat/Walīd Ǧunblāṭ). U studenome 1969. libanonska vojska sukobljavala se s pojedinim palestinskim skupinama; sredinom 1970-ih u Libanonu je bilo više od 400 000 izbjeglih Palestinaca, koji su postali jedna od najvećih zajednica u državi. Vojno-politički organizirali su se i šijiti, koji su 1975. stvorili organizaciju Amal (arapski: nada, kratica od Afwāǧ al-muqāwama al-lubnāniyya: Odredi libanonskog otpora); osnivač je bio imam Musa as-Sadr (Mūsā aṣ-Ṣadr), koji je 1978. nestao u Libiji, a nakon njega Amal predvodi Nabih Berri (Nabīh Birrī). Polovicom 1974. izbili su prvi sukobi palestinskih skupina i maronitske milicije, tzv. falangi (arapski Katā’ib), a u travnju 1975. došlo je do građanskoga rata.
Razaranjima je posebno bio izložen Bejrut, koji je podijeljen na kršćanski (istočni) i muslimanski (zapadni) dio; 1976. oko dva mjeseca trajala je opsada palestinskog izbjegličkoga naselja Tal el-Zatar (Tell az-Za'tar), u predgrađu Bejruta. Učestalost sukoba smanjena je intervencijom sirijske vojske (1976), koja je potom činila veći dio arapskih mirovnih snaga (u borbama 1975–77. bilo je oko 64 000 poginulih). Službeno je obnovljena središnja vlast (1976–82. pod predsjednikom Eliasom Sarkisom), ali je Libanon ostao podijeljen između suparničkih vojno-političkih skupina. Napadi palestinske gerilje iz južnoga Libanona na Izrael izazvali su sredinom ožujka 1978. izraelsku vojnu intervenciju (pri čem je bilo oko 2000 poginulih, uglavnom civila). Izraelska vojska zaposjela je južni Libanon (do rijeke Litani), iz kojega je izbjeglo više od 200 000 stanovnika, pretežito šijita, pa je došlo do sukoba između Amala (podupiranog od Sirije) i palestinskih organizacija. Uslijedilo je raspoređivanje snaga UN-a (od 22. III. 1978), te povlačenje izraelske vojske (u lipnju 1978); u libanonskom južnom pograničju Izrael je pomogao uspostavu vlasti kršćansko-desničarske milicije, tzv. Južnolibanonske vojske, pod vodstvom Sa'da Hadada (Sa‘d Ḥaddād; on je 1979. proglasio vlastitu državu »Slobodni Libanon«; god. 1984. zamijenio ga je Antoine Lahad).
Potkraj 1970-ih trajale su borbe među maronitskim snagama; sukobljavale su se Gemayelova falanga, milicija Soleimanea Frangiéa (Suleiman Franjiyeh; predsjednik 1970–76), skupine pod nadzorom Camillea Chamouna i dr. Vlast je nad maronitskim područjem 1980. uspostavio Béchir Gemayel (nadzirao je oko 10% libanonskoga teritorija); ustrojio je Libanonske snage i u kolovozu 1982. postao predsjednik. Ubrzo je ubijen, a predsjednički položaj (1982–88) preuzeo je njegov brat Amine Gemayel. Druga izraelska vojna intervencija uslijedila je početkom lipnja 1982; izraelska vojska zaposjela je južni dio Libanona, do prometnice Bejrut–Damask, pri čem se sukobila i sa sirijskom vojskom (bitka kod mjesta Sultan Ja'kub). Nakon atentata na Béchira Gemayela, izraelska vojska zauzela je muslimanski (zapadni) Bejrut, u kojem su 16. IX. 1982. maronitske Libanonske snage ubile više stotina palestinskih i šijitskih civila (u izbjegličkim naseljima Sabri i Šatili; procjene navode 460 do 1500 ubijenih). Pod izraelskim pritiskom, u kolovozu 1982. iz Libanona su se povukli PLO i ostale palestinske snage (njihove položaje uglavnom je zauzeo šijitski Amal, koji je sredinom 1980-ih većinom nadzirao zapadni Bejrut). Uz sirijski i izraelski utjecaj na prilike u Libanonu, od početka 1980-ih počeo je utjecati i Iran. Uz iransku pomoć djeluje pokret Hezbollah (od 1982), čiji su gerilci aktivni posebno na libanonskom jugu, odakle poduzimaju napade na izraelske ciljeve. Godine 1983. u Tripoliju su se vodile borbe sirijske vojske i njoj sklonih palestinskih skupina protiv preostalih snaga PLO-a (potpomaganih od pojedinih sunitskih i ljevičarskih milicija); u drugim područjima sukobile su se Libanonske snage i milicije Druza, pod vodstvom Valida Džumblata. Tijekom 1982–84. u Libanonu su bile prisutne međunarodne snage, uglavnom iz zapadnih zemalja; povukle su se kada je oko 320 američkih i francuskih vojnika bilo ubijeno u bombaškome napadu (u listopadu 1983). Izraelska vojska povukla se 16. II. 1985. i u južnom libanonskom pograničju uspostavila tzv. sigurnosnu zonu.
