Ovog tjedna kralj Charles III. predsjedava summitom 55 nacija povezanih s onim što je ostalo od Britanskog carstva. Sastanku čelnika vlada Commonwealtha (Commonwealth Heads of Government Meeting - CHOGM) - zajednice država od kojih je većina nekoć bila dio Britanskog Carstva - koji se održava svake dvije godine, a kojemu je ove godine domaćin Samoa, prisustvat će i britanski premijer Keir Starmer, piše Jutarnji.
No, pogled na ovogodišnji popis uzvanika ukazuje da moć britanskog monarha nije više onakva kakva je nekad bila. Indijski premijer Narendra Modi i južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, dvojica najmoćnijih šefova vlada Commonwealtha, koji bi inače bili nazočni, preskaču ovogodišnji summit i umjesto toga su otišli na summit zemalja BRICS-a, okupljanje velikih zemalja u razvoju čiji je domaćin ruski čelnik Vladimir Putin u Kazanju, gdje je nazočan i kineski predsjednik Xi Jinping.
Šri Lanka, koja ovog tjedna podnosi zahtjev za pridruživanje BRICS-u, pak, nije poslala ni premijera ni ministra vanjskih poslova u Samou, rekao je dužnosnik u Londonu. Čak ni Kanada, bliski saveznik Ujedinjene Kraljevine i sučlanica moćne međunaodne mreže za razmjenu obavještajnih podataka "Pet očiju", nije poslala premijera ili ministra vanjskih poslova na summit Commonwealtha. Šef izaslanstva je i povjerenik Ottawe za Ujedinjenu Kraljevinu. Kao simbol opadanja britanske moći, ovogodišnji summit Commonwealtha teško da može biti više neugodan.
Čak je i Starmerovo putovanje - njegovo prvo u bivše britanske kolonije na južnoj hemisferi - skraćeno. Dužnosnik britanske vlade potvrdio je da je premijer odustao od planova da se zaustavi u Australiji jer su njegovi suradnici strahovali da bi predugo bio u inozemstvu uoči predstavljanja ključnog vladinog paketa potrošnje u Londonu idući tjedan.
Razgovarajući s novinarima tijekom 28-satnog leta za Samou u utorak navečer - gdje bi trebao stići u četvrtak - Starmer se činio dobro raspoložen. No, u razgovoru s kolegama zastupnicima spomenuo je iscrpljujuće vrijeme trajanja leta na summit, otkrila su dvojica od njih za Politico.
Hladan tuš za Charlesa u Australiji
S vremenom leta borio se i 75-godišnji kralj Charles, koji je - dok se još uvijek oporavlja od raka - barem stigao do Australije uoči summita. Charles, koji je kao kralj službeno šef Commonwealtha, i dalje je kralj za 14 zemalja članica i Veliku Britaniju. No, i u tom krugu se zbivanja čine ne baš obećavajućim po britansku ‘meku moć‘. Barbados je 2021. godine postao republika, a Jamajka planira slijediti njihov primjer iduće godine.
Rasprava su ponovno izbile u ponedjeljak kada je aboridžinska senatorica održala bukvicu Charlesu u Australiji, više puta mu poručivši da "nije njezin kralj". "Dajte nam ono što ste nam ukrali - naše kosti, naše lubanje, naše bebe, naše ljude", poručila mu je Lidia Thorpe.
Za sada se o ambicijama većine kraljevstava da postanu republike "često raspravlja, ali se to rijetko provodi", kaže Harshan Kumarasingham s Instituta za studije Commonwealtha. Australija je odbacila glasovanje o tome ranije ove godine, unatoč mnogo galame tijekom kraljevog posjeta i pobornika republikanizma koji su nastojali prodati svoju ideju nazivajući putovanje Charlesovom "oproštajnom turnejom". Jedna nedavna anketa pokazala je da samo 33 posto Australaca želi živjeti u republici.
