Nobel za mir ide i zaslužnima za ukidanje/smanjivanje stalnih vojski i mirovne pregovore. Kako u to ulazi šef NATO-a?

stdClass Object ( [id] => 1365748 [title] => Nobel za mir ide i zaslužnima za ukidanje/smanjivanje stalnih vojski i mirovne pregovore. Kako u to ulazi šef NATO-a? [alias] => nobel-za-mir-ide-i-zasluznima-za-ukidanje-smanjivanje-stalnih-vojski-i-mirovne-pregovore-kako-u-to-ulazi-sef-nato-a [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nominiran je za Nobelovu nagradu za mir. Dobro ste pročitali: nije nominiran za Nobelovu nagradu za rat, nego baš za mir. Da su normalna vremena, ta bi vijest bila objavljena u rubrici “Vjerovali ili ne” ili u skeču “Top liste nadrealista”, kao nešto najbizarnije i najluđe što živ čovjek može čuti: za glavnu svjetsku mirovnu nagradu nominiran je šef najjačeg vojnog saveza u povijesti, čelnik organizacije čiji je smisao postojanja vezan uz oružje, ubijanje i rat.

Kako je 1. veljače objavio najčitaniji norveški list Verdens Gang (VG), Stoltenbergovu nominaciju predložio je bivši norveški ministar kulture Abid Raja, dopredsjednik Liberalne stranke.

– Tijekom prošle godine nitko nije učinio više za mir i demokraciju u Europi i svijetu od Jensa Stoltenberga – objasnio je Raja svoj izbor u intervjuu za VG.

Koliko su i taj prijedlog i njegovo obrazloženje duboko odvojeni i od stvarnosti i od mirovne filozofije samog Alfreda Nobela, svjedoče detalji Nobelove oporuke, u kojoj slavni kemičar i filantrop nalaže da se njegova godišnja nagrada za mir dodjeljuje onima koji su “učinili najviše ili najbolje za bratstvo među narodima, za ukidanje ili smanjenje stalnih vojski te za održavanje i promicanje mirovnih kongresa”.

Poštovani čitatelji, možete li se sjetiti neke Stoltenbergove izjave u kojoj on poziva na mir i bratstvo među narodima? U kojoj inzistira na sazivanju mirovnoga kongresa oko Ukrajine? U kojoj traži ukidanje ili smanjenje stalnih vojski NATO članica?

Naravno da se ničega takvog ne možete sjetiti, jer se ništa takvo nikada nije ni dogodilo: Jens Stoltenberg prošle godine nije dao ni jednu jedinu mirovnu i mirotvornu izjavu, a kamoli da bi javno tražio ukidanje ili smanjenje stalnih vojski NATO zemalja.

Naprotiv, baš tog 1. veljače, kad je objavljen prijedlog da mu se dodijeli Nobelova nagrada za mir, Stoltenberg je u SAD-u veličao povećana ulaganja europskih zemalja u vojsku i slavio povećanu borbenu spremnost NATO članica, rekavši da se takvim militarističkim postupcima članice “kreću u pravom smjeru”.

’Europi treba još oružja’

– NATO je proveo najveću prilagodbu Saveza od kraja hladnog rata te sada ima više snaga na većoj razini spremnosti. Prvi put u našoj povijesti imamo borbeno spremne trupe u istočnom dijelu Saveza, a i saveznici sada u obranu ulažu znatno više – rekao je Stoltenberg tog 1. veljače, kako stoji na stranicama NATO-a.

Svoju ratobornu filozofiju možebitni je nobelovac istaknuo i prošlog vikenda, kada je ustvrdio da “Europi treba još oružja”. U intervjuu za njemački list Welt am Sonntag pozvao je Europu da poveća svoju proizvodnju oružja kako bi podržala Ukrajinu.

– Moramo brže obnoviti i razviti svoju industrijsku bazu kako bismo povećali isporuke Ukrajini i napunili vlastite zalihe – rekao je Stoltenberg u tom razgovoru, poručivši da “NATO ne želi rat s Rusijom, ali moramo se pripremiti za sukob koji bi mogao trajati desetljećima”.