Tijekom 1985–87. u zapadnom Bejrutu trajali su sukobi između pojedinih šijitskih milicija i snaga Druza; uglavnom su prestali s ulaskom sirijske vojske u ožujku 1987. Potkraj 1980-ih privremenu vojnu vladu predvodio je general Michel Aoun; pokušavao je ovladati maronitskim naoružanim skupinama, zbog čega su izbijali sukobi u istočnom Bejrutu (1989–90). Uz iračku potporu, Aounove su se snage sukobljavale i sa sirijskom vojskom. Politički sporazum vođa dijela kršćanske i muslimanske zajednice postignut je u listopadu 1989. Njime je osnažen politički položaj muslimana u podjeli vlasti, pa je dogovoreno povlačenje sirijske vojske, no sporazum nije bio općeprihvaćen. Za predsjednika je u studenome 1989. bio izabran René Moawad (ubrzo je ubijen), a potom Elias Hraoui (1989–98). Nakon sirijske pobjede nad Aounovim snagama, Bejrut su napustile pojedine naoružane milicije, pa je u listopadu 1990. bila okončana ratna podjela grada. Procjenjuje se da je u sukobima 1975–89. bilo više od 150 000 poginulih i oko 300 000 ranjenih, a oko 900 000 stanovnika iselilo se.
Početkom 1990-ih uspostavljena je nova vlada, preustrojena je libanonska vojska pa su razoružavane vojno-političke skupine (u svibnju 1991. Libanon je sa Sirijom potpisao sporazum o sigurnosnoj i drugoj suradnji). Tijekom 1990-ih libanonska je vlada uz pomoć sirijske vojske nastojala ovladati južnim Libanonom, u kojem su uporišta gerilaca Hezbollaha (Izrael ih je snažnije napadao 1993., 1996. i 1999). Godine 1998–2007. predsjednik je bio Émile Lahoud. U svibnju 2000. izraelska vojska povukla se iz južnog Libanona, pa se raspala tzv. Južnolibanonska vojska (pomagana od Izraela). Početkom 2000. u Libanonu je ostalo oko 25 000 sirijskih vojnika (u odmazdi za napade Hezbollaha, Izrael je u travnju 2001. napao pojedine sirijske vojne položaje). U siječnju 2005. političku nestabilnost izazvalo je ubojstvo Rafika al-Haririja (Rafīq al-Ḥarīrī; premijer 1992–98. i 2000–04); slijedili su protusirijski prosvjedi i povlačenje sirijske vojske (u travnju 2005). Stabilnost narušava i vojno djelovanje Hezbollaha protiv ciljeva u Izraelu; početkom 2000-ih njegova uporišta više puta napada izraelska vojska (2006. poginulih je bilo oko 2000). Godine 2007. u sukobima libanonske vojske i islamističkih skupina (u palestinskom izbjegličkom naselju Nahr al-Barid) bilo je oko 500 poginulih; 2008. bili su sukobi provladinih snaga i Hezbollaha. Od svibnja 2008. do svibnja 2014. predsjednik je bio Michel Suleiman (profesionalni vojnik, general, od kraja 1998. bio je zapovjednik libanonskih oružanih snaga). Libanonsku stabilnost od 2011. dodatno je opteretio građanski rat u Siriji (do kolovoza 2014. u Libanonu je 1,17 milijuna izbjeglih iz Sirije).
Zbog državne nestabilnosti odgađani su izbori te je produljen mandat parlamentarnih zastupnika (u svibnju 2013. i studenome 2014). Izbor novog predsjednika u parlamentu onemogućila su suprotstavljanja sunitskih i šijitskih političara. Funkciju predsjednika privremeno je obnašao Tammam Salam (Tammām Salām; premijer od veljače 2014). Potkraj 2016. otvorena je mogućnost prevladavanja političke krize; u listopadu 2016. za predsjednika je izabran umirovljeni general Michel Aoun, a u prosincu 2016. premijer je postao Sad al-Hariri (Sa‘d al-Ḥarīrī; premijer 2009–11., sin nekadašnjega premijera Rafika al-Haririja, ubijenog u atentatu 2005).
Političke prilike ostale su znatno pod utjecajem rata u susjednoj Siriji (potkraj 2016. više od milijun sirijskih izbjeglica ostalo je živjeti u Libanonu). Borci radikalne Islamske države Irak i Levant bili su okupirali dijelove pograničja u dolini Bekaa, oko grada Arsala (protjerani su ponajviše zahvaljujući akcijama Hezbollaha). Utjecaj sirijskoga građanskog rata rezultirao je i velikim razaranjima u gradovima Tripoliju i Sidonu, u kojima su se sukobljavale lokalne sunitske i alavitske milicije (broj ukupno poginulih Libanonaca procjenjuje se na više od 800). Regionalno sučeljavanje Irana i Saudijske Arabije također djeluje na odnos libanonskih političkih snaga, te je u tom kontekstu potkraj 2017. došlo do političke krize u kojoj je premijer Sad al-Hariri ponudio ostavku pa ju potom povukao (kriza je dovela do jačanja antisaudijskog osjećaja među libanonskim sunitima).
Nakon parlamentarnih izbora u svibnju 2018. slijedili su pregovori o sastavljanju koalicijske vlade. Sad al-Hariri ostao je premijer do kraja listopada 2019., kada je dao ostavku pod pritiskom masovnih prosvjeda zbog raširene korupcije i ekonomske krize. Politička nestabilnost održana je i početkom 2020. Nakon nasilnih prosvjeda u Bejrutu, u siječnju 2020 (s više stotina ozlijeđenih), sastavljena je nova vlada, a premijer je postao Hassan Diab (2011–14. bio je ministar obrazovanja). Početkom kolovoza 2020. došlo je do velike eksplozije u lučkome skladištu u Bejrutu u kojoj je poginulo oko 200 ljudi. Taj je događaj potaknuo socijalne prosvjede te doveo do vladine ostavke. U rujnu 2020. za novoga premijera imenovan je Mustapha Adib (od 2013. bio je veleposlanik u Njemačkoj), ali nije uspio sastaviti vladu te je u listopadu na premijerski položaj ponovno imenovan Sad al-Hariri.