Australski pisani ustav zahtijeva dvostruku većinu na nacionalnoj i državnoj razini na referendumu za aktiviranje promjena. George Brandis, bivši australski visoki povjerenik u Ujedinjenom Kraljevstvu i monarhist, tvrdi da su apetiti za skidanje krune ugušeni prošle godine, kada referendumom nije promijenjen ustav u vezi s pravima domorodačkih naroda, unatoč tome što je izjašnjavanje sa ‘da‘ u početku imalo veliku prednost u anketama.
Pitanje reparacija
Sam Commonwealth, formiran prije 75 godina, pak, ne pokazuje znakove raspada. U teoriji savez ostaje vrhunski umrežen klub malih država koje se redovito sastaju s Britanijom, Kanadom, Australijom, Novim Zelandom i Indijom. Barbados je čak ostao član kluba unatoč odbacivanju monarha, a dvije države koje su se pridružile skupini 2022. godine - Gabon i Togo - uopće nemaju povijesnih poveznica s Ujedinjenom Kraljevinom, piše Jutarnji.
No, i ove godine manje članice Commonwealtha od svojih domaćina traže više od dobre volje. Više karipskih država iskoristilo je pripremu za summit kako bi pozvale Britaniju na isplatu odštete zbog nasljeđa ropstva, a premijer Bahama Philip Davis rekao je kako je CHOGM idealan forum za "postizanje napretka" po tom pitanju. Države su raspravljale o tome hoće li ispravljanje nepravde kroz isplatu reparacija uključiti u svoje priopćenje, koje će čelnici zemalja finalizirati u subotu.
Sva tri afrička kandidata koji se natječu za novog glavnog tajnika Commonwealtha - o čemu će također biti odlučeno u subotu - izjavili su prošlog mjeseca da bi to pitanje trebalo općenito biti na stolu. To je dio "duge povijesti korištenja sastanaka na vrhu Commonwealtha kao foruma za iznošenje širih pritužbi u koje je često uključena Britanija", objašnjava Harshan Kumarasingham.
Ipak, nitko stvarno ne vjeruje da će Velika Britanija platiti odštetu u vrijednosti od 200 milijardi funti (prema jednom vodećem akademiku), odnosno 18 bilijuna funti (po susu Ujedinjenih naroda). Zapravo se rasprava udaljava od poziva na ‘čiste‘ reparacije prema pomoći u borbi protiv širih problema poput klimatskih promjena, koje najviše pogađaju male i otočne države u razvoju. Ovo pitanje je na dnevnom redu ovogodišnjeg skupa CHOGM, zajedno s deklaracijom za "održivi i otporni ocean".
"Svi smo prešli s financijskih odšteta... na ono što možemo dobiti u smislu našeg razvoja, u smislu naše izgradnje otpornosti", rekla je prošlog mjeseca ministrica vanjskih poslova Gane Shirley Botchwey, jedna od tri kandidata za funkciju glavnog tajnika.
U Londonu, pak, glasnogovornik britanske vlade tvrdi da Ujedinjena Kraljevina neće plaćati odštetu i da to pitanje jednostavno "nije na dnevnom redu". Također je rekao da neće biti isprike za ulogu koju je u ropstvu imala Britanija. Ipak, sporovi oko reparacija daju Commonwealthu barem neku vrstu važnosti u modernom dobu.
‘Teško izbjeći osjećaj zalaska Sunca‘
Ishode, pak, ovih velikih okupljanja uvijek je teško odrediti. Tema ovogodišnjeg događaja, koja zvuči vrlo nejasno, neprecizno i općenito, "Otporna zajednička budućnost: Transformacija našeg zajedničkog bogatstva", teško da će razuvjeriti kritičare koji skup CHOGM-a prikazuju kao pričaonicu floskula sve nezainteresiranijih članova.