Brojni su komentatori na društvenim mrežama u toj Stoltenbergovoj izjavi uočili krupnu proturječnost: ako NATO ne želi rat s Rusijom, zašto se onda već 20 godina primiče ruskim granicama? I to unatoč svim preporukama vodećih američkih diplomata koji su godinama upozoravali da bi širenje NATO-a na istok – a posebno njegovo upletanje u Ukrajinu – bila fatalna i sudbonosna pogreška američke politike koja bi mogla dovesti do rata s Rusijom?

No Stoltenberg ne bi bio prvi “mirotvorac” s navodnicima koji je ovjenčan Nobelom za mir. Prije 15 godina tu je nagradu dobio bivši predsjednik SAD-a Barack Obama, koji je potom pokrenuo ili se uključio u najmanje dva rata, napavši i razorivši Libiju i Siriju. Dakako, te američke agresije – u kojima je obilato sudjelovao i NATO – pokrenute su bez ikakve dozvole ili odluke UN-a.

4,5 milijuna mrtvih

A Nobela za mir je 1973. dobio američki diplomat Henry Kissinger, čovjek zbog čijih su odluka i strateških savjeta o američkim vojnim intervencijama teško stradali milijuni građana Trećeg svijeta, a osobito ga po zlu pamte narodi Angole, Argentine, Bangladeša, Čilea, Kambodže, Kube, Nikaragve i Vijetnama. Ali umjesto u Haagu, Kissinger je završio u Oslu. Čemu se onda čuditi Stoltenbergovoj nominaciji?

Iako se NATO službeno deklarira kao obrambeni pakt, činjenica je da se najjači vojni savez svih vremena u ovome mileniju upetljao u unutarnje stvari više država na raznim kontinentima, na način da ih je vojno napao i potpuno razorio: osim Libije i Sirije, u tu kategoriju ulaze i Afganistan i Irak.

U sva četiri navedena ovomilenijska rata NATO je bio uključen kao multilateralno pokriće SAD-a, dok je u petom ratu – onom u Jemenu – vojno i logistički podržavao saudijskog agresora. A šestog rata, onog ukrajinskog, vjerojatno ne bi ni bilo bez NATO-ova širenja prema Rusiji, što je na kraju dovelo do onoga na što su vodeći američki diplomati uzalud upozoravali nadređene u Washingtonu. Ukratko: nema rata bez NATO pakta.

Prema lanjskom istraživanju američkog Sveučilišta Brown, u američkim ratovima pokrenutima nakon 11. rujna 2001. godine – u kojima je, rekosmo, NATO obilato sudjelovao – smrtno je stradalo više od 4,5 milijuna ljudi: 900 tisuća je direktno ubijeno u borbama, uključujući veliki broj civila, a ostali su umrli od neizravnih posljedica tih ratova (kolaps ekonomije, nesigurnost hrane, uništavanje javnozdravstvene infrastrukture, raseljavanje, kontinuirane ratne traume...).

Je li onda baš to pravi smisao NATO pakta: da napada i razara zemlje Trećeg svijeta? Ili je smisao te “obrambene” organizacije nešto drugo?

O tom pitanju smisla raspravlja se već više od trideset godina, još otkad je pred očima svijeta nestao razlog postojanja ovog saveza. Naime, NATO je 1949. osnovan kako bi branio Zapadnu Europu od moguće agresije komunističkog SSSR-a, na što je SSSR 1955. odgovorio formiranjem Varšavskog pakta, i taj je duel između dva moćna vojna saveza tvorio ono što pamtimo kao hladni rat.

Međutim, kako je SSSR još 1991. prestao postojati – a s njim i Varšavski pakt – otvorilo se to pitanje smisla: čemu NATO ako više nema Varšavskog pakta? Ako je nestala prijetnja zbog koje si osnovan, zašto i dalje postojiš?

Širenje na Pacifik

Nekad je to bilo lako. Tadašnja “crvena opasnost” iz Kremlja bila je dovoljno snažan razlog postojanja zapadne vojne alijanse, koji je svom tom militarizmu davao nekakav smisao. A uz to je kroz taj savez Amerika mogla ostvarivati i neke svoje europske interese, kako je to svojedobno formulirao prvi glavni tajnik NATO-a, britanski političar lord Hastings Lionel Ismay, kojem se pripisuje ta znamenita izjava da je NATO stvoren da “drži Sovjetski Savez vani, Amerikance unutra, a Nijemce dolje”.

