Proračunski rashodi Rusije za vojsku u 2025. godini dosegnut će povijesnu razinu kakva se ne pamti od vremena Hladnog rata. Naime, i ove će godine, unatoč najavama da se to neće dogoditi, Moskva povećati proračunska izdvajanja za "obranu", kako se navodi u režimskim medijima, za više od 25 posto u odnosu na prošlogodišnji proračun, a i sam ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da su "obrambene stavke" u proračunu za 2025. s projekcijom do 2027. "prioritet", prenosi Jutarnji list.
Doduše, ruski prorežimski mediji najmanje pišu o tim "vojnim stavkama" i spominju ih tek usput, a detaljno navode potrošnju za socijalne stavke te pogotovo izdvajanja za sudionike i nastradale u ratnim djelovanjima u Ukrajini, poput pomoći za obitelji.
No, kako navodi istraživački portal The Bell, izdvajanja za vojsku bit će veća od 145 milijardi dolara, što možda na prvi pogled nije sumanut iznos, ali to znači da će za ratne potrebe biti izdvojeno 41 posto proračunskih sredstava ili 6,31 posto ruskog BDP-a.
Ruski ekonomist Aleksandar Kolandr za neovisni je portal Meduza rekao da na tih više od šest posto BDP-a treba dodati još 3,5 do četiri posto izdvajanja za ostale "vojno-obavještajno-policijske" potrebe, kao što su Rosgvardija, razne plaćeničke i paravojne postrojbe, svih pet obavještajnih službi te razne policijske snage. "Tako dođemo do toga da se za potrebe tzv. obrane i sve što se pod tim podrazumijeva u zemlji koja je u ratu troši više od deset posto BDP-a", ističe Kolandr.
Usporedbe radi, ukrajinski proračun za vojsku trebao bi u 2025. godini biti oko 55 milijardi dolara. Ovo su za Rusiju rekordna proračunska izdvajanja za vojsku, koja neovisni ruski mediji već nazivaju "najmilitantnijim" proračunom od raspada SSSR-a. Doduše, malo je manji nego u vrijeme hladnog rata kada je počela završna utrka u naoružanju koja je, uz intervenciju u Afganistanu, ekonomski te na kraju i politički dokrajčila SSSR. No, to je još uvijek manje od vojnih proračuna Izraela ili Saudijske Arabije. Ipak, zbog tako velikog vojnog izdvajanja u proračunu će biti zakinuta mnoga druga područja, u prvom redu socijalna davanja te za kulturu, obrazovanje i zdravstvo.
Neovisni ruski portal na engleskom jeziku Moscow Times navodi da bi problem za proračun mogla biti i "kriva" procjena cijene barela nafte. Naime, u Kremlju su procijenili srednju cijenu za svoju naftu u gabaritima 70 dolara za barel, a procjene zapadnih analitičara su na razini od 60-ak dolara, pa se navodi da bi proračun za 2025. godinu već u startu mogao imati rupu. Ova vojna sredstva ne obuhvaćaju i nekoliko milijardi za, kako se navodi, "obnovu" anektiranih područja Ukrajine. Takva velika proračunska "osnovica" za obranu izazvana je velikim troškovima rata u Ukrajini jer najveći dio ide na oružje te dobar dio na uvoz oružja ili komponenti za njegovu izradu.
Prema nekim procjenama, samo u prvih godinu i pol rata, dakle do jeseni 2023., Rusiju je agresija na Ukrajinu koštala oko 170 milijardi dolara, pa ako se nastavilo samo tim tempom, dosad je "spiskano" najmanje između 270 i 300 milijardi dolara. Ukrajinski izvori tvrde da Rusija na rat troši oko deset milijardi dolara mjesečno. Ovdje ne treba zanemariti da je u 2024. godini ruski BDP porastao više od tri posto (ruski prorežimski mediji govore o gotovo četiri posto) zahvaljujući u prvom redu vojnoj industriji. Kako kaže Kolandr, "ratna industrija je lokomotiva ruske ekonomije". Podsjetio je da je na početku Prvoga svjetskog rata njemačko gospodarstvo bilo najjače u Europi zahvaljujući upravo vojnoj industriji, ali ishod znamo. Dodajmo tome i podatak koji smo već iznosili da je Njemačka 1944. imala jedan od najvećih privrednih skokova zahvaljujući ratnoj industriji koja je bila najveća u povijesti baš te godine, dakle oko godinu dana prije kapitulacije i vojnog poraza.
Nadovezujući se na euforiju koja vlada u Kremlju zbog rasta BDP-a i tvrdnji da "nam sankcije ništa ne mogu", Kolandr poetski kaže "sada je veselica na vrhuncu, ali znamo da nakon svake takve veselice neizbježno dolazi do mamurluka". Doduše, ne želi nagađati kada bi do mamurluka moglo doći, ali postavlja pitanje da bi inflacija mogla natjerati Kremlj da stalno podiže "plaće" sudionicima rata, što bi posljedično moglo izazvati smanjenje plaća radnicima u ratnoj industriji, a to bi se sigurno odrazilo na raspoloženje i rast te industrije.
Kako prenosi moskovski list RBK, posljednjeg dana rujna Putin je popisao ukaz o mobilizaciji 133 tisuće novih vojnika, ali prema navodima prorežimskih medija, oni navodno neće biti "poslani u Ukrajinu". I napomenuo je još da će se povećati proračunska sredstva za Ured predsjednika Putina, u prvom redu za povećanje plaća. Njegova je plaća sada nešto manja od deset tisuća eura.