Jedan ubijeni albanski policajac, četiri mrtva srpska "ustanika" i mnogo neodgovorenih pitanja – to je bilanca oružanog okršaja između skupine naoružanih Srba i kosovske policije, koji se u nedjelju ujutro vodio u selu Banjska na sjeveru Kosova.
Ta se pitanja odnose na motive, logiku i smisao te samoubilačke akcije kosovskih Srba, kao i na njezine organizatore: iz Prištine i Beograda čitavu su nedjelju dolazile šture informacije, iz kojih se nije moglo zaključiti gotovo ništa.
A onda je u ponedjeljak ministar policije Kosova Xhelal Sveçla objavio "medijsku bombu": u jednom od automobila u Banjskoj, koji su koristili napadači, pronađeni su dokumenti koji napadače povezuju ne samo s političkim strukturama kosovskih Srba, nego i direktno s Beogradom.
Ti se dokumenti, naime, odnose na Milana Radoičića, "kontroverznog biznismena" – koji se zbog povezanosti s organiziranim kriminalom nalazi na crnoj listi SAD-a i Britanije – i potpredsjednika Srpske liste, najveće partije kosovskih Srba, kojom praktično direktno upravlja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
"U ovim materijalima pronašli smo i dokumente zločinca (...) Milana Radoičića, ovi dokumenti dokazuju njegovu povezanost ili direktno učešće u ovoj akciji. Ovo je spisak oružja ili dozvola od institucija Srbije koji je dan Milanu Radoičiću, gdje postoji i spisak oružja koje posjeduje, s brojevima", napisao je kosovski ministar.
A već sutradan, u utorak, ministar Sveçla je lansirao novu "bombu": objavio je videosnimku iz manastira u Banjskoj – gdje su napadači pobjegli nakon ubojstva policajca – na kojoj se, kako kaže, vidi Radoičić u punoj ratnoj spremi.
‘Vođa terorističke grupe‘
"Ovaj na slikama ispod je Milan Radoičić, potpredsjednik Srpske liste (...). Glavni zločinac Radoičić bio je vođa ove terorističke grupe i napada u kojem je ubijen policajac Afrim Bunjaku. Ovo je još jedan dokaz njegove terorističke aktivnosti protiv Republike Kosovo. Potpredsjednik Srpske liste je vođa terorističkog napada i grupe terorista", napisao je Sveçla.
A potom je kosovski ministar za taj teroristički napad optužio izravno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića:
"Mapa terorističkog napada se svakodnevno pojašnjava: Aleksandar Vučić preko Srpske liste, a oni preko svog potpredsjednika Radoičića, poduzeli su terorističku akciju protiv pravnog i ustavnog poretka Republike Kosovo, pokušavajući destabilizirati našu Republiku. Dakle, Srpska lista svoje učešće na Kosovu vidi samo na teroristički način", zaključio je Sveçla.
Drugim riječima, svi putevi vode do Srpske liste i njezina potpredsjednika Radoičića. Sada se širom regije piše o tom "kontroverznom biznismenu", te se navodi kako je povezivan s različitim kaznenim djelima – od nelegalnog iskopavanja šljunka, preko umiješanosti u ubojstvo kosovskog političara Olivera Ivanovića, do trgovine drogom – te da je kao potpredsjednik Srpske liste direktno kroji svakodnevicu Srba na Kosovu, čiji je zapravo neformalni vladar.
Tko je, doista, taj čovjek i ima li zaista toliku moć koja mu se pripisuje?
Mišljenja o Radoičiću su podijeljena, ovisno o tome koga pitate: službenu Prištinu, službeni Beograd ili službeni Washington i London.
‘On odlučuje o svemu‘
Jer u SAD-u i Britaniji Radoičić je pod sankcijama zbog umiješanosti u međunarodni kriminal i korupciju, na Kosovu je na tjeralici kao bjegunac od zakona – označen kao osoba koja "kontrolira srpske kriminalne grupe na sjeveru", te "stoji iza nemira i kriza" u tom dijelu zemlje - dok je za Beograd on "čuvar Srbije na Kosovu" i "prvi na braniku" kosovskih Srba.