No što sada kad je Sovjetski Savez mrtav, a Rusija više nije komunistička? Koji nam je sada smisao, protiv koga sada da se borimo? To su pitanja na koja je NATO godinama pokušavao naći suvisli odgovor, a u lipnju 2021. svoj je prilog tom filozofskom rebusu dao i Stoltenberg, rekavši da je NATO “čuvar mira i demokracije u svijetu”. Problem s tom tezom je to što je može prihvatiti samo onaj tko je prespavao NATO-ove “demokratske ratove” u Afganistanu, Iraku, Libiji i Siriji.

Mnogi su autori pisali o tom gubljenju svrhe NATO pakta u novom unipolarnom svijetu nastalom nakon pada SSSR-a. Neki su ukazivali da NATO nakon 1991. pokušava naći tu svrhu poticanjem sukoba i nestabilnosti u svijetu, kako bi pokazao da je ipak potreban. A onda je posljednjih godina pomoć ideolozima Sjevernoatlantskog saveza došla s istoka: Putinova Rusija i Xijeva Kina označene su kao nove idealne babaroge koje opravdavaju postojanje NATO-a.

Još od 2013. NATO svrstava Kinu u glavne sigurnosne prijetnje, što je kulminiralo na NATO samitu u Bruxellesu u lipnju 2021., kada je službeno zaključeno da kineske ambicije “predstavljaju sistemske izazove međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima”. NATO i Amerika otada nastoje obuzdati Kinu u Južnom kineskom moru, pa je 2017. obnovljen sigurnosni savez Quad (SAD, Indija, Japan, Australija), dok je 2021. formiran i novi savez AUKUS (SAD, Britanija, Australija).

Tako je NATO našao i novo tržište, da ne kažemo novu ratnu frontu: s Atlantika se proširio i na Pacifik.

’Moraš platiti!’

Proglašavanje Kine “sistemskim izazovom” podarilo je NATO-u novi egzistencijalni smisao i novi radni elan. A kao šlag na tortu došla je ruska agresija na Ukrajinu u veljači 2022.: sada je valjda i zadnjem sumnjičavcu jasno koliko je postojanje NATO-a važno i nužno za mir i stabilnost u Europi i svijetu. Ako ne vjerujete, pitajte Kabul, Bagdad, Tripoli i Damask.

Ideolozi NATO-a mogli su odahnuti: činilo se da je budućnost saveza čvrsta i neupitna. Sada, kad je napokon pronađen željezni smisao postojanja, više ništa ne može stajati na putu najmoćnije vojne alijanse svih vremena. Neka drhte svi neprijatelji Zapada – mi smo jači nego ikada!

Ali, ne lezi vraže, taman kad je pronađen smisao, život je ponudio novog neočekivanog neprijatelja, guju iz vlastitih njedara koja je za opstojnost saveza mnogo opasnija nego Vladimir Putin i Xi Jinping zajedno. Ta guja zove se Donald Trump.

Bivši stanar Bijele kuće, s dobrim izgledima da se u nju dogodine u siječnju vrati, s nekoliko je kafanskih izjava u posljednjih nekoliko tjedana zaprepastio i uznemirio čitavu NATO obitelj, otvoreno aludirajući da bi kao novi predsjednik Amerike mogao čak i istupiti iz saveza – koji bi time izgubio okosnicu – čime bi SAD prestao podržavati Europu u slučaju napada.

Nakon što je u prošlome mandatu govorio da ga “boli briga za NATO” i da europski konflikti “nisu vrijedni” američkih života, Trump je nedavno na skupu u Južnoj Karolini poručio da one NATO članice koje ne troše dovoljno na obranu (barem dva posto BDP-a), a takvih je većina, SAD neće braniti od ruske agresije. Štoviše, kako je rekao, još će i “poticati” Rusiju da napadne te članice.

– Moraš platiti – tim je riječima Trump sažeo ne samo svoj osobni pogled na svijet, nego i dominantnu političku filozofiju ere kasnoga kapitalizma.

Nema više jedinstva

Tim izjavama Trump je doveo u pitanje i samu psihološku suštinu NATO-a, a to je članak 5. njegove Povelje, koji u slučaju napada na neku članicu jamči toj članici kolektivnu obranu od agresora. Stoga je razumljiva panika koja je nastala širom Europe, pogotovo s obzirom na rastuću psihozu oko navodne buduće ruske agresije na kontinent, nakon što završi ukrajinski rat.

