U prizemlju jedne privatne kući u zagrebačkoj Gornjoj Dubravi smjestio se sasvim poseban laboratorij tvrtke NIR Analiza. Vodi je i u njoj je jedini zaposleni Tomislav Filipović, 45-godišnji diplomirani inženjer prehrambene tehnologije, koji je danas možda najtraženiji stručnjak za analizu maslina i maslinovih ulja u Hrvatskoj, piše Dobra hrana.
On na svojem posebnom spektrometru zapravo ispituje i analizira kvalitetu različitih prehrambenih proizvoda, no jedini je u nas taj uređaj prilagodio i kalibrirao prema strogim parametrima upravo za kontrolu kvalitete maslinova ulja, pa taj segment danas obuhvaća gotovo 80 posto njegova posla.
Štoviše, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, razvio je i program praćenja optimalne zrelosti ploda masline pa svojim klijentima savjetuje kada brati koju sortu kako bi se od njih dobilo najkvalitetnije ulje u najvećim mogućim količinama.
Već od sredine kolovoza 40-ak maslinara od Istre do Konavala svakog mu tjedna na analizu šalju po pola kilograma ploda maslina različitih sorti kojima on onda, u laboratoriju u kući u kojoj inače i živi, određuje zrelost odnosno pravi trenutak berbe.
Većinom su to mlađi ljudi koji su se odlučili posvetiti uzgoju maslina i proizvodnji vrhunskog ulja i koji se, bez obzira na to imaju li u obiteljskoj tradiciji maslinarstvo ili ne, uzdaju u modernu tehnologiju - opisuje Filipović svoje klijente.
- Rezultati ne izostaju, o čemu svjedoče brojne nagrade na svjetskim natjecanjima.
Tomislav Filipović, bad blue boy maslinarske struke, od 2016. zagorčava život maslinarima koji “znaju bolje”. Jer kako to da neki dečko iz zagrebačke Dubrave, koji sad odjednom njima, koji su odrasli pod didovom maslinom, govori što i kada brati?
- Nije istina, imam ja ovdje svoju maslinu, imamo ih mi ovdje u Dubravi čak tri, sve tri buže, i rode gotovo svake godine - smije se Filipović, pa pojašnjava:
- Ja sam se u masline zaljubio uz svog mentora, pokojnog profesora Mirka Gugića, koji je bio veliki znalac, vrhunski autoritet u maslinarstvu, poznat i uvažen stručnjak na cijelom Mediteranu, a u Hrvatskoj je apsolutno najzaslužniji za revitalizaciju maslinarstva. Iz tog velikog prijateljstva ja sam najviše dobio, pa sad svake godine provodim mjesece u maslinicima, meni se među maslinama plače od te ljepote. Pa što ako sam rođen u Dubravi, a podrijetlom Slavonac.
- Prije ovoga, radio sam razne poslove u struci, no ništa me nije inspiriralo kao masline. Tako sam sam odlučio NIR tehnologiju za analizu prehrambenih proizvoda prilagoditi analizi maslina i maslinova ulja u suradnji sa švedskom tvrtkom. U početku, najviše su mi pomogli i prihvatili me Istrani, velika im hvala na tome. Nije to slučajno, Istrani su u bivšoj državi gotovo izgubili kontakt s maslinarstvom, njih je tadašnja politika industrijalizacije najviše udaljila od zemlje, pa je mlada, sad već proslavljena generacija istarskih maslinara bila puno prijemčivija za nova saznanja.
- Dalmatinci su tu bili puno tvrđi, iako me jako veseli činjenica da se Dalmacija budi. Znate, u Dalmaciji je bilo puno teže iskorijeniti poljoprivredu, jer tamo je oduvijek bilo i ostalo vinograda, smokava, maslina… Ali je isto tako poslije bilo i teže mijenjati ustaljene navike. Sad, međutim, stasaju maslinari kojima će teško biti premca u čitavom svijetu - kaže Tomislav Filipović za portal Dobra hrana.