StoryEditorOCM
Svijetpravni udar

Rusija po prvi put na tjeralicu stavila europskog državnika! Tko je Kaja Kallas i zašto je Moskva traži? Evo priče

Piše Damir Pilić
18. veljače 2024. - 16:56

Rat Rusije i Zapada vodi se i pravnim sredstvima: ovog je tjedna objavljeno da je Rusija stavila na tjeralicu preko 160 političara iz Poljske, Ukrajine i baltičkih zemalja – Litve, Latvije i Estonije - od kojih najviši rang ima estonska premijerka Kaja Kallas, jedini šef države koji se našao na listi.

Osim nje, optuženi su i estonski državni tajnik Taimar Peterkop i litvanski ministar kulture Simonas Kairys, a na tjeralici se našao i gotovo kompletan prethodni saziv latvijskog parlamenta.

Kako je izvijestio nezavisni ruski portal Mediazona, Kallas i drugi baltički političari se u bazi podataka ruske policije nalaze još od sredine listopada, dok državni servis RT navodi da ih je ruski Istražni odbor - glavna agencija za kriminalističke istrage u zemlji - optužio još u rujnu.

Ruska državna agencija TASS piše da su baltički dužnosnici optuženi za „uništavanje spomenika sovjetskim vojnicima”, djela za koja se u Rusiji može dobiti zatvorska kazna od pet godina. Ruski zakoni, naime, kriminaliziraju „rehabilitaciju nacizma”, što uključuje i kažnjavanje skrnavljenja antifašističkih spomenika iz Drugog svjetskog rata.

U tom smislu, latvijski parlament našao se na udaru jer je u svibnju 2022. izglasao rušenje svih preostalih spomenika iz sovjetske ere, uključujući i spomenike vojnicima Crvene armije koji su u Drugom svjetskom ratu poginuli pri oslobađanju baltičkih zemalja. Za takvu odluku glasalo je 83 od 100 latvijskih zastupnika i svo osamdeset troje našlo se na tjeralici.

Bijes u Narvi

Tri baltičke države godinama žele ukloniti spomenika iz sovjetske ere, smatrajući ih simbolima okupacije, a ne oslobođenja (valjda

iz računice da bi pod nacističkom okupacijom bolje prosperirali), a prilika im se pružila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Ta im je agresija poslužila kao izlika za rušenje sovjetskih spomenika, unatoč prosvjedima antifašističkih organizacija i ruske manjine koja živi u tim zemljama.

Zbog istog je krimena i Kaja Kallas završila na tjeralici. Ruski dužnosnici potvrdili su da je stavljena na popis zbog svojih nastojanja da ukloni spomenike iz Drugog svjetskog rata u toj baltičkoj zemlji.

Konkretno, bijes Moskve i ruske manjine u Estoniji – koja čini 25 posto estonske populacije – Kallas je izazvala u kolovozu 2022., kada je njezina vlada objavila da kreće s uklanjanjem velikog sovjetskog spomenika u pograničnom gradu Narvi, u kojem se zbog većinske ruske populacije (preko 90 posto) mahom govori ruski.

Kallas je tada tvrdila da su ruske akcije protiv Ukrajine otvorile rane u estonskom društvu, tvrdeći da stotine preostalih sovjetskih spomenika podsjećaju na te rane i da ih zato treba ukloniti što je prije moguće.

- Nitko ne želi gledati kako naš militantni i neprijateljski susjed potiče tenzije u našoj kući. Nećemo davati Rusiji priliku da iskoristi prošlost kako bi narušila mir u Estoniji – tim je riječima Kallas obrazložila rušenje spomenika podignutog u čast vojnika Crvene armije koji su 1944. oslobađali Estoniju od nacista.

image

Kallas se sve više spominje u kontekstu šefice NATO-a

John Thys/Afp

Rat protiv povijesti

Rusija je oštro kritizirala takvu odluku estonske premijerke, ocijenivši da se radi o skrnavljenju sjećanja na sovjetske vojnike koji su pali u borbi protiv nacističke Njemačke.