– Svako relativiziranje jamstva priskakanja u pomoć drugim članicama NATO-a je neodgovorno i opasno, i samo ide naruku Rusiji. Obveza zaštite svake članice NATO-a je neograničena. Svi za jednog, jedan za sve. Posebno u vrijeme kad ruski imperijalizam prijeti zajedničkoj sigurnosti Europe – rekao je ovog tjedna njemački kancelar Olaf Scholz, rezimirajući europske strahove od Trumpa i njegovih izjava.

“Među njemačkim liderima raste zabrinutost da NATO neće opstati ako republikanski favorit Donald Trump bude ponovno izabran za predsjednika SAD-a”, piše i New York Times, navodeći da neformalne rasprave o mogućem raspadu saveza, koje se vode u Berlinu i drugim europskim prijestolnicama, predstavljaju “zapanjujući obrat u razmišljanju” u odnosu na isticanje “novog jedinstva” unutar saveza nakon početka ruske agresije na Ukrajinu.

Upravo je rat u Ukrajini, odnosno Trumpov stav prema tom ratu, izvor velikih strahova Europe: ako Trump postane predsjednik i ukine podršku Kijevu, Moskva bi mogla lako dovršiti što je naumila, a to bi u očima današnje europske političke elite značilo ne samo poraz Ukrajine, nego i Europe.

Generalova poruka

Takav stav nedavno je precizno predstavio bivši zapovjednik američke vojske u Europi, umirovljeni general Ben Hodges, koji je krajem siječnja za britanski Daily Mail iznio tmurne projekcije zapadne budućnosti u slučaju ruske pobjede u Ukrajini. Rekavši da bi takav ratni ishod “nedvojbeno” rezultirao padom NATO-a, Hodges je ustvrdio da bi novi Trumpov mandat “još više otvorio vrata Putinu da pokrene svoj napad na Europu”, odnosno da bi Trumpova izborna pobjeda “oslabila NATO” i ostavila europske zemlje u ulozi “glinenih golubova” za Putina i njegove snage.

I sada dolazimo do ključnog dijela generalove poruke: on smatra da način na koji bi NATO odgovorio na taj ruski napad na savezničko tlo može “odrediti budućnost zapadne civilizacije”. Pobjeda Rusije protiv neke članice NATO-a značila bi “ekonomski pokolj” za Zapad, uspon zapadnih neprijatelja – “uključujući Kinu, Iran i Sjevernu Koreju” – i kraj međunarodnog poretka kakav poznajemo.

– Financijska tržišta, kontrola energetskih izvora, sve bi to bilo u potpuno nesigurnom i drukčijem stanju. Veliki dio uspješnoga gospodarstva je povjerenje, a rusko razbijanje NATO-a bi to promijenilo – kaže general Hodges.

Možda je neobično da general govori o ekonomiji, ali ove Hodgesove riječi izravno potvrđuju ono što su teoretičari ljevice shvatili i formulirali još odavno: u svom najdubljem sloju NATO je pas čuvar kapitalističkog poretka, i to one verzije toga poretka u kojem dominantnu ulogu ima Amerika, a preko nje i čitavi Zapad. Zato je jasno da su u aktualnim sukobima koje NATO vodi protiv Rusije i Kine ulozi puno veći od Ukrajine i Tajvana.

Neo\u010dekivano, \u017eivot je ponudio novog neprijatelja, guju iz vlastitih njedara koja je za opstojnost saveza mnogo opasnija nego Vladimir Putin i Xi Jinping zajedno. Ta guja zove se Donald Trump<\/p>","

Ne mo\u017ee bilo tko nekoga nominirati za presti\u017enu mirovnu nagradu; Jensa Stoltenberga, glavnog tajnika NATO-a, predlo\u017eio je Abid Raja, biv\u0161i norve\u0161ki ministar kulture, dopredsjednik Liberalne stranke, s obja\u0161nenjem danim za norve\u0161ke medije kako \u201dtijekom pro\u0161le godine nitko nije u\u010dinio vi\u0161e za mir i demokraciju u Europi i svijetu od Jensa Stoltenberga\u201d<\/p>","

Britanskom politi\u010daru, lordu Hastingsu Lionelu Ismayu pripisuje se znamenita izjava da je NATO stvoren da \u2018dr\u017ei Sovjetski Savez vani, Amerikance unutra, a Nijemce dolje\u2018<\/p>","

