Zapovjednik podmornice s koje su Putinove snage lansirale krstareće rakete "Kalibr" na teritorij Ukrajine, razarale gradove i ubijale nevine civile iznenada je likvidiran na ruskom državnom teritoriju, u gradu Krasnodaru. Njegovo smaknuće tijekom jutarnjeg jogginga najvjerojatnije je osvetničko djelo ‘partizana‘, odnosno ukrajinskih diverzanata.
Vijest o smrti 42-godišnjeg kapetana 2. ranga Stanislava Ržitskog potvrdili su brojni ruski mediji i komunikacijski kanali: od državne agencije TASS koja se pozvala na policijske izvore, pa do Telegram kanala Shot, Baza i Mash. Kapetana Ržitskog je, objavili su, u blizini sportskog kompleksa Olympus Arena u Krasnodaru dočekala nepoznata osoba te mu četiri puta pucala u prsa i leđa, nakon čega je pobjegla s mjesta događaja. Ržitski je preminuo na mjestu pucnjave te je otvoren kazneni postupak protiv zasad nepoznatog počinitelja.
Osim što je tijekom rata bio zapovjednik u Ukrajini zloglasne podmornice, Stanislav Ržitski je u zadnje vrijeme bio ruski vojni dužnosnik zadužen za novačenje: zamjenik načelnika odjela za mobilizacijski rad u Krasnodaru i okolnoj regiji. Ukrajinci ga u svojim bazama ratnih podataka, međutim, još od lani optužuju za ‘izravno sudjelovanje u vojnoj invaziji na Ukrajinu‘. Navode kako je tijekom agresije zapovijedao podmornicom Alrosa u sastavu Crnomorske flote, s koje je u više navrata raketiran ukrajinski državni teritorij i civilni ciljevi. Ukrajinski mediji uvrstili su Ržitskog i na popis kapetana ruskih podmornica koji su izveli smrtonosni napad na Vinicu 14. srpnja lanjske godine, prije točno godinu dana, a kojom prilikom je poginulo 27 nevinih ljudi, a više od stotinu ih je ranjeno. Miran grad 200 kilometara jugozapadno od Kijeva i prilično daleko od crte bojišnice tad su pogodile tri ruske krstareće rakete Kalibr, ispaljene s ruskih podmornica u sastavu Crnomorske flote. Sve mete bile su isključivo civilne: stambene zgrade.
Ukrajinski partizani dosad su uspjeli izvesti cijeli niz ubojstava ključnih kolaboracionističkih figura na ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom, poput Krima i Hersona. Na teritoriju Rusije bili su nešto manje aktivni, no među najčuvenije partizansko-diverzantske akcije tamo svakako spada ubojstvo ruskog militantnog blogera Vladlena Tatarskog bombom u kafiću Jevgenija Prigožina u Sankt Peterburgu. Neki antiputinovskim diverzantima pripisuju i postavljanje bombe pod automobil moskovskog ultranacionalista Aleksandra Dugina, kojom prilikom je poginula njegova kćerka, no zapadni analitičari zagovaraju i tezu da je Dugin bio puno izglednija meta obračuna unutar kremaljskih krugova.
Ubojstvo iz zasjede mobilizacijskog časnika i zapovjednika zločinačke podmornice u Krasnodaru, ruskom gradu dovoljno daleko udaljenom od prvih borbenih crta, propagandno je i psihološki jak udarac Putinovom vojnom poretku u trenucima njegove duboke unutarnje nestabilnosti. Poruka koja je smaknućem kapetana Stanislava Ržitskog iz Ukrajine poslana svim ruskim izvršiteljima zločinačkih naredbi više je nego jasna i zvuči prilično poznato: ‘Stići će vas naša ruka i u Rusiji!‘