U nedavno provedenoj studiji znanstvenici su došli do spoznaje o tome da je kokosovo ulje, koje su konzumirali miševi, dovelo su do promjena u njihovom metabolizmu. Promjene su pridonijele razvoju pretilosti i srodnih komorbiditeta. Naime, kokosovo ulje narušilo je sposobnost miševa u ispravnom korištenju leptina i inzulina, hormona važnih za regulaciju potrošnje energije, gladi i načina na koji tijelo balansira s mastima i šećerima, piše Živim.
Upalni odgovor na kokosovo ulje
Studija se nadovezuje na prethodna istraživanja u kojima su autori primijetili da kokosovo ulje stvara periferni upalni odgovor, povećanje tjelesne težine, veći postotak masti, smanjenu potrošnju energije i anksiozno ponašanje kod miševa, što ukazuje na sustavnu neravnotežu. 60 miševa u ovom ispitivanju podijeljeno je u tri skupine koje su primale tekući dodatak. Kontrolna grupa jeprimila vodu, druga grupa 100 mikrolitara komercijalnog ekstra djevičanskog kokosovog ulja, dok je treća grupa primila 300 mikrolitara istog. Dnevne doze kokosovog ulja bile su kalorijski slične količini od otprilike 13 grama zasićenih masti ili pet posto zasićenih kalorija za zdravu odraslu osobu.
Učinci kokosovog ulja na tijelo
- Studija pokazuje da kokosovo ulje može otežati tijelu pravilno reagiranje na važne hormone koji kontroliraju glad i potrošnju energije, barem kod miševa. To bi potencijalno moglo pridonijeti problemima kao što su pretilost i otpornost na inzulin, što je ključno pitanje u dijabetesu - izjavio je nutricionistički znanstvenik dr. Taylor Wallace.
Djelovanje kokosovog ulja na ljude
Značaj nalaza ispitivanja za ljude nije potpuno jasan. U studiji iz 2022. dijetetičarka Kristin Kirkpatrick navodi kako je potrebno još studija na temu kokosovog ulja.
- Nemoguće sa sigurnošću reći, međutim, studije otkrivaju da miševi i ljudi dijele sličnu genetiku, tako da je to odličan prvi početak - rekla je.
Wallace je naveo neke od čimbenika koji mogu dati stanku. Naveo je biološke razlike, razlike u dozama, čvrsto kontrolirana eksperimentalna okruženja miševa koja nemaju varijable pronađene u ljudskoj studiji, genetsku uniformnost, jednostavnije sustave glodavaca, razlike među vrstama glodavaca i etičke zabrinutosti. Ipak, zbog čimbenika kao što su biološke i razlike u dozama, čvrsto kontrolirana eksperimentalna okruženja miševa koja nemaju varijable pronađene u ljudskoj studiji, genetsku uniformnost, jednostavnije sustave glodavaca, razlike među vrstama glodavaca znanstvenik Wallace smatra da ovakva istraživanja mogu biti dobra polazišna točka za ona buduća.
- Iako istraživanja glodavaca mogu pružiti neprocjenjive spoznaje i voditi daljnja istraživanja, obično se smatraju preliminarnim. Mogu istaknuti potencijalna područja od interesa ili koristi koja zaslužuju daljnja ispitivanja na ljudima - zaključuje znanstvenik.
Koja ulja mogu biti zdravija od kokosovog
Dijetetičarka Kirkpatrick sugerira kako bi se potrošači trebali usredotočiti na ulja poput maslinovog za razliku od onih koji su bogati zasićenim i trans masnoćama.
- Najkorisnije nutritivne dobrobiti možemo naći u ekstra djevičanskom maslinovom ulju, kao i u uljima avokada, sezamu, lanenom sjemenu, orahu - navodi Kirkpatrick.
Kokosovo ulje među uobičajenim prehrambenim izvorima masti ima najveći postotak zasićenih masti. Među njima su maslac, palmino ulje, ulje palminih koštica i kakao maslac. Za osobe s postojećim srčanim poremećajem ili koje su u opasnosti od takvog poremećaja, američkaorganizacija za srce predlaže da se ne potroši više od šest posto dnevnih kalorija iz zasićenih masti. To je otprilike 13 grama temeljeno na prehrani od 2.000 kalorija. Zanimljivo, samo jedna žlica kokosovog ulja dolazi blizu te granice, piše Živim.