PSD
---
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => SUMRAK
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[25] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[extra_fields_search] => SUMRAK 1 1 1 1 1 2 0 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2021-10-10 13:56:15
[created_by] => 3073
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2021-10-10 18:18:37
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2021-10-10 18:18:37
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 799
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 241
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet
[secure] => 0
[page_title] => Svijet
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2021\/10\/10\/19612102.jpg","\/images\/slike\/2021\/10\/10\/19612150.jpg","\/images\/slike\/2021\/10\/10\/19612284.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Dylan Collins","Joseph Eid","Ibrahim Chalhoub"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280","hd_19612102_1920.jpg":"1920x1080","k_19612102_1280.jpg":"1280x1280","k_19612102_1024.jpg":"1024x1024","k_19612102_640.jpg":"640x640","k_19612102_480.jpg":"480x480","k_19612102_340.jpg":"340x340","k_19612102_220.jpg":"220x220","o_19612102_1280.jpg":"1280x853","o_19612102_1024.jpg":"1024x682","o_19612102_640.jpg":"640x426","o_19612102_480.jpg":"480x320","o_19612102_340.jpg":"340x226","o_19612102_220.jpg":"220x146","h_19612102_1280.jpg":"1280x854","h_19612102_1024.jpg":"1024x683","h_19612102_640.jpg":"640x427","h_19612102_480.jpg":"480x320","h_19612102_340.jpg":"340x227","h_19612102_220.jpg":"220x147","pp_19612102_1280.jpg":"1006x1280","pp_19612102_1024.jpg":"805x1024","pp_19612102_640.jpg":"503x640","pp_19612102_480.jpg":"377x480","pp_19612102_340.jpg":"267x340","pp_19612102_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_19612150_1920.jpg":"1920x1080","k_19612150_1280.jpg":"1280x1280","k_19612150_1024.jpg":"1024x1024","k_19612150_640.jpg":"640x640","k_19612150_480.jpg":"480x480","k_19612150_340.jpg":"340x340","k_19612150_220.jpg":"220x220","o_19612150_1280.jpg":"1280x853","o_19612150_1024.jpg":"1024x682","o_19612150_640.jpg":"640x426","o_19612150_480.jpg":"480x320","o_19612150_340.jpg":"340x226","o_19612150_220.jpg":"220x146","h_19612150_1280.jpg":"1280x854","h_19612150_1024.jpg":"1024x683","h_19612150_640.jpg":"640x427","h_19612150_480.jpg":"480x320","h_19612150_340.jpg":"340x227","h_19612150_220.jpg":"220x147","pp_19612150_1280.jpg":"1006x1280","pp_19612150_1024.jpg":"805x1024","pp_19612150_640.jpg":"503x640","pp_19612150_480.jpg":"377x480","pp_19612150_340.jpg":"267x340","pp_19612150_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_19612284_1920.jpg":"1920x1080","k_19612284_1280.jpg":"1280x1280","k_19612284_1024.jpg":"1024x1024","k_19612284_640.jpg":"640x640","k_19612284_480.jpg":"480x480","k_19612284_340.jpg":"340x340","k_19612284_220.jpg":"220x220","o_19612284_1280.jpg":"1280x853","o_19612284_1024.jpg":"1024x682","o_19612284_640.jpg":"640x426","o_19612284_480.jpg":"480x320","o_19612284_340.jpg":"340x226","o_19612284_220.jpg":"220x146","h_19612284_1280.jpg":"1280x854","h_19612284_1024.jpg":"1024x683","h_19612284_640.jpg":"640x427","h_19612284_480.jpg":"480x320","h_19612284_340.jpg":"340x227","h_19612284_220.jpg":"220x147","pp_19612284_1280.jpg":"1006x1280","pp_19612284_1024.jpg":"805x1024","pp_19612284_640.jpg":"503x640","pp_19612284_480.jpg":"377x480","pp_19612284_340.jpg":"267x340","pp_19612284_220.jpg":"173x220"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 204
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 241
[name] => Svijet
[alias] => svijet
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 1
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 14844846 Threads: 6 Questions: 3135323777 Slow queries: 6984488
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 234676631
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 48
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '240'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/svijet
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 241
[name] => Svijet
[alias] => svijet
[parent] => 119
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vijesti/svijet
)
)
[link] => /vijesti/svijet/zivot-pod-sterikama-cijela-jedna-drzava-veca-od-hrvatske-danima-je-u-mraku-usred-21-stoljeca-nemaju-struje-goriva-1133958
[printLink] => /vijesti/svijet/zivot-pod-sterikama-cijela-jedna-drzava-veca-od-hrvatske-danima-je-u-mraku-usred-21-stoljeca-nemaju-struje-goriva-1133958?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 21242
[name] => Libanon
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => libanon
[link] => /tag/libanon
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 491727
[name] => ekonomska kriza
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ekonomska-kriza
[link] => /tag/ekonomska-kriza
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 652456
[name] => Drzava bez struje
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-10-10 20:18:49
[main_article_id] => 0
[alias] => drzava-bez-struje
[link] => /tag/drzava-bez-struje
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => SUMRAK
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Život pod šterikama: cijela jedna država veća od Hrvatske danima je u mraku, usred 21. stoljeća! Nemaju struje, goriva...