Neočekivano, život je ponudio novog neprijatelja, guju iz vlastitih njedara koja je za opstojnost saveza mnogo opasnija nego Vladimir Putin i Xi Jinping zajedno. Ta guja zove se Donald Trump

) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/02/14/26128337.jpg [title] => Simon Wohlfahrt/Afp

Ne može bilo tko nekoga nominirati za prestižnu mirovnu nagradu; Jensa Stoltenberga, glavnog tajnika NATO-a, predložio je Abid Raja, bivši norveški ministar kulture, dopredsjednik Liberalne stranke, s objašnenjem danim za norveške medije kako ”tijekom prošle godine nitko nije učinio više za mir i demokraciju u Europi i svijetu od Jensa Stoltenberga”

) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/02/14/26570605.jpg [title] => Adrian Dennis/Afp

Britanskom političaru, lordu Hastingsu Lionelu Ismayu pripisuje se znamenita izjava da je NATO stvoren da ‘drži Sovjetski Savez vani, Amerikance unutra, a Nijemce dolje‘

) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/02/14/26570493.jpg [title] => Adrian Dennis/Afp

Mnogi su autori pisali o gubljenju svrhe NATO pakta u novom unipolarnom svijetu nastalom nakon pada SSSR-a. Neki su ukazivali da NATO nakon 1991. pokušava naći tu svrhu poticanjem sukoba i nestabilnosti u svijetu. A onda je pomoć ideolozima NATO-a došla s istoka

) ) [bgPosition] => [videoType] => allvideos [text] => {OCMSplitter}

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nominiran je za Nobelovu nagradu za mir. Dobro ste pročitali: nije nominiran za Nobelovu nagradu za rat, nego baš za mir. Da su normalna vremena, ta bi vijest bila objavljena u rubrici “Vjerovali ili ne” ili u skeču “Top liste nadrealista”, kao nešto najbizarnije i najluđe što živ čovjek može čuti: za glavnu svjetsku mirovnu nagradu nominiran je šef najjačeg vojnog saveza u povijesti, čelnik organizacije čiji je smisao postojanja vezan uz oružje, ubijanje i rat.

Kako je 1. veljače objavio najčitaniji norveški list Verdens Gang (VG), Stoltenbergovu nominaciju predložio je bivši norveški ministar kulture Abid Raja, dopredsjednik Liberalne stranke.

– Tijekom prošle godine nitko nije učinio više za mir i demokraciju u Europi i svijetu od Jensa Stoltenberga – objasnio je Raja svoj izbor u intervjuu za VG.

Koliko su i taj prijedlog i njegovo obrazloženje duboko odvojeni i od stvarnosti i od mirovne filozofije samog Alfreda Nobela, svjedoče detalji Nobelove oporuke, u kojoj slavni kemičar i filantrop nalaže da se njegova godišnja nagrada za mir dodjeljuje onima koji su “učinili najviše ili najbolje za bratstvo među narodima, za ukidanje ili smanjenje stalnih vojski te za održavanje i promicanje mirovnih kongresa”.

Poštovani čitatelji, možete li se sjetiti neke Stoltenbergove izjave u kojoj on poziva na mir i bratstvo među narodima? U kojoj inzistira na sazivanju mirovnoga kongresa oko Ukrajine? U kojoj traži ukidanje ili smanjenje stalnih vojski NATO članica?

Naravno da se ničega takvog ne možete sjetiti, jer se ništa takvo nikada nije ni dogodilo: Jens Stoltenberg prošle godine nije dao ni jednu jedinu mirovnu i mirotvornu izjavu, a kamoli da bi javno tražio ukidanje ili smanjenje stalnih vojski NATO zemalja.

Naprotiv, baš tog 1. veljače, kad je objavljen prijedlog da mu se dodijeli Nobelova nagrada za mir, Stoltenberg je u SAD-u veličao povećana ulaganja europskih zemalja u vojsku i slavio povećanu borbenu spremnost NATO članica, rekavši da se takvim militarističkim postupcima članice “kreću u pravom smjeru”.

’Europi treba još oružja’

– NATO je proveo najveću prilagodbu Saveza od kraja hladnog rata te sada ima više snaga na većoj razini spremnosti. Prvi put u našoj povijesti imamo borbeno spremne trupe u istočnom dijelu Saveza, a i saveznici sada u obranu ulažu znatno više – rekao je Stoltenberg tog 1. veljače, kako stoji na stranicama NATO-a.

