suša, inflacija...Ministrica Vučković održala sastanak s poljoprivrednicima: ‘Razmjeri šteta su ogromni!‘

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković održala je u četvrtak sastanak s predstavnicima poljoprivrednih proizvođača, na kojem je izražena zabrinutost zbog teške situacije u poljoprivrednoj proizvodnji uslijed dugotrajne suše te su razmotreni načini pomoći poljoprivrednicima.

Sastanku su uz ministricu nazočili i ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić, ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić, ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Milan Tankosić, predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske voćarske zajednice te Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, navedeno je u petak iz Ministarstva.

Na tom sastanku iskazana je zabrinutost zbog trenutne teške situacije u poljoprivrednoj proizvodnji uzrokovanoj sušom te su iznijete projekcije smanjenja prinosa u voćarskim, povrtlarskim i ratarskim kulturama.

Poljoprivrednici su izložili i problem s nedostatnim kvotama plavog dizela s kojim se određeni sektori u posljednje vrijeme susreću, navode iz ministarstva, dodavši da će razmotriti mogućnosti preusmjeravanja neiskorištenih kvota plavog dizela, ovisno o potrebama svakog podsektora u suradnji s predstavnicima proizvođača.

Raspravljalo se i o tekućim i planiranim mjerama pomoći te aktivnostima koje Ministarstvo poljoprivrede poduzima u kontekstu klimatskih nepogoda, ali i opterećenja koje zbog rasta inputa trpe gotovo svi oblici poljoprivredne proizvodnje.

Ministrica Vučković je poručila da će Vlada i Ministarstvo nastaviti poduzimati sve potrebno da bi se doprinijelo prehrambenoj sigurnosti građana i omogućilo nastavak poljoprivredne proizvodnje.

Izvanredna nabava strateških roba vrijedna 594 mln kn

Navela je i da je Vlada donijela odluku o izvanrednoj nabavi strateških roba, vrijednu 594 milijuna kuna, pri čemu se nabava u velikoj mjeri odnosi na kukuruz, za koji se očekuje značajno niži prinos zbog suše.    

Također, ističe se u priopćenju, sudionicima sastanaka je predstavljen hrvatski prijedlog izvanrednog instrumenta pomoći u okviru EAFRD-a, a objava natječaja Mjere 22 planirana je početkom listopada. Prijedlogom se omogućava jednokratna pomoć poljoprivrednicima u iznosu od 15 tisuća do 100 tisuća eura, dok je ukupna vrijednost te mjere pomoći približno 200 milijuna kuna.

Zbog povećanih temperatura i smanjenih količina oborina posebno su važni projekti navodnjavanja sufinancirani u 
okviru Programa ruralnog razvoja. Na sastanku je tako istaknuto da je do sada odobreno 666 milijuna kuna potpore za 17 projekata sustava navodnjavanja, koji obuhvaćaju površinu od 7.000 hektara, pri čemu je predviđeno priključivanje 555 poljoprivrednika.

Zbog važnosti navodnjavanja u poljoprivrednoj proizvodnji, iz Ministarstva najavljuju u rujnu objavu novog natječaja za tip operacije 4.1.1., koji će se odnositi isključivo na ulaganja u sustave i opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima.  

HPK: Ogromne šteta od suše na poljoprivrednu proizvodnju

Predstavnici HPK upozorili su na tom sastanku na ogromne razmjere šteta od suše na poljoprivrednu proizvodnju, priopćeno je u petak iz HPK.

Upozorili su da bi posljedice dugotrajnog izostanka padalina mogle značajno utjecati na urod pojedinih ratarskih kultura, voća i povrća, ljekovitog bilja i dr., a posljedično će se suša, ali i svi drugi poremećaji na globalnom tržištu, odraziti i na rast svih troškova u proizvodnji te nedostatak hrane za stoku, što će dodatno ugroziti ionako teško stanje u svim stočarskim proizvodnjama.

„Posljedice suše osjećaju se različito na različitim proizvodnim područjima Hrvatske, no činjenica je da se već sad procjenjuje pad prinosa kukuruza od 30 do 50 posto, krumpira za oko 50 posto, dok je zbog suše došlo do prisilnog zrenje velikog broja voća i povrća“, izjavio je Mladen Jakopović predsjednik HPK.

Kako se približava jesen, tako poljoprivrednici imaju sve veće strahove kako će preživjeti zimi, a jedna od najvećih strahova je kako će podmiriti ogroman rast cijena troškova energije i kako će nadomjestiti nedostatak hrane za stoku ili nestašicu plavog dizela, dodao je.

Poljoprivrednici su, poručuje, izrazili ozbiljan strah i za predstojeću jesensku sjetvu jer već sada nedostaje plavog dizela te je opet zatraženo korištenje neobojenog goriva i ukidanje kvota za plavi dizel.

Slijedi daljnji rast cijena hrane

Zatraženo je i da se ponovo napravi realna kalkulacija proizvodnje kako za stočarstvo i mljekarstvo, tako i ratarstvo kako bi Vlada RH imala točne izračune svih realnih troškova proizvodnje i svih negativnih utjecaja na sve poljoprivredne proizvodnje.

Svi ti negativni trendovi i rast troškova negativno će se u konačnici odraziti i na daljnji rast cijena hrane za potrošače, koji su i sad već pod udarom rasta inflacije i ogromnog rasta cijena hrane.

„Izrazili smo ozbiljan strah te naglasili kako je od iznimne važnosti pronaći sve raspoložive načine i mjere da se zadrži postojeća proizvodnja, pomogne svim proizvođačima da ne odustanu od proizvodnji jer je već sada jasno kako sadašnje prodajne cijene kod većine proizvodnji ne mogu pokriti niti 70 posto proizvodnje“, navodi se u priopćenju.

Iz HPK ističu i kako su zatražili da se ubrzaju svi natječaji, posebice natječaj kroz mjeru 4.1.3. (obnovljivi izvori energije), a potrebno je sve procese dodijele novca ubrzati i dati ugovore poljoprivrednicima jer je vremena malo.

U HPK smatraju kako je potrebno očuvati sva gospodarstva koja rade dobro, a tijekom sastanka je postavljeno i pitanje zašto se na natječaj 4.1.1. „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ - ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu ne mogu prijaviti oni čija je vrijednost ispod 8.000 SO.

HPK predlaže moratorij na izvoz pšenice

Predstavnici HPK posebno su zatražili da se urod iz domaće žetve što više zadrži u Hrvatskoj. Predložen je moratorij na izvoz pšenice radi nacionalne ugroze, a u robnim zalihama treba povećati i zalihe kukuruza na minimalno 300.000 tona, a te bi se količine trebale platiti po tržnim cijenama, zaključuje se u priopćenju HPK.