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3073
[name] => Davor Krile
[username] => davor.krile
[email] => davor.krile@slobodnadalmacija.hr
[password] => $2y$10$LyMi.JNgiiRFR4xSVwf7gO72c0ej6V3duSAlXomIM0PF91jeTDIwm
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] => {"admin_style":"","admin_language":"","language":"","editor":"","timezone":""}
[groups] => Array
(
[3] => 3
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[admin_style] =>
[admin_language] =>
[language] =>
[editor] =>
[timezone] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/davor-krile-3073
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1592
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1592.png
[url] =>
[group] => 0
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1592.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/10/10/19612102.jpg
[galleryCount] => 3
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Dylan Collins
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/10/10/19612102.jpg
[title] =>
Dylan Collins
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/10/10/19612150.jpg
[title] =>
Joseph Eid
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/10/10/19612284.jpg
[title] =>
Ibrahim Chalhoub
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Dok u Velikoj Britaniji vojska distribuira gorivo do benzinskih pumpi, u Libanonu su se prisilno ugasila sva električna trošila i zemlja je u potpunom mraku. Dežurni cinici tvrde da je to dokaz slavne kapitalističke otpornosti na sve vrste kriza, no razlozi su ipak malo prozaičniji, premda posve neprispodobivi tzv. društvu obilja.
Da se i u 21. stoljeću cijela jedna zemlja može vratiti životu pod šterikama svjedoči živo libanonsko iskustvo. Tamošnja električna mreža potpuno se jučer ugasila nakon što su dvije glavne elektrane u zemlji – Al Zahrani i Deir Ammar – ostale bez goriva. Proizvodnja električne energije u Libanonu pala je ispod 200 megavata, a dizela nema ni za lijek, pa će se potpuni informativni i doslovni mrak sigurno nastaviti najmanje još nekoliko dana. To im se već jednom nakratko dogodilo, prošloga srpnja.
U pozadini svega je teška ekonomska kriza koja već dulje vrijeme potresa nekad itekako naprednu zemlju a izazvali su je uglavnom političari, vjerske i druge podjele, a ponajviše velika potrošnja vlada, te neodrživa monetarna politika. Zemlju je najprije uzdrmala bankovna kriza, drastično je pao gospodarski rast, pa su je mjesecima potresale velike demonstracije protiv korumpiranih i nesavjesnih dužnosnika. Sve je dodatno pogurala u propast i prošlogodišnja velika eksplozija u lučkom kompleksu u Bejrutu, koja je izazvala ogromnu materijalnu štetu i dodatno povećala državni dug.
---
---
Kriza je već polovicu libanonskog stanovništva bacila ispod ruba siromaštva, a vrijednost domaće valute je postala ništavna. Kronični nedostatak stranih sredstava plaćanja razlogom je što se nasušno potrebna električna energija ne može niti interventno uvesti iz inozemstva. Mnogi Libanonci već neko vrijeme ovise o energiji iz privatnih agregata na dizel, no i njihov rad je postao sve skuplji zbog manjka goriva, te ne mogu ni približno pokriti nedostatak nacionalne elektroenergetske mreže.
Tijekom rujna militantna šijitska skupina Hezbollah unijela je u zemlju iransko gorivo kako bi njime ublažili nestašice. Protivnici Hezbollaha kažu da ova grupa koristi, a možda i svjesno potiče, nacionalnu krizu s gorivom da proširi svoj politički utjecaj. Sunit Najib Mikati postao je, naime, libanonski premijer prije manje od mjesec dana, a više od godinu nakon što je ostavku dala prethodna administracija.
Do izlaza iz pravog ponora jednog društva, međutim, ne stiže se preko noći, baš kao ni u Zagrebu: nacionalne i vjerske podjele, stranački klijentelizam, rasipništvo i korupcija godinama su ovu zemlju gurale prema doslovnom i metaforičkom mraku. To što su se svjetla ugasila na početku mandata čovjeka koji je obećao sanirati propast ne podrazumijeva ni minimum njegove krivnje za posljedice nečijega tuđeg djelovanja.
---
---
---
Libanon: zemlja konstantnog rata
Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža o Libanonu navodi:
Libanon se sastoji od četiriju prirodno geografskih cjelina paralelnog smjera pružanja: obalne nizine uz Sredozemno more, gorja Libanon, doline Bekaa i gorja Antilibanon.
Područje južno od doline rijeke Litani prema granici s Izraelom nastavlja se u prostor Galilejskoga ravnjaka (do 1200 m). Na istoku, između doline Bekaa i granice sa Sirijom izdižu se gorja Antilibanon i njegov južni nastavak Hermon. Oko 50% teritorija Libanona leži iznad 900 m.
Klima je sredozemna s vrućim (srpanj 28 °C) i suhim ljetima te blagim (siječanj 14 °C) i vlažnim zimama; u unutrašnjosti je pod utjecajem reljefa modificirana.
Oborina ima najviše zimi kada su najviši vrhovi Libanonskoga gorja i Antilibanona pokriveni snijegom.
U priobalju prevladava mediteranska vegetacija, u dolini Bekaa stepa, a planinski pristranci do 1500 m visine obrasli su djelomično šumom hrasta, bukve, alepskoga bora te skromnim ostatcima nekada bogate šume libanonskoga cedra.