Svoju ratobornu filozofiju možebitni je nobelovac istaknuo i prošlog vikenda, kada je ustvrdio da “Europi treba još oružja”. U intervjuu za njemački list Welt am Sonntag pozvao je Europu da poveća svoju proizvodnju oružja kako bi podržala Ukrajinu.

– Moramo brže obnoviti i razviti svoju industrijsku bazu kako bismo povećali isporuke Ukrajini i napunili vlastite zalihe – rekao je Stoltenberg u tom razgovoru, poručivši da “NATO ne želi rat s Rusijom, ali moramo se pripremiti za sukob koji bi mogao trajati desetljećima”.

Brojni su komentatori na društvenim mrežama u toj Stoltenbergovoj izjavi uočili krupnu proturječnost: ako NATO ne želi rat s Rusijom, zašto se onda već 20 godina primiče ruskim granicama? I to unatoč svim preporukama vodećih američkih diplomata koji su godinama upozoravali da bi širenje NATO-a na istok – a posebno njegovo upletanje u Ukrajinu – bila fatalna i sudbonosna pogreška američke politike koja bi mogla dovesti do rata s Rusijom?

No Stoltenberg ne bi bio prvi “mirotvorac” s navodnicima koji je ovjenčan Nobelom za mir. Prije 15 godina tu je nagradu dobio bivši predsjednik SAD-a Barack Obama, koji je potom pokrenuo ili se uključio u najmanje dva rata, napavši i razorivši Libiju i Siriju. Dakako, te američke agresije – u kojima je obilato sudjelovao i NATO – pokrenute su bez ikakve dozvole ili odluke UN-a.

4,5 milijuna mrtvih

A Nobela za mir je 1973. dobio američki diplomat Henry Kissinger, čovjek zbog čijih su odluka i strateških savjeta o američkim vojnim intervencijama teško stradali milijuni građana Trećeg svijeta, a osobito ga po zlu pamte narodi Angole, Argentine, Bangladeša, Čilea, Kambodže, Kube, Nikaragve i Vijetnama. Ali umjesto u Haagu, Kissinger je završio u Oslu. Čemu se onda čuditi Stoltenbergovoj nominaciji?

Iako se NATO službeno deklarira kao obrambeni pakt, činjenica je da se najjači vojni savez svih vremena u ovome mileniju upetljao u unutarnje stvari više država na raznim kontinentima, na način da ih je vojno napao i potpuno razorio: osim Libije i Sirije, u tu kategoriju ulaze i Afganistan i Irak.

U sva četiri navedena ovomilenijska rata NATO je bio uključen kao multilateralno pokriće SAD-a, dok je u petom ratu – onom u Jemenu – vojno i logistički podržavao saudijskog agresora. A šestog rata, onog ukrajinskog, vjerojatno ne bi ni bilo bez NATO-ova širenja prema Rusiji, što je na kraju dovelo do onoga na što su vodeći američki diplomati uzalud upozoravali nadređene u Washingtonu. Ukratko: nema rata bez NATO pakta.

Prema lanjskom istraživanju američkog Sveučilišta Brown, u američkim ratovima pokrenutima nakon 11. rujna 2001. godine – u kojima je, rekosmo, NATO obilato sudjelovao – smrtno je stradalo više od 4,5 milijuna ljudi: 900 tisuća je direktno ubijeno u borbama, uključujući veliki broj civila, a ostali su umrli od neizravnih posljedica tih ratova (kolaps ekonomije, nesigurnost hrane, uništavanje javnozdravstvene infrastrukture, raseljavanje, kontinuirane ratne traume...).

Je li onda baš to pravi smisao NATO pakta: da napada i razara zemlje Trećeg svijeta? Ili je smisao te “obrambene” organizacije nešto drugo?

O tom pitanju smisla raspravlja se već više od trideset godina, još otkad je pred očima svijeta nestao razlog postojanja ovog saveza. Naime, NATO je 1949. osnovan kako bi branio Zapadnu Europu od moguće agresije komunističkog SSSR-a, na što je SSSR 1955. odgovorio formiranjem Varšavskog pakta, i taj je duel između dva moćna vojna saveza tvorio ono što pamtimo kao hladni rat.