- Milan Radoičić nije naravno ni akademik, ni slikar, ni književnik. On je zato, uz sve druge stvari kojima se ne može uvijek ponositi i kojima nitko od nas nije sretan, bio uvijek prvi na braniku Sjeverne Mitrovice - rekao je 2018. predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za RTS.
I albanski političari s Kosova shvaćali su Radoičićevu "specifičnu težinu" među kosovskim Srbima, pa je tako bivši kosovski premijer Ramush Haradinaj 2017. u razgovoru za Medija centar iz Čaglavice, govoreći o svojoj suradnji sa Srpskom listom u Vladi Kosova, apostrofirao upravo vlastite kontakte s Radoičićem:
- On je netko sa sjevera, koga se pita za sve, i ja pričam i s njim - rekao je tada Haradinaj.
Radoičićev status čovjeka koga se na sjeveru Kosova "pita za sve" potvrdio je lani za Radio Slobodnu Europu (RSE) i anonimni sugovornik iz sjevernog dijela Mitrovice, koji se nije želio predstaviti "iz sigurnosnih razloga":
- On odlučuje o svemu, od direktora do portira, ni portir se ne zapošljava a da se ne pita Radoičić – kazao je čovjek.
Zgodnu ilustraciju Radoičićeve moći na sjeveru Kosova zabilježili su novinari Balkanske istraživačke mreže (BIRN), koji su u siječnju 2020. objavili dijelove optužnice koju je Specijalno tužiteljstvo u Prištini nešto ranije podignulo protiv više srpskih policajaca osumnjičenih za ubojstvo kosovskog političara Olivera Ivanovića. Jedan od svjedoka izjavio je da Radoičić ima utjecaj ne samo na kosovsku policiju, već i "na zrak koji dišu građani na tom dijelu Kosova".
‘Kriminalac blizak Vučiću‘
Spomenuti Oliver Ivanović, koji je bio lider umjerene, "građanske struje" među kosovskim Srbima - i konkurencija nacionalističkoj Srpskoj listi – ubijen je u siječnju 2018. ispred stranačkih prostorija u sjevernom dijelu Mitrovice, a BIRN je potom objavio dijelove intervjua koji su njegovi novinari s Ivanovićem napravili dva mjeseca ranije, u listopadu 2017., ali ih je on, plašeći se za svoju sigurnost, zamolio da to ne objavljuju.
Ti se dijelovi odnose upravo na Ivanovićevu ocjenu o Radoičiću, kojeg je opisao kao kriminalca bliskog SNS-u, koji predstavlja ključnu ličnost i "neformalni centar moći" na sjeveru Kosova:
- Centar moći nije u zgradi Općine, nego zgrada Općine potpada pod ovaj drugi neformalni centar moći i tu se utvrđuje politika - rekao je Ivanović dva mjeseca prije nego što je ubijen.
A za njegovo ubojstvo sumnjičio se upravo Radoičić, koji se u optužnici navodio kao "vođa kriminalne skupine" koja je odgovorna za atentat. Specijalno tužiteljstvo u Prištini pritom je zaključilo da je ubojstvo izvršeno "iz političkih motiva", jer je "kriminalna grupa kojom rukovodi Milan Radoičić vidjela Ivanovića kao političkog rivala kod stanovništva sjevernog dijela Kosova".
Tužiteljstvo je ocijenilo i da optuženi pripadnici Radoičićeve kriminalne grupe "provode naredbe Vlade Srbije na sjeveru Kosova" i "organiziraju napade" na tamošnje institucije, te da grupa kontrolira krijumčarenje robe – oružja i narkotika - iz Srbije na Kosovo.
Život na tjeralici
U studenome 2018. kosovski specijalci su u brzoj akciji uhapsili više osoba osumnjičenih za Ivanovićevo ubojstvo, među kojima je trebao biti i Radoičić, ali ga policajci nisu zatekli u stanu. Nisu ga ni mogli zateći, jer je u tom času bio u Beogradu, na sastanku Srpske liste s predsjednikom Srbije Vučićem.