Ipak, neki u Velikoj Britaniji još uvijek imaju pozitivniju viziju Commonwealtha. Stanovništvo zemalja skupine čini trećinu svjetske populacije i - osim Ujedinjenih naroda - radi se o nedvojbeno najraznovrsnijom od svih skupina država - po bogatstvu, veličini, zemljopisnom i vjerskom sastavu. Ova raznolikost može pomoći Britaniji da "oživi" veze s manjim gospodarstvima nakon Brexita, tvrdi Kumarasingham. "To je nedvojbeno proizvod carstva, ali u isto vrijeme nije njegova druga verzija".
Samir Puri, suradnik britanskog vanjskopolitičkog think tanka Chatham House, smatra da Commonwealth nije tek puka "pričaonica", ali da se prednosti koje donosi ovaj klub zemalja, poput obrazovnih programa, rijetko ispoljuju i da organizacija "nikada nije ispunila svoje obećanje da će biti blok izmimne snage".
Argument da bi Commonwealth mogao postati žarište buduće trgovine i ulaganja nakon što Britanija napusti Europsku uniju često su iznosili zagovornici Brexita 2016. godine, a sada ga je usvojila nova laburistička vlada u Londonu. Starmerov službeni glasnogovornik istaknuo je da izaslanstva iz 55 zemalja predstavljaju "kombinirano tržište za britanski biznis koje će do 2027. vrijediti 19,5 bilijuna dolara".
Ipak, unatoč svemu, teško je izbjeći osjećaj zalaska Sunca nad ostacima britanskog carstva, slikovito zaključuje komentator Politica Dan Bloom. Ranije ovog mjeseca Ujedinjena Kraljevina je objavila dogovor o povratku suvereniteta nad otočjem Chagos - arhipelaga u Indijskom oceanu s vojnom bazom Ujedinjenog Kraljevine i SAD-a - Mauricijusu, članici Commonwealtha. Iako će vojna baza Diego Garcia ostati pod jurisdikcijom Londona i Washingtona najmanje 99 godina, odluka je izazvala bijes torijevaca zbog kineskih trgovinskih veza s Mauricijusom i vojne snage Pekinga.
Solomonski otoci i opasnost ‘prelijetanja‘ Kini
No, nije samo Mauricijus u pitanju. Prošle godine Solomonski Otoci, još jedna članica Commonwealtha, potpisali su sporazum o sigurnosnoj suradnji s Kinom. "Solomonski otoci su se očito prebacili na Kinu i to je izazvalo veliku paniku kod Australaca i Amerikanaca", kaže Puri.
Dužnosnici Ujedinjene Kraljevine svjesni su potrebe da se manje države, mnoge od njih u Africi, ne oslanjaju previše na Kinu. Ministrica razvoja Velike Britanije, Anneliese Dodds, prošlog je tjedna obećala ubrzati reformu razvojnih banaka kako bi pomogla ranjivim državama da "pobjegnu iz zamke neodrživog duga". "Ta zabrinutost je doista na prvom mjestu u tome zbog čega je Commonwealth vrijedna mreža za Ujedinjenu Kraljevinu", rekao je Puri.
Britanija bi trebala iskoristiti summit kao priliku za jačanje odnosa s tim nacijama, pružajući im alternative kineskim ulaganjima, kaže bivša britanska trgovinska tajnica Penny Mordaunt, koja je prisustvovala skupu CHOGM-a 2018. godine. "Postoje goleme prilike za sve - za trgovinu i prosperitet, za klimatske izazove s kojima se svi suočavamo, za zaštitu od autokratskih režima, uključujući Kinu. Potrebna je vizija i zajednički cilj kako bismo dugoročno zaštitili naše zajedničke interese", kaže Mordaunt za Politico.
Ipak, svi kandidati za glavnog tajnika čvrsto su ustvrdili da posao čelništva Commonwealtha nije da pomaže u "obuzdavanju" Kine. "To bi bilo kršenje suvereniteta i guranje nosa tamo gdje za to nema potrebe", rekla je Botchwey.
Britanski premijer Keir Starmer, koji je stigao na ovotjedni summit na kojem će biti više osobe koje su već ‘preletjele‘ Xiju Jinpingu i Vladimiru Putinu, shvatiti će poruku, zaključuje Politico.