Ukrajina prelazi u defanzivu. Koriste ovo razdoblje teških vremenskih uvjeta za ukopavanje i čuvanje ljudstva i vojne opreme za buduće velike operacije. Još pokušavaju ostvariti napredak s mostobranima na Dnjepru, no jasno je da nijedan strateški cilj višemjesečne protuofenzive, posebno onaj u razdvajanju ruskih snaga probojem na Azovsko more, nije postignut.
Ukrajinski vojnici sad kopaju duboke rovove i utvrđuju se, a zapadni stratezi tvrde da iscrpljena Ukrajina treba vremena za obnovu te da neće tako skoro moći izvesti značajniju protunapadnu akciju. The Washington Post detaljno je istražio tijek protuofenzive, razgovarajući s nizom visokih dužnosnika. Utvrdili su da su ukrajinski, američki i britanski časnici imali osam sastanaka na kojima su proučavali i simulirali različite scenarije. Povremeno je bilo oštrih nesuglasica što se tiče taktike i vremena, Washington je tako želio da napad počne već sredinom travnja, prije nego što su se Rusi dobro utvrdili. Inzistirali su na koncentriranom jakom napadu na jugu, a Ukrajinci su smatrali da je nužan napad na tri osi: dvije na jugu prema Melitopolju i Berdjansku te na istoku prema Bahmutu.
Na kraju, na tisuću kilometara dugoj bojišnici nisu uspjeli ostvariti ni jedan od strateških ciljeva. Silno puno je ubijeno ruskih vojnika i uništeno njihove opreme, potpuno je desetkovana ruska Crnomorska flota, no ciljevi nisu ostvareni.
Predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je tjedna naredio izgradnju opsežne mreže utvrda na bojnom polju kako bi se vojnicima pomoglo da drže liniju. Na Dan oružanih snaga 6. prosinca, Zelenski je priznao probleme, ali i pozvao na ustrajnost.
“Postoji li alternativa? Ne!”, jasno je rekao u video obraćanju.
To je prilično oštar preokret u raspoloženju u odnosu na isto razdoblje lani, kad je Kijev, potaknut uspjesima koji su poništili ranija ruska napredovanja i uz infuziju zapadnog oružja – počeo čistiti ruske trupe s okupiranog područja. Ukrajinski zapadni saveznici nadali su se da bi Ukrajinci mogli nanijeti dovoljno štete ruskim snagama te da bi Vladimir Putin uvidio da je rat uzaludan i pristao na pregovore prihvatljive Kijevu. To se nije dogodilo, a od tada je političko jedinstvo SAD-a oko Ukrajine oslabilo zbog međustranačkih sukoba, dok je rat između Izraela i Palestinaca u Pojasu Gaze privukao pažnju svijeta.
The Wall Street Journal piše da „Kijev učvršćuje obranu za dugi rat“ te da je sposobnost Ukrajine da povrati veći dio svog teritorija trenutno pod znakom pitanja budući da je i Putinovo preorijentiranje ruske ekonomije na ratnu ojačalo njihovu snagu na bojnom polju. Podsjećaju na to da se borba za financiranje SAD-a produbljuje dok se europske zemlje bore da osiguraju svježu pomoć za napaćene Ukrajince.
Očekivani paket potpore Europske unije, vrijedan oko 54 milijarde dolara, vjerojatno će se suočiti s odgodom ili rezovima kad se sljedeći tjedan sastanu lideri EU-a. Ovo je rat iscrpljivanja, a resursi koje dobivaju Ukrajinci nisu ni izbliza dovoljni.
WSJ navodi da na bojištu neki ukrajinski vojnici čuvaju streljivo, jer nisu sigurni kad će dobiti novo. Vojnici koji se bore na području Donbasa kažu da se ograničavanjem korištenja artiljerije izlažu riziku da Rusi probiju linije. Bojišta su postala skoro pa "staklena" jer dronovi sve vide u realnom vremenu, a Rusija je u međuvremenu sustigla Ukrajinu u ratovanju dronovima, gdje su još lani Ukrajinci imali ogromnu premoć. Pritisak se povećava jer je očito da Rusija ne pokazuje znakove odustajanja.
"Rusija razvija sustav dronova i povećava njihov broj iako je pod međunarodnim sankcijama. Naručuju stotine tisuća FPV dronova u Kini i otvaraju svoje pogone. Oni imaju pristup zapadnoj tehnologiji preko trećih zemalja (Kazahstan ili Turska). Kada rastavljamo njihove dronove, pronalazimo kanadske, francuske i američke ploče, pored kineskih i južnokorejskih", kazala veteranka rusko-ukrajinskog rata Marija Berlinska.
Svi su vjerovali da je gotov...
Prije dvadeset mjeseci, nakon što je pokrenuo veliku invaziju na Ukrajinu, čak su i visokopozicionirani Rusi vjerovali da je Vladimiru Putinu blizu kraj. Gospodarstvo se suočilo s katastrofom, a Putinov režim bio je na rubu kolapsa. Situacija je bila u takvom rasulu da se šef plaćeničke vojske Jevgenij Prigožin usudio krenuti u marš na Moskvu. Danas pak Putinov režim izgleda stabilnije nego ikad u posljednje dvije godine. Hladnoratovska izolacija ovaj put nije imala učinak kakav se očekivao.
Putin je također dao do znanja kako se sprema na dugotrajni rat i najavio da će za sljedeću godinu izdvojiti 100 milijardi dolara isključivo za ratne napore te će regrutirati još 170.000 ljudi.
Gospodarska stabilnost Rusije, posvađani saveznici i pad morala jako opterećuju Ukrajinu. U drugu ratnu zimu Ukrajinci ulaze s dosad najnižom razinom međunarodne vojne podrške: novododijeljena pomoć 87 posto je manja nego lani. Republikanci i Mađari blokiraju nove tranše američke i europske pomoći bez koje Kijev ne može preživjeti.
"Ako Ukrajina i njezini saveznici mogu prebroditi svoje trenutne nevolje i nastave isporučivati zalihe vojnicima, najbolji mogući scenarij među zapadnim stratezima je da sljedeća godina postane godina obnove kijevske vojske. Nada bi bila da ograničeni broj ukrajinskih vojnika može držati ruske snage na odstojanju, dopuštajući zemljama NATO-a vremena da obuče nove ukrajinske trupe, prošire proizvodnju naoružanja i obnove ukrajinske arsenale, navodi WSJ.