Posljednji sveobuhvatni popis stanovništva objavljen je 1932. kada je Libanon imao 875 252 st. Od tada službenih popisa nije bilo, demografski pokazatelji iskazivani su tek procjenama. Prema procjeni iz 1956. u Libanonu je živjelo 1 411 416 st., 1970. godine 2 126 325 stanovnika, 2007. godine 3 759 136 st., a 2014. godine 4 137 000 stanovnika ili 395,8 st./km².
Prema službenim je podacima u 2015. u Libanonu bilo više od milijun sirijskih i oko 300 000 palestinskih izbjeglica od kojih je većina ondje ostala živjeti.
U gusto naseljenome priobalju, gdje se nalaze svi veći gradovi, ističe se metropolitansko područje Bejruta (Veliki Bejrut; 11 000 st./km²) u kojem živi više od polovice ukupnoga stanovništva Libanona; unutrašnjost zemlje je ruralna, rijetko naseljena (guvernat Baalbek-Hermel; 138 st./km²). Većina stanovništva su Arapi (84,5%, od čega Libanonci 71,2%, Palestinci 12,1%, Sirijci i dr.), zatim Armenci (6,8%), Kurdi (6,1%) i drugi (2,6%). Po vjeri su muslimani (56,0%, od čega šijiti 28,0% i suniti 28,0%), katolici-maroniti (22,0%), pravoslavci (8,0%), grkokatolici-melkiti (4,0%), Druzi (5,0%) i drugi (5,0%).
Novčana je jedinica libanonska funta (LL.; LBP); 1 funta = 100 pijastera.
Najstarije poznato stanovništvo današnjega Libanona bili su Feničani, koji su oko 3000. pr. Kr. došli iz pradomovine oko Crvenoga mora i naselili se na područje današnjega Libanona i susjednih dijelova Sirije i Izraela, između Latakije na sjeveru i Akre (Akko, grad sjeverno od Haife) na jugu. Povoljan smještaj na važnome trgovačkom i geografskom čvorištu uvjetovao je stvaranje feničkih gradova država: Gubla (Gebal, danas Ǧubayl), nekoć poznatiji kao Biblos (grčki Býblos), Arad (grčki Árados, danas Arwād), Sidon (danas Ṣaydā), Tir (danas Ṣūr) i dr. Već u III. tisućljeću pr. Kr. Biblos je trgovao s Egiptom, a poslije i s egejskim otocima. Veze s Egiptom dovele su do uspostave slabog egipatskog suvereniteta, koji je u XVIII. st. pr. Kr. prekinula invazija Hiksa.
Obnovljenu egipatsku vlast uzdrmao je u XIV. st. pr. Kr. napadaj Hetita. Njihovu su vlast priznali Arad, Simira i Sidon, a oprli su se Biblos i Tir. Egipatsku vlast obnovio je Ramses II.; nakon egipatskoga povlačenja iz Sirije, fenički su gradovi države između 1200. i IX. st. pr. Kr. uživali samostalnost. Najznačajniji grad država u to doba bio je Tir. Područje današnjega Libanona 701. pr. Kr. našlo se pod političkom dominacijom Asiraca. Nakon sloma asirske vlasti, zakratko su zavladali Egipćani a potom novobabilonska država (605. do 539. pr. Kr.). Fenički gradovi države ušli su 538. pr. Kr. u sastav perzijske satrapije. Protiv perzijske vlasti pobunio se 351. pr. Kr. Sidon, ali je pobunu ugušio Artakserkso III. Oh. Perzijsku vlast zamijenila je 333. pr. Kr. makedonska. Svi su se fenički gradovi predali Aleksandru III. Velikomu, osim Tira, koji je zauzet 332. pr. Kr. Poslije su Feničani bili pod Seleukidima i Ptolemejevićima, dok nisu 64. pr. Kr. došli pod Rim. Podjelom Rimskoga Carstva (395) Libanon je došao pod vlast Bizanta, u sastavu kojega je bio do arapskog osvojenja 636. Aramejski jezik, kojim je dotad govorila većina stanovništva, ubrzo je zamijenjen arapskim, ali islam ipak nije postao dominantnom religijom kao u drugim krajevima Bliskog istoka, jer su se kršćani (uglavnom maroniti, sljedba iz VI. st.) povukli u planine. No i sami muslimani podijelili su se na sljedbe sunita i nešto manje šijita, a u XI. st. raširila se u južnom Libanonu i vjerska sljedba Druza.
Tijekom XI. st. područje današnjega Libanona bilo je podijeljeno između država koje su osnovali križari: Kraljevstvo Jeruzalem, Kneževina Antiohija, grofovije Edesa i Tripoli. Dok je muslimansko stanovništvo pomagalo obrambeni rat susjednih islamskih vladara, kršćanski maroniti (od 1216. izravno povezani s papom) aktivno su sudjelovali u ratu križara protiv muslimana. Iako su kršćani bili poraženi, grad Bejrut je od 1375., kao luka preko koje idu trgovački putovi između Europe i Bliskog i Srednjeg istoka, a također i cijeli Libanon, snažno gospodarski napredovao trgujući s kršćanskom Europom. Iako su tijekom XVI. i XVII. st. Libanonom upravljali emiri sljedbe Druza, Libanon je od 1516. do 1918. bio u sastavu Osmanskoga Carstva. U doba europskih kolonijalnih osvajanja u XIX. st. Libanon je osobito privukao pozornost Francuske, koja je iskorištavala vjerske suprotnosti između kršćana maronita i muslimana kako bi se umiješala u unutarnje poslove zemlje.