- Zločini protiv sjećanja na osloboditelje od nacizma i fašizma moraju biti procesuirani - poručila je ovog tjedna glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, potvrdivši da se Kallas našla na popisu zbog umiješanosti u uklanjanje spomenika, dok je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dodao da se premijerka Estonije traži zbog „oskvrnuća povijesnog sjećanja”.

- Rat protiv zajedničke povijesti i uklanjanje spomenika onima koji su spasili Europu od fašizma je nešto nečuveno - rekao je Peskov.

Estonska premijerka je, pak, odbacila ruske optužbe kao „poznatu taktiku zastrašivanja” koju Moskva koristi.

- Kremlj se nada da će izdavanje fiktivnog uhidbenog naloga ušutkati mene i druge, ali to se neće dogoditi. Odbijam da me se ušutka: nastavit ću svoju snažnu potporu Ukrajini i zalagati se za jačanje europske obrane – izjavila je Kallas, poznata kao jedna od najvatrenijih zagovornica europske i zapadne pomoći Kijevu.

Zapadni mediji uočili su – i to naglašavaju – kako je ovo prvi put da je rusko ministarstvo unutarnjih poslova na tjeralicu stavilo stranog čelnika, koji uz to dolazi iz jedne NATO članice.

„Uključivanje Kallas - koja je žestoko zagovarala povećanu vojnu pomoć Ukrajini i jače sankcije protiv Rusije - čini se da odražava nastojanje Kremlja da podigne uloge pred pritiskom NATO-a i Europske unije zbog rata”, piše ovog tjedna američki ABC News.

image

Je li ovo Putinova osveta Zapadu?

Alexander Kazakov/Afp

Moralni udarac Putinu

Spomenuta američka TV kuća tjeralicu za Kallas povezuje s nalogom za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je lani izdao Međunarodni kazneni sud (ICC) u Haagu, tereteći ga za nezakonite deportacije djece s ratom zahvaćenih područja Ukrajine u Rusiju.

„Uključivanje Kallas također bi moglo označiti pokušaj Moskve da se suprotstavi lanjskom uhidbenom nalogu protiv Putina koji je izdao Međunarodni kazneni sud zbog navodne deportacije ukrajinske djece u Rusiju. Popis Ministarstva unutarnjih poslova uključuje i predsjednika ICC-a Piotra Hofmanskog, kao i suce i tužitelje”, ističe ABC News, sugerirajući da stavljanje estonske premijerke na tjeralicu predstavlja Putinovu osvetu Zapadu.

Kako je poznato, tom odlukom ICC-a Putinu je ograničeno kretanje po svijetu, barem u one 123 zemlje koje priznaju taj sud. Iako većina ključnih svjetskih država ne priznaje ICC (Amerika, Rusija, Kina, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska, Iran),

pa se u njima Putin teoretski može slobodno kretati, ipak ta odluka znači određeni pravni i moralni udarac ruskom vođi.

Možda na prvi pogled izgleda nelogično i nerazmjerno da bi se Putin za takvu odluku ICC-a išao osvećivati šefici jedne od najmanjih i najslabijih članica NATO-a. No subverzivni potencijal ove odluke ruskog ministarstva unutarnjih poslova leži u činjenici da je Kaja Kallas jedna od najozbiljnijih kandidata za novog šefa NATO-a, ako ne i najozbiljniji.

image
John Thys/Afp

Vrijeme je za ženu

Sadašnji glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na čelu saveza je još od 2014. i već par godina najavljuje povlačenje, ali čini se da ove godine doista odlazi. Stoga se već neko vrijeme nagađa o njegovom nasljedniku, a na tom planu, kako izgleda, dolazi do velikih promjena u odnosu na dosadašnje običaje saveza.

Naime, svih sedam i pol desetljeća NATO su vodili muškarci iz zapadne Europe, a mnogi diplomati ističu kako je došlo vrijeme da kormilo preuzme žena s europskog istoka. Žena zato da se razbije hetero dominacija, a s istoka zato što se strateški fokus saveza preusmjerio na njegovo istočno krilo, koje se našlo na prvoj liniji konfrontacije s Rusijom.

