Prometne nesreće dugo se pamte, a one najveće pamte se najduže. Posebno kada su okružene nepoznanicama, i to tako važnim kao što su uzrok nesreće i tijela poginulih.
Dana 8. ožujka 2014. godine, malo poslije ponoći, Boeing 777 Malaysia Airlinesa digao se u zrak iz Kuala Lumpura i popeo na gotovo 11 tisuća metara visine. Nakon što je dobio upute da se prebaci na frekvenciju vijetnamske kontrole zračnog prometa, pilot je odgovorio s "Laku noć, malezijski tri-sedam-nula". Bila je to posljednja primljena poruka s leta MH370 Malaysia Airlinesa.
Otad je prošlo deset godina, a nestanak tog zrakoplova i dalje je najveći misterij zrakoplovstva, koji je u crno zavio stotine obitelji. Avion je tijekom leta za Peking naglo skrenuo s kursa i nestao, ali unatoč najvećoj i najskupljoj potrazi u povijesti zrakoplov nikada nije pronađen. U zrakoplovu je bilo 239 osoba, piše Dnevnik.hr.
Dr. Ghouse Mohd Noor, prijatelj kapetana nestalog aviona Zaharieja Ahmeda Shaha, kazao je za Guardian da se kapetanova obitelj još uvijek nada odgovorima. "Mora postojati objašnjenje onoga što se dogodilo. Dan i noć molim se da ovaj avion bude pronađen", kazao je on.
Narenu iz Indije, čija je supruga Chandrika bila među 239-ero ljudi na letu koji nikada nije stigao na odredište, misterij pada nemoguće je prihvatiti. Pita se kako sofisticirani avion, opremljen modernim instrumentima za eru globalnog satelitskog praćenja i stalne komunikacije, može jednostavno nestati?
"Svaka godišnjica bila je manje o mom osobnom gubitku, a više o tome da još nisam imao odgovore na to što se stvarno dogodilo. To je pitanje kojemu se vraćam s osjećajem uzrujanosti, čak i frustracije. Možda nikad u životu neću saznati", kaže Naren.
Teorije o električnom kvaru, požaru, smanjenju tlaka...
Tom se temom na desetu godišnjicu bavi i ABC News, koji prenosi što se sve zna o toj tragediji.
Avion Boeing 777 nestao je s radara zračne kontrole 39 minuta nakon što je poletio. Pilot je poslao zadnji radiopoziv u Kuala Lumpur, no nije se uspio prijaviti kontrolorima zračnog prometa u Ho Ši Minu kada je zrakoplov ušao u zračni prostor Vijetnama.
Nekoliko minuta kasnije isključio se transponder, komunikacijski sustav koji prenosi lokaciju zrakoplova kontroli zračnog prometa. Vojni radar vidio je kako se zrakoplov okrenuo kako bi putovao iznad Andamanskog mora prije nego što je nestao, a satelitski podaci pokazali su da je nastavio letjeti satima, vjerojatno dok nije ostao bez goriva. Vjeruje se da se zrakoplov srušio u udaljenom dijelu južnog Indijskog oceana.
Tijekom godina pojavljivale su se različite teorije o tome što se dogodilo. Govorilo se o otmici, zatim o pilotu koji je odgovoran za otmicu, a bilo je i teorija zavjere prema kojoj ga je ga je oborila nevladina agencija zbog osjetljivog tereta i/li politički značajnog putnika. Govorilo se o električnom kvaru, požaru, smanjenju tlaka u kokpitu...
No nije bilo poziva upomoć, nije bilo zahtjeva za otkupninom, vrijeme je bilo dobro, a nisu dokazani ni tehnički kvarovi. Ipak, malezijski istražitelji u svojem izvješću iz 2018. nisu isključili nezakonito uplitanje. Malezijska vlada rekla je da je netko namjerno prekinuo komunikaciju sa zemljom i preusmjerio avion.
Teorija o lošem pilotu dobila je na težini kada su podaci prikupljeni iz simulatora letenja, koji je pilot imao kod kuće, pokazali da je netko ucrtao kurs prema južnom Indijskom oceanu.
Zbunjeni ili suicidalni pilot
William Langewiesche, pilot koji je postao istraživački novinar u Atlanticu 2019., smatra da je nestanak bio namjeran. On vjeruje da je pilot poslao mlađeg prvog časnika iz kokpita na neki izmišljeni zadatak, zatim isključio veći dio električnog sustava i namjerno spustio tlak u zrakoplovu, što je uzrokovalo brzu onesposobljenost svih u roku od nekoliko minuta.
Druga teorija za koju drugi zrakoplovni stručnjaci sugeriraju da je moguća jest ona o zbunjenom pilotu. Prema njoj se pilot susreo s problemom poput požara ili pada tlaka i vratio se prema Maleziji, ali ga je svladao manjak kisika. U metežu su pilot i kopilot, nagađa se, slučajno isključili komunikacijsku opremu. Zrakoplov bi tada nastavio s onim što je poznato kao let duhova, u kojem su njegovi putnici mrtvi, ali zrakoplov nastavlja vožnju na autopilotu.
U zrakoplovu je bilo 227 putnika, među njima i petero male djece te 12 članova posade. Većina putnika bila je iz Kine, no bilo ih je i iz SAD-a, Indonezije, Francuske i Rusije. Među putnicima su bila i dva mlada Iranca s ukradenim putovnicama, skupina kineskih kaligrafa koji su se vraćali s izložbe, 20 zaposlenika američke tehnološke tvrtke, dvojnik za glumca Jeta Lija, obitelji s djecom te malezijski bračni par na dugo odgađanom medenom mjesecu.
Potraga za zrakoplovom odigravala se između Malezije i Vijetnama u Južnom kineskom moru. Tragalo se i u Andamanskom moru i u Indijskom oceanu. Pokriveno je oko 120.000 kvadratnih kilometara morskog dna kod Zapadne Australije.
Lekcije za zrakoplovnu industriju
U srpnju 2015. na francuskom otoku Reunion pronađen je fragment za koji je kasnije potvrđeno da je s leta 370. To je prvi čvrsti dokaz da je MH370 završio svoj let u Indijskom oceanu. Kasnije je pronađeno još nekoliko krhotina koje je voda izbacila na obalu u istočnoj obali Afrike. Potraga je obustavljena u siječnju 2017.
Američka tvrtka za pomorsku robotiku Ocean Infinity u siječnju 2018. godine pokrenula je novu potragu, ali ona je završila bez uspjeha.
Sylvia Spruck Wrigley, autorica knjige "The Mystery of Malaysia Flight 370", kazala je da je zrakoplovna industrija puno naučila iz ovog slučaja i implementirala nova sigurnosna pravila.
Europa i Velika Britanija otad su naložile da se dodatni niskofrekventni podvodni lokator, koji pomaže u potrazi i spašavanju u lociranju preživjelih na moru, pričvrsti na konstrukciju zrakoplova i oni sada moraju moći odašiljati punom snagom najmanje 90 dana.
Ipak, nakon 10 godina neodgovorenih pitanja, teorije se nastavljaju razmnožavati online, a Spruck Wrigley smatra da istinu možda nikada nećemo doznati, piše Guardian, prenosi Dnevnik.hr.
Obljetnica poput ove, osim sjećanja na poginule, ujedno je i dodatni poticaj za pokušaj razrješenja zagonetke, bolne za članove obitelji, intrigantne za zrakoplovnu struku i globalnu javnost.