Sporazumom europskih velesila Libanon je 1861. postao autonomnom pokrajinom Osmanskoga Carstva, kojoj se na čelu nalazio kršćanski guverner. Početkom XX. st. razbuktao se arapski nacionalistički pokret za oslobođenje od osmanske vlasti. Tijekom I. svjetskog rata (1916) bio je sklopljen tajni sporazum Velike Britanije i Francuske (tzv. Sykes-Picotov sporazum) kojim su te sile međusobno razdijelile interesne sfere na Bliskom istoku. Na temelju zaključaka konferencije u San Remu 1920. Francuska je dobila mandat nad Sirijom i Libanonom, koji joj je potvrdila i Liga naroda 1922. Iste je godine francuski visoki komesar proglasio osnutak »Velikoga Libanona«, koji je dobio svoje današnje granice proširenjem na istoku i jugu, a 1926. Libanon je bio proglašen zasebnim mandatnim područjem s vlastitim parlamentom.
Za vrijeme vlade Narodne fronte, Francuska je 1936. s političkim predstavnicima Libanona (i Sirije) sklopila sporazum prema kojem se obvezala da će u roku od tri godine ukinuti mandat nad tim zemljama. No francuski je parlament odbio ratificirati taj sporazum. U ljeto 1941. britanske snage i postrojbe Slobodne Francuske (pokret Charlesa de Gaullea) slomile su otpor vichyjevskih vojnih snaga pa je 26. XI. 1941. proglašena neovisnost Libanona i Sirije.
Francuska uprava okončana je u studenome 1943., a francuska vojska povukla se potkraj 1946 (godine 1945. Libanon je bio među osnivačima Arapske lige). Godine 1948. Libanon je sudjelovao u ratu protiv Izraela. Politička stabilnost pokušavala se izgraditi podjelom vlasti između vjerskih zajednica (prema tzv. Nacionalnom paktu iz 1943). Unatoč tomu, premoćan politički i ekonomski utjecaj imala je maronitska zajednica (najveća među libanonskim kršćanima); tijekom 1950-ih oko 17 kršćanskih i 8 muslimanskih obitelji posjedovalo je većinu nacionalnoga gospodarstva. Pod utjecajem egipatske revolucije (1953–54) i snaženja arapskog nacionalizma, muslimanske organizacije zahtijevale su veći društveni utjecaj. Početkom svibnja 1958. izbili su unutrašnji sukobi; predsjednik Camille Chamoun (na vlasti 1952–58) pozvao je u pomoć SAD, koji je vojno intervenirao u srpnju 1958. pa je bilo uspostavljeno primirje. Političku stabilnost narušavali su povremeni obračuni među naoružanim skupinama, organiziranima na vjerskoj, etničkoj, klanovskoj i drugoj osnovi, te utjecaj Sirije i Izraela.
Tijekom 1960-ih bilo je više izraelskih napada na palestinska uporišta; 1948–60. pred izraelskom represijom u Libanon je izbjeglo oko 136 000 Palestinaca (njihov status uređen je Kairskim sporazumom 1969), a njihov se broj povećao nakon progona iz Jordana 1970 (više palestinskih skupina bilo je naoružano, a prevladavale su snage Palestinske oslobodilačke organizacije – PLO-a). Učestale su bile smjene vlade; do sredine 1970-ih više puta premijeri su bili Abdullah Aref al-Jafi (‘Abdullāh ‘Ārif al-Yāfī), Sami as-Sulh (Sāmī aṣ-Ṣulḥ), Saib Salam (Ṣā’ib Salām) i Rašid Karame (Rašīd Karāmī). Znatan politički utjecaj imali su i Pierre Gemayel (vođa Falangističke stranke) te Kamal Džumblat (Kamāl Ǧunblāṭ), jedan od vođa Druza, koji je postao vođa saveza ljevičarskih organizacija (ubijen je 1977; zamjenio ga je sin Valid Džumblat/Walīd Ǧunblāṭ). U studenome 1969. libanonska vojska sukobljavala se s pojedinim palestinskim skupinama; sredinom 1970-ih u Libanonu je bilo više od 400 000 izbjeglih Palestinaca, koji su postali jedna od najvećih zajednica u državi. Vojno-politički organizirali su se i šijiti, koji su 1975. stvorili organizaciju Amal (arapski: nada, kratica od Afwāǧ al-muqāwama al-lubnāniyya: Odredi libanonskog otpora); osnivač je bio imam Musa as-Sadr (Mūsā aṣ-Ṣadr), koji je 1978. nestao u Libiji, a nakon njega Amal predvodi Nabih Berri (Nabīh Birrī). Polovicom 1974. izbili su prvi sukobi palestinskih skupina i maronitske milicije, tzv. falangi (arapski Katā’ib), a u travnju 1975. došlo je do građanskoga rata.
