Iako bi se očekivalo suprotno, većina građana Tajvana ne smatra SAD „pouzdanom” zemljom. Prema nedavnom godišnjem istraživanju Nacionalnog sveučilišta Chengchi u Taipeiju, samo 34 posto anketiranih Tajvanaca misli da je SAD zemlja kojoj se može vjerovati.
Autori istraživanja ističu da je jednako nisko povjerenje u Ameriku iskazano i lani, dok je 2021. i ranije taj postotak bio znatno veći. Što se to dogodilo u zadnje dvije godine, a da je moglo utjecati na pad povjerenja Tajvanaca u SAD?
- Pretpostavljamo da je pad mogao doći zbog izbijanja rata u Ukrajini i načina na koji je američka Vlada odgovorila - rekao je Hsin-Hsin Pan, član istraživačkog tima na Sveučilištu Soochow u Taipeiju, kako prenosi malezijski portal The Star Online.
- Postupanje Washingtona s ruskom invazijom na Ukrajinu ukazuje mnogim Tajvancima kako bi SAD mogao odgovoriti ako bi se Peking upustio u oružani sukob s otokom – zaključio je Pan.
Drugim riječima, znanstvenik sugerira kako je i do građana Tajvana došla spoznaja da Amerika Ukrajinu, usprkos svim obećanjima da će joj „pomagati koliko god bude potrebno”, sada lagano „pušta niz vodu”.
Pan pritom nije spomenuo Afganistan, odnosno kaotičan preklanjski uzmak američke vojske iz te zemlje - čime je SAD ostavio na cjedilu i talibanima izručio čitav prozapadni dio afganistanske populacije – što je zasigurno također moglo utjecati na povjerenje građana Tajvana prema SAD-u.
Nije ni Kuomintang što je bio
Kao što je poznato, Kina smatra Tajvan svojim odmetnutim otokom koji će se ponovno ujediniti s maticom zemljom, ako je potrebno i silom. Tu su kineski stavovi jasni i nedvosmisleni, bez mogućnosti za pregovore.
S druge strane, politika SAD-a prema Tajvanu već je desetljećima ciljano ambivalentna: SAD ne priznaje Tajvan kao neovisnu državu i formalno se zalaže za politiku „jedne Kine”, ali je prema Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. obavezan „osigurati Tajvanu oružje obrambenog karaktera” i braniti otok od eventualnog vojnog nasrtaja Pekinga.
Otkako je 2021. preuzeo dužnost, američki predsjednik Joe Biden više je puta izjavio da će SAD vojno intervenirati ako Kina upotrijebi silu protiv Tajvana, dok je kineski predsjednik Xi Jinping više puta poručio da će se „Kina na kraju neizbježno ponovno ujediniti” s Tajvanom. Kako se odnosi između dviju sila zadnjih godina rapidno pogoršavaju, tako i pitanje Tajvana postaje sve veće žarište sukoba između Pekinga i Washingtona.
A ako bi se pitalo same građane Tajvana, oni uvjerljivom većinom smatraju da Tajvan i Kina ne pripadaju istoj državi – u spomenutom istraživanju taipeškog Nacionalnog sveučilišta Chengchi, tako se izjasnilo čak 78 posto ispitanih Tajvanaca.
Kao posebno važan anketni podatak, znanstvenici ističu da je čak i među članovima i pristašama nacionalističke prokineske stranke Kuomintang (koja službeno smatra da su Kina i Tajvan jedna država, ali okupirana od komunista) najčešći odgovor bio da Tajvan i Kina nisu dio iste zemlje: tako se izjasnilo više od 50 posto Kuomintangovih članova i simpatizera.
- Ovo naglašava činjenicu da je važno ne gledati samo ono što Kuomintang kaže kao stranka. Čini se da to možda nije u potpunosti usklađeno s onim što vjeruje njegova izborna baza – rekao je istraživač James Lee s Akademije Sinica u Taipeiju.
‘Prekretnica za otok‘
Za razliku od nacionalističkog Kuomintanga, koji se zalaže za bliže veze s Pekingom, vladajuća Demokratska progresivna stranka (DPP) ima imidž liberalne partije koja naginje uspostavi neovisnog
Tajvana. Stoga su odnosi između Kine i Tajvana uvijek mirniji kada je na vlasti Kuomintang, nego ako Tajvanom vlada „separatistički” DPP. Ispada da se (kineski) komunisti i nacionalisti bolje slažu nego komunisti i liberali.
Idući izbori na Tajvanu održavaju se za mjesec dana, 13. siječnja, a glavna predizborna tema, uz lokalna zdravstvena i socijalna pitanja, bit će upravo pitanje odnosa s Pekingom i suvereniteta otoka. Predsjednički kandidat DPP-a je aktualni tajvanski potpredsjednik William Lai Ching-Te, koji je veći dio godine vodio u anketama ispred Kuomintangova kandidata Hou Yu-ihe.
Međutim, Kuomintang je nedavno počeo pregovarati o predizbornoj koaliciji s Tajvanskom narodnom strankom, u nadi da će tako detronizirati DPP. Pregovori zasad zapinju jer oba potencijalna koalicijska partnera traže mjesto predsjednika, pa je sve još neizvjesno, kao što je neizvjesno i nesigurno i čitavo geopolitičko okruženje Tajvana.
„Izbori bi mogli izazvati specifične posljedice jer regionalne napetosti rastu, kineska vojna pozicija se širi i broj kineskih vojnih naleta oko otoka raste”, stoji u nedavnom izvještaju Asia Society Policy Institute, čija autorica Simona Grano smatra da bi ovo izborno nadmetanje „moglo označiti prekretnicu za otok”, odnosno da će pobjednička stranka „odrediti putanju budućih odnosa između Kine, Tajvana i SAD-a”.
- Sukob s Kinom dosegao je novu dimenziju. I s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, posebno usred ruske invazije na Ukrajinu, ovi izbori će se pomno pratiti na međunarodnoj razini – zaključuje Grano.