Potom je 2019. kosovsko tužiteljstvo raspisalo tjeralicu za Radoičićem, ali je ona u ožujku 2021. povučena bez obrazloženja, nakon čega se on vratio na Kosovo. Ali nije dugo uživao u statusu slobodnog građanina: početkom veljače 2022. uspio je i po drugi put izbjeći hapšenje, ovaj put na graničnom prelazu Brnjak na sjeveru Kosova, kada je iz Srbije pokušao ući na Kosovo.
Granična policija Kosova tada je utvrdila da postoji sudski nalog za njegovo uhićenje zbog umiješanosti u slučaj "Brezovica", gdje ga se sumnjiči za "zastrašivanje svjedoka u toku kaznenog postupka" (radi se o kriminalu oko izdavanja građevinskih dozvola u ski-centru Brezovica), te mu je naložila da parkira vozilo radi daljnje istrage, na što je on pobjegao natrag na teritorij Srbije.
Tada je za njim raspisana nova tjeralica, koja je i danas na snazi.
Uspješni biznismen
Milan Radoičić rođen je 1978. u Đakovici na Kosovu, a pravosudnim organima Srbije poznat je od 2011., kada je protiv njega i njegova kuma i kompanjona Zvonka Veselinovića – također "kontroverznog biznismena" sa sjevera Kosova - podignuta optužnica za prisvajanje 32 kamiona Hipo Alpe Adria Lizinga.
Iz tog vremena datira i optužnica protiv njega i Veselinovića za "nelegalno iskopavanje šljunka", jer su kao vlasnici građevinske tvrtke INKOP na dionici Dimitrovgrad – Pirot, koja je dio Koridora 10, "bez odgovarajućih suglasnosti Ministarstva rudarstva i prirodnih resursa, kao i bez plaćanja naknade lokalnim vlastima, kopali šljunak i isporučivali ga neimarima na trasi nove prometnice".
Međutim, u tim postupcima obojica su pravomoćno oslobođeni 2016., odnosno 2019. godine. Indikativno je da su istrage protiv njih pokrenute i optužnice podignute za vrijeme vlasti Demokratske stranke, dok su svih optužbi oslobođeni u sudskim procesima koji su vođeni i okončani po dolasku na vlast Vučićeva SNS-a.
U međuvremenu je Radoičić razvio poslove širom Srbije, Kosova i Crne Gore - u građevinarstvu, hotelijerstvu, trgovini i transportu - te godinama ostvaruje milijunske prihode. Čini se da je temelj njegova poslovanja u Srbiji upravo spomenuta građevinska firma INKOP, koja je postala vrlo uspješna i profitabilna, prvenstveno zahvaljujući unosnim poslovima koje sklapa s državom, poput izgradnje koridora 11 i drugih puteva po Srbiji.
Među ostalim, zadnjih godina INKOP je kupio građevinske firme Novi Pazar – put i Betonjerku Aleksinac, a u vlasništvu INKOP-a je i hotelijerska firma Dolly Bell koja ima hotel Grej na Kopaoniku.
Balkanska ‘siva zona‘
Američke vlasti, pak, imaju ponešto drukčije poglede na izvore i metode Radoičićeva bogaćenja. Ministarstvo financija SAD-a je u prosincu 2021., uvodeći Radoičiću i Veselinoviću sankcije, pojasnilo da je Veselinovićeva kriminalna grupa umiješana u "opsežnu shemu podmićivanja", zajedno s kosovskim i srpskim sigurnosnim dužnosnicima, koji omogućavaju "ilegalnu trgovinu robom, novcem, narkoticima i oružjem" između Kosova i Srbije.
Za Radoičića Amerikanci navode da je bio Veselinovićev zamjenik i vođa organizirane kriminalne skupine kada se Veselinović nakratko povukao, te da je unutar kriminalne skupine bio odgovoran za šverc oružja. A Britanci dodaju da je profitirao od zloupotrebe državnih ugovora, odnosno da je iskoristio utjecaj kako bi za svoje građevinske tvrtke ishodio unosne ugovore.
Ukratko: Milan Radoičić je ogledni primjer uspješnog političara i biznismena u balkanskoj "sivoj zoni", tamo gdje je nejasno je li to država sponzorira organizirani kriminal ili organizirani kriminal vodi državu.