Razaranjima je posebno bio izložen Bejrut, koji je podijeljen na kršćanski (istočni) i muslimanski (zapadni) dio; 1976. oko dva mjeseca trajala je opsada palestinskog izbjegličkoga naselja Tal el-Zatar (Tell az-Za'tar), u predgrađu Bejruta. Učestalost sukoba smanjena je intervencijom sirijske vojske (1976), koja je potom činila veći dio arapskih mirovnih snaga (u borbama 1975–77. bilo je oko 64 000 poginulih). Službeno je obnovljena središnja vlast (1976–82. pod predsjednikom Eliasom Sarkisom), ali je Libanon ostao podijeljen između suparničkih vojno-političkih skupina. Napadi palestinske gerilje iz južnoga Libanona na Izrael izazvali su sredinom ožujka 1978. izraelsku vojnu intervenciju (pri čem je bilo oko 2000 poginulih, uglavnom civila). Izraelska vojska zaposjela je južni Libanon (do rijeke Litani), iz kojega je izbjeglo više od 200 000 stanovnika, pretežito šijita, pa je došlo do sukoba između Amala (podupiranog od Sirije) i palestinskih organizacija. Uslijedilo je raspoređivanje snaga UN-a (od 22. III. 1978), te povlačenje izraelske vojske (u lipnju 1978); u libanonskom južnom pograničju Izrael je pomogao uspostavu vlasti kršćansko-desničarske milicije, tzv. Južnolibanonske vojske, pod vodstvom Sa'da Hadada (Sa‘d Ḥaddād; on je 1979. proglasio vlastitu državu »Slobodni Libanon«; god. 1984. zamijenio ga je Antoine Lahad).
Potkraj 1970-ih trajale su borbe među maronitskim snagama; sukobljavale su se Gemayelova falanga, milicija Soleimanea Frangiéa (Suleiman Franjiyeh; predsjednik 1970–76), skupine pod nadzorom Camillea Chamouna i dr. Vlast je nad maronitskim područjem 1980. uspostavio Béchir Gemayel (nadzirao je oko 10% libanonskoga teritorija); ustrojio je Libanonske snage i u kolovozu 1982. postao predsjednik. Ubrzo je ubijen, a predsjednički položaj (1982–88) preuzeo je njegov brat Amine Gemayel. Druga izraelska vojna intervencija uslijedila je početkom lipnja 1982; izraelska vojska zaposjela je južni dio Libanona, do prometnice Bejrut–Damask, pri čem se sukobila i sa sirijskom vojskom (bitka kod mjesta Sultan Ja'kub). Nakon atentata na Béchira Gemayela, izraelska vojska zauzela je muslimanski (zapadni) Bejrut, u kojem su 16. IX. 1982. maronitske Libanonske snage ubile više stotina palestinskih i šijitskih civila (u izbjegličkim naseljima Sabri i Šatili; procjene navode 460 do 1500 ubijenih). Pod izraelskim pritiskom, u kolovozu 1982. iz Libanona su se povukli PLO i ostale palestinske snage (njihove položaje uglavnom je zauzeo šijitski Amal, koji je sredinom 1980-ih većinom nadzirao zapadni Bejrut). Uz sirijski i izraelski utjecaj na prilike u Libanonu, od početka 1980-ih počeo je utjecati i Iran. Uz iransku pomoć djeluje pokret Hezbollah (od 1982), čiji su gerilci aktivni posebno na libanonskom jugu, odakle poduzimaju napade na izraelske ciljeve. Godine 1983. u Tripoliju su se vodile borbe sirijske vojske i njoj sklonih palestinskih skupina protiv preostalih snaga PLO-a (potpomaganih od pojedinih sunitskih i ljevičarskih milicija); u drugim područjima sukobile su se Libanonske snage i milicije Druza, pod vodstvom Valida Džumblata. Tijekom 1982–84. u Libanonu su bile prisutne međunarodne snage, uglavnom iz zapadnih zemalja; povukle su se kada je oko 320 američkih i francuskih vojnika bilo ubijeno u bombaškome napadu (u listopadu 1983). Izraelska vojska povukla se 16. II. 1985. i u južnom libanonskom pograničju uspostavila tzv. sigurnosnu zonu.
Tijekom 1985–87. u zapadnom Bejrutu trajali su sukobi između pojedinih šijitskih milicija i snaga Druza; uglavnom su prestali s ulaskom sirijske vojske u ožujku 1987. Potkraj 1980-ih privremenu vojnu vladu predvodio je general Michel Aoun; pokušavao je ovladati maronitskim naoružanim skupinama, zbog čega su izbijali sukobi u istočnom Bejrutu (1989–90). Uz iračku potporu, Aounove su se snage sukobljavale i sa sirijskom vojskom. Politički sporazum vođa dijela kršćanske i muslimanske zajednice postignut je u listopadu 1989. Njime je osnažen politički položaj muslimana u podjeli vlasti, pa je dogovoreno povlačenje sirijske vojske, no sporazum nije bio općeprihvaćen. Za predsjednika je u studenome 1989. bio izabran René Moawad (ubrzo je ubijen), a potom Elias Hraoui (1989–98). Nakon sirijske pobjede nad Aounovim snagama, Bejrut su napustile pojedine naoružane milicije, pa je u listopadu 1990. bila okončana ratna podjela grada. Procjenjuje se da je u sukobima 1975–89. bilo više od 150 000 poginulih i oko 300 000 ranjenih, a oko 900 000 stanovnika iselilo se.