Ime Kaje Kallas kao moguće nove glavne tajnice NATO-a spominjalo se i prošle zime - kada je Stoltenberg također najavljivao odlazak – skupa s premijerkom Litve Ingridom Šimonytė. Ranije se među kandidatkinjama spominjala i bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koju je francuski Les Echos preklani čak naveo kao glavnu favoritkinju za Stoltenbergovu funkciju, ističući da je ona već bila pomoćnica glavnog tajnika NATO-a.

Možda je zanimljivo da je ruska državna agencija RIA Novosti tada komentirala da Kolinda nema šanse zato što ima „normalne odnose s Putinom”, a na toj se funkciji „traži rusofob”.

- Ako do ovog imenovanja dođe, bit će to prirodan rezultat evolucije Sjevernoatlantskog saveza. Izvorno je stvoren za suprotstavljanje Sovjetskom Savezu i tijekom svih ovih desetljeća ne samo da nije izgubio svoju antirusku bit, već ju je odnedavno počeo aktivno naglašavati. U svakom slučaju, pretraga će se provoditi među kandidatima koji najviše mrze Rusiju – pisala je tada ruska agencija, spomenuvši i Kolindu:

- Ali s obzirom na njezine normalne odnose s ruskim predsjednikom, malo je vjerojatno da će proći preliminarnu provjeru – tvrdile su RIA Novosti.

Međusobna blokada sila

Kako znamo, Kolinda se više ne spominje među kandidatkinjama za novu šeficu NATO-a, ali se zato Kaja Kallas spominje sve češće. Estonska premijerka već se izjasnila da bi rado prihvatila Stoltenbergovu funkciju: kad je lani u studenome posjetila Washington, u javnom razgovoru za list Politico na direktno je pitanje potvrdila da je zainteresirana za ulogu čelnice NATO-a, nakon što Stoltenberg odstupi s dužnosti.

I tako dolazimo do pitanja koje ovih dana postavljaju zapadni mediji: što Kremlj želi postići stavljanjem Kallas na tjeralicu? I kakve su praktične posljedice tog pravnog poteza?

„Iako to malo znači u praktičnom smislu, budući da su kontakti između Moskve i Zapada zamrznuti tijekom sukoba, dolazi u trenutku kada su europske članice NATO-a sve zabrinutije kako će izbori u SAD-u utjecati na savez”, piše ABC News, ističući da je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump potaknuo strahove NATO saveznika da bi povratkom u Bijelu kuću mogao dopustiti Rusiji da proširi svoju agresiju na Europu.

U takvoj situaciji europske članice NATO-a nastoje se međusobno okuražiti u preuzimanju veće uloge u savezu, kao što svojim angažmanom pokušavaju nadomjestiti trenutno posustale američke napore u pomaganju Ukrajini. Stoga bi u budućnosti uloga glavnog tajnika/ice NATO saveza mogla biti još važnija nego danas, pa je tim više ključno da ta osoba može slobodno putovati po svijetu.

Pravni stručnjaci navode da ruska tjeralica za Kallas vrijedi samo u Rusiji, odnosno da moguća nova šefica NATO-a može slobodno putovati svuda po svijetu osim u Rusiju, gdje bi morala očekivati uhićenje i kazneni postupak zbog „kriminalne aktivnosti”. Međutim, litvanski šef diplomacije Gabrielius Landsbergis u utorak je

upozorio da oni koji se nalaze na popisu „trebaju biti oprezni dok putuju u treće zemlje u budućnosti”.

Da sažmemo: predsjednik Rusije zbog presude Haškog suda ne može putovati u zemlje koje priznaju ICC, a potencijalna šefica NATO-a zbog ruske potjernice neće moći putovati u Rusiju, a možda ni u treće zemlje koje su u dobrim odnosima s Rusijom.

Drugim riječima, međusobna blokada sila u situaciji koja sve više prijeti svjetskim ratom. Da citiramo suvremenu narodnu poslovicu: što može poći naopako?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 07:50