U Selcima na otoku Braču u petak, 4. kolovoza, u 21 sat održat će se 33. svehrvatska jezično-pjesnička smotra "Croatia rediviva ča-kaj-što", koja ove godine obilježava i 80. godišnjicu paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske, kao i pet ostalih bračkih mjesta.
"Osim Selaca koja su najviše stradala i pretvorena su u ruševine spaljeno je i pet drugih bračkih mjesta (Novo Selo, Gornji Humac, Pražnica, Pučišća, Bol). Prelijepi kameni gradić, usprkos herojskim naporima domoljubnog načelnika Općine Selca Ivana Štambuka da spriječi fašističko paljenje, uništen je u potpunosti i postade obilježen zauvijek.
Od spomenutog barbarskog čina nije se nikada potpuno oporavio i još uvijek je gradić s brojnim ruševinama i ruševnim palačama, biserima kamenoklesarske tradicije", navodi nam u pozivu za ovo događanje dr. Drago Štambuk, utemeljitelj spomenute manifestacije "Croatia rediviva" 1991. godine.
"Manifestacija je utemeljena na ideji trojednosti hrvatskoga jezika i Zlatnoj formuli ča-kaj-što koja je uz dugogodišnje promicanje na njegov prijedlog, a uz podršku svih relevantnih hrvatskih institucija proglašena 29. studenoga 2019. kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavljena na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. Smotru podržavaju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a njezini organizatori su Udruga Croatia rediviva, Općina Selca i KUD ‘Hrvatski sastanak‘", stoji nadalje u pozivu.
Pjesnici nastupaju na Trgu Stjepana Radića, popularnoj selačkoj Pijaci, u petak u 21 sat, a večer započinje pozdravnim govorom utemeljitelja Drage Štambuka i čitanjem pjesme "Maslina" Vladimira Nazora, te obraćanjima domaćina i gostiju.
Slijedi otkrivanje ploče prošlogodišnje oliveatkinje Vere Grgac, s osvrtom na njezino djelo i govorenje njezinih stihova, te nastup pjesničkih sudionika.
Kulturno dobro
U pauzi vijećanja i izbora ovjenčanika nastupa kantautor Žan Jakopač, nakon čega utemeljitelj ovjenčava Maslinovim vijencem 33. omaslinjenika/omaslinjenicu, čija će se ploča naknadno podići na Zid od poezije.
Zajedno s pjesnicima nastupit će i dvoje jezikoslovaca koji će ukratko predstaviti "Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što" kao kulturno dobro i njezinu važnost za skrb o hrvatskom jeziku.
Sudionici su pjesnici: Luko Paljetak, Evelina Rudan, Dražen Katunarić, Darija Žilić, Acija Alfirević, Tomica Bajsić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Drago Štambuk, Diana Burazer, Stanka Gjurić, Vera Grgac, Stanko Jerčić, Davor Grgurić, Anastazija Komljenović, Pjero Mirić, Sanja Mošić, Hrvoje Peruzović, Silvija Buvinić, Jerko Rošin, Vladimir Tomaš, Darko Rundek, Marina Katinić Pleić, Sanda Hržić, Ivona Džimbeg, Marčelo Štambuk, a od jezikoslovaca Ivana Kurtović Budja i Maciej Czerwinski.
Jednog od nastupajućih pjesnika, iz svih triju hrvatskih književnih idioma: ča-kaj-što, ovjenčava se Maslinovim vijencem pa postaje poeta oliveatus. Trideset i dvoje dosadašnjih ovjenčanika predstavljeno je mramornim pločama na Zidu od poezije, na selačkom Trgu Stjepana Radića, s uklesanim stihovima po utemeljiteljevu ili ovjenčanikovu izboru. Njih 30 predstavljeno je svojim stihovima i u šest knjiga "Maslinov vijenac", u svakoj po pet, pod uredništvom i u izboru utemeljitelja smotre.
Inače, dosadašnji oliveati su, redom od 1991.: Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanović, Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Igor Zidić, Ante Stamać, Branimir Bošnjak, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Delimir Rešicki, Tomislav Domović, Zvonimir Sutlović, Mile Stojić, Mirna Weber, Ivan Kramar i Vera Grgac.