Početkom 1990-ih uspostavljena je nova vlada, preustrojena je libanonska vojska pa su razoružavane vojno-političke skupine (u svibnju 1991. Libanon je sa Sirijom potpisao sporazum o sigurnosnoj i drugoj suradnji). Tijekom 1990-ih libanonska je vlada uz pomoć sirijske vojske nastojala ovladati južnim Libanonom, u kojem su uporišta gerilaca Hezbollaha (Izrael ih je snažnije napadao 1993., 1996. i 1999). Godine 1998–2007. predsjednik je bio Émile Lahoud. U svibnju 2000. izraelska vojska povukla se iz južnog Libanona, pa se raspala tzv. Južnolibanonska vojska (pomagana od Izraela). Početkom 2000. u Libanonu je ostalo oko 25 000 sirijskih vojnika (u odmazdi za napade Hezbollaha, Izrael je u travnju 2001. napao pojedine sirijske vojne položaje). U siječnju 2005. političku nestabilnost izazvalo je ubojstvo Rafika al-Haririja (Rafīq al-Ḥarīrī; premijer 1992–98. i 2000–04); slijedili su protusirijski prosvjedi i povlačenje sirijske vojske (u travnju 2005). Stabilnost narušava i vojno djelovanje Hezbollaha protiv ciljeva u Izraelu; početkom 2000-ih njegova uporišta više puta napada izraelska vojska (2006. poginulih je bilo oko 2000). Godine 2007. u sukobima libanonske vojske i islamističkih skupina (u palestinskom izbjegličkom naselju Nahr al-Barid) bilo je oko 500 poginulih; 2008. bili su sukobi provladinih snaga i Hezbollaha. Od svibnja 2008. do svibnja 2014. predsjednik je bio Michel Suleiman (profesionalni vojnik, general, od kraja 1998. bio je zapovjednik libanonskih oružanih snaga). Libanonsku stabilnost od 2011. dodatno je opteretio građanski rat u Siriji (do kolovoza 2014. u Libanonu je 1,17 milijuna izbjeglih iz Sirije).
Zbog državne nestabilnosti odgađani su izbori te je produljen mandat parlamentarnih zastupnika (u svibnju 2013. i studenome 2014). Izbor novog predsjednika u parlamentu onemogućila su suprotstavljanja sunitskih i šijitskih političara. Funkciju predsjednika privremeno je obnašao Tammam Salam (Tammām Salām; premijer od veljače 2014). Potkraj 2016. otvorena je mogućnost prevladavanja političke krize; u listopadu 2016. za predsjednika je izabran umirovljeni general Michel Aoun, a u prosincu 2016. premijer je postao Sad al-Hariri (Sa‘d al-Ḥarīrī; premijer 2009–11., sin nekadašnjega premijera Rafika al-Haririja, ubijenog u atentatu 2005).
Političke prilike ostale su znatno pod utjecajem rata u susjednoj Siriji (potkraj 2016. više od milijun sirijskih izbjeglica ostalo je živjeti u Libanonu). Borci radikalne Islamske države Irak i Levant bili su okupirali dijelove pograničja u dolini Bekaa, oko grada Arsala (protjerani su ponajviše zahvaljujući akcijama Hezbollaha). Utjecaj sirijskoga građanskog rata rezultirao je i velikim razaranjima u gradovima Tripoliju i Sidonu, u kojima su se sukobljavale lokalne sunitske i alavitske milicije (broj ukupno poginulih Libanonaca procjenjuje se na više od 800). Regionalno sučeljavanje Irana i Saudijske Arabije također djeluje na odnos libanonskih političkih snaga, te je u tom kontekstu potkraj 2017. došlo do političke krize u kojoj je premijer Sad al-Hariri ponudio ostavku pa ju potom povukao (kriza je dovela do jačanja antisaudijskog osjećaja među libanonskim sunitima).
Nakon parlamentarnih izbora u svibnju 2018. slijedili su pregovori o sastavljanju koalicijske vlade. Sad al-Hariri ostao je premijer do kraja listopada 2019., kada je dao ostavku pod pritiskom masovnih prosvjeda zbog raširene korupcije i ekonomske krize. Politička nestabilnost održana je i početkom 2020. Nakon nasilnih prosvjeda u Bejrutu, u siječnju 2020 (s više stotina ozlijeđenih), sastavljena je nova vlada, a premijer je postao Hassan Diab (2011–14. bio je ministar obrazovanja). Početkom kolovoza 2020. došlo je do velike eksplozije u lučkome skladištu u Bejrutu u kojoj je poginulo oko 200 ljudi. Taj je događaj potaknuo socijalne prosvjede te doveo do vladine ostavke. U rujnu 2020. za novoga premijera imenovan je Mustapha Adib (od 2013. bio je veleposlanik u Njemačkoj), ali nije uspio sastaviti vladu te je u listopadu na premijerski položaj ponovno imenovan Sad al-Hariri.
PSD
---
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/zivot-pod-sterikama-cijela-jedna-drzava-veca-od-hrvatske-danima-je-u-mraku-usred-21-stoljeca-nemaju-struje-goriva-1133958
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=59c0c46c8a267f9226093b03f7628116076da768
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=%C5%BDivot+pod+%C5%A1terikama%3A+cijela+jedna+dr%C5%BEava+ve%C4%87a+od+Hrvatske+danima+je+u+mraku%2C+usred+21.+stolje%C4%87a%21+Nemaju+struje%2C+goriva...&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fzivot-pod-sterikama-cijela-jedna-drzava-veca-od-hrvatske-danima-je-u-mraku-usred-21-stoljeca-nemaju-struje-goriva-1133958
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fzivot-pod-sterikama-cijela-jedna-drzava-veca-od-hrvatske-danima-je-u-mraku-usred-21-stoljeca-nemaju-struje-goriva-1133958
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => SUMRAK
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[25] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
11. svibanj 2024 06:45
