U tijeku je berba maslina na otoku Korčuli, a prema starom običaju, ali i izreci “Svi sveti, skale na maslinu”, ovogodišnje aktivnosti počele su krajem listopada i još uvijek traju.
Sušna godina donijela je i nešto slabiji urod, ali i velike randmane koji su nekima “platili” čak više od 25 posto. Međutim, cijena maslinova ulja raste, dosegla je već i 200 kuna po litri!
Stabla su ove godine brstila obećavajuće, cvatnja je bila izvrsna, no izrazito toplo i sušno vrijeme tijekom posljednjih nekoliko mjeseci ostavilo je posljedica na urod. Kako ističe Ranko Surjan, predsjednik Udruge maslinara “Vela Luka”, nasadi su izdržali sušu, ali plod je isušen što rezultira velikim randmanima, u pravilu većem od 20 posto.
Ipak, berba neće biti dobra kao lanjska, ulju će nedostajati voćnosti i drugih karakteristika na koje smo navikli budući da u fazi zriobe nije imala dovoljno vode kako bi razvila sve okuse. To, naravno, ne znači da ulje neće biti dobro, bit će odlično, radi se o nijansama koje samo iskusni maslinari prepoznaju.
Zahvaljujući spomenutoj udruzi koja će uskoro proslaviti 20 godina postojanja, otočani se mogu pohvaliti oznakom izvornosti Korčulansko maslinovo ulje. S projektom dobivanja oznake započeli su davne 2006. godine, pa iako su ih uvjeravali da će teško dobiti oznaku, članovi su udruge bili uporni pa su danas ponosni vlasnici prvog zaštićenog otočnog ulja u Dalmaciji.
- Maslina se bere u optimalnom trenutku kad je plod fiziološki zdrav, najčešće polovinom listopada. Plod što kraće treba biti u otvorenim sanducima do prerade, najviše 48 sati. Na otoku ima nekoliko pogona za preradu, dobiveno ulje najbolje je držati u zatvorenim spremnicima od inoksa bez dotoka kisika u prostorijama gdje temperatura ne pada ispod 6 Celzijevih stupnjeva i ne diže se iznad 28, bez većih oscilacija.
Puno se priča o ručnom branju, naravno da je to najbolja tehnika, ali današnji tresači minimalno oštete plod, ako se ne čeka dugo na preradu nemaju utjecaja na kvalitetu ulja. Tresači značajno ubrzavaju berbu, ako ćemo brati sve ručno, a berba će se otegnuti do kraja prosinca, onda ni ulje neće biti dobro - savjetuje Surjan.
Razlog za dobre randmane diljem otoka su i tradicionalne sorte koje su dobre uljarice. Na zapadnom dijelu Korčule prevladavaju lastovka i drobnica, manje orgula koja je karakteristična za središnji i istočni dio.
- Ako razmišljate zasaditi novi, mladi maslinik, bolje se okrenuti našim sortama. Lastovka i drobnica su rodne, ali manje otporne, orgula je otpornija, ali je kampanjac, neće roditi svaku godinu, no i dalje će imati bolje prinose od nekih talijanskih sorti poput leccina - dodaje naš sugovornik.
Pisali smo još 2017. godine kako će cijena maslinova ulja rasti do 90 kuna po litri, jer tada je koštala oko 70 kuna. Tko je onda mogao računati da će za pet godina cijena dosegnuti nebeske razmjere? Ove godine se na lokalnim oglasnicima prodaje i za gotovo 200 kuna po litri!
- Ovisi o kojem se ulju radi, je li certificirano, ekološki proizvedeno ili je ekstra djevičansko. Cijena prerade raste budući da raste cijena energenata, pogotovo struje za gospodarski sektor kao i cijena ambalaže.
Prošle je godine diljem otoka cijena prerade bila 1,20 do 1,30 kuna po kilogramu ploda, ove je godine 1,50 kuna. Da, to je realno, možemo očekivati da će biti i skuplje. Mislim da je od 120 do 130 kuna po litri ove sezone prosječna i realna cijena ulja - tvrdi čelnik luške udruge.
Kad su trendovi u maslinarstvu u pitanju, zapadni dio otoka na čelu s Velom Lukom prednjači, ponajprije edukacijom i uvođenjem novih znanja i vještina svjetskog maslinarstva u otočnu zbilju. Zaslužni su za to i Dani Korčulanskog maslinova ulja koji se u organizaciji udruge svake godine održavaju početkom rujna već 14 godina zaredom.
Tijekom posljednja dva desetljeća maslinarstvo na Korčuli je napredovalo, slobodno možemo reći da koristimo kvalitetnije ulje nego prije 20 godina. Neke su se stare tradicije srećom napustile poput držanja ulja u morskoj vodi do prerade.
Ipak, Korčulanima nije lako držati korak sa svjetskim trendovima, resursi na otoku su ograničeni, a to se prvenstveno odnosi na ljude, sve ih je manje, a tu su i krš i neravni tereni koji, u jednu ruku, daju maslinarstvu dodatnu čar.
- Kultura maslinarstva nas veže s precima koji su se mučili i zasadili beskrajne posjede odredivši temelje naše prehrane. Za mene je maslinarstvo poveznica s krojenima, naši su preci odvajali od kamena šaku zemlje kako bi zasadili maslinu.
To bi svatko od nas trebao cijeniti, maslinarstvo danas mora biti odgovorno i pravilno jer ulje nije samo cijenjena masnoća. To je odmor za dušu, kad maslina raste, kad daje plod, to je ono što nas u životu motivira - zaključuje Surjan.