Međutim, kako je SSSR još 1991. prestao postojati – a s njim i Varšavski pakt – otvorilo se to pitanje smisla: čemu NATO ako više nema Varšavskog pakta? Ako je nestala prijetnja zbog koje si osnovan, zašto i dalje postojiš?

Širenje na Pacifik

Nekad je to bilo lako. Tadašnja “crvena opasnost” iz Kremlja bila je dovoljno snažan razlog postojanja zapadne vojne alijanse, koji je svom tom militarizmu davao nekakav smisao. A uz to je kroz taj savez Amerika mogla ostvarivati i neke svoje europske interese, kako je to svojedobno formulirao prvi glavni tajnik NATO-a, britanski političar lord Hastings Lionel Ismay, kojem se pripisuje ta znamenita izjava da je NATO stvoren da “drži Sovjetski Savez vani, Amerikance unutra, a Nijemce dolje”.

No što sada kad je Sovjetski Savez mrtav, a Rusija više nije komunistička? Koji nam je sada smisao, protiv koga sada da se borimo? To su pitanja na koja je NATO godinama pokušavao naći suvisli odgovor, a u lipnju 2021. svoj je prilog tom filozofskom rebusu dao i Stoltenberg, rekavši da je NATO “čuvar mira i demokracije u svijetu”. Problem s tom tezom je to što je može prihvatiti samo onaj tko je prespavao NATO-ove “demokratske ratove” u Afganistanu, Iraku, Libiji i Siriji.

Mnogi su autori pisali o tom gubljenju svrhe NATO pakta u novom unipolarnom svijetu nastalom nakon pada SSSR-a. Neki su ukazivali da NATO nakon 1991. pokušava naći tu svrhu poticanjem sukoba i nestabilnosti u svijetu, kako bi pokazao da je ipak potreban. A onda je posljednjih godina pomoć ideolozima Sjevernoatlantskog saveza došla s istoka: Putinova Rusija i Xijeva Kina označene su kao nove idealne babaroge koje opravdavaju postojanje NATO-a.

Još od 2013. NATO svrstava Kinu u glavne sigurnosne prijetnje, što je kulminiralo na NATO samitu u Bruxellesu u lipnju 2021., kada je službeno zaključeno da kineske ambicije “predstavljaju sistemske izazove međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima”. NATO i Amerika otada nastoje obuzdati Kinu u Južnom kineskom moru, pa je 2017. obnovljen sigurnosni savez Quad (SAD, Indija, Japan, Australija), dok je 2021. formiran i novi savez AUKUS (SAD, Britanija, Australija).

Tako je NATO našao i novo tržište, da ne kažemo novu ratnu frontu: s Atlantika se proširio i na Pacifik.

’Moraš platiti!’

Proglašavanje Kine “sistemskim izazovom” podarilo je NATO-u novi egzistencijalni smisao i novi radni elan. A kao šlag na tortu došla je ruska agresija na Ukrajinu u veljači 2022.: sada je valjda i zadnjem sumnjičavcu jasno koliko je postojanje NATO-a važno i nužno za mir i stabilnost u Europi i svijetu. Ako ne vjerujete, pitajte Kabul, Bagdad, Tripoli i Damask.

Ideolozi NATO-a mogli su odahnuti: činilo se da je budućnost saveza čvrsta i neupitna. Sada, kad je napokon pronađen željezni smisao postojanja, više ništa ne može stajati na putu najmoćnije vojne alijanse svih vremena. Neka drhte svi neprijatelji Zapada – mi smo jači nego ikada!

Ali, ne lezi vraže, taman kad je pronađen smisao, život je ponudio novog neočekivanog neprijatelja, guju iz vlastitih njedara koja je za opstojnost saveza mnogo opasnija nego Vladimir Putin i Xi Jinping zajedno. Ta guja zove se Donald Trump.

Bivši stanar Bijele kuće, s dobrim izgledima da se u nju dogodine u siječnju vrati, s nekoliko je kafanskih izjava u posljednjih nekoliko tjedana zaprepastio i uznemirio čitavu NATO obitelj, otvoreno aludirajući da bi kao novi predsjednik Amerike mogao čak i istupiti iz saveza – koji bi time izgubio okosnicu – čime bi SAD prestao podržavati Europu u slučaju napada.

Nakon što je u prošlome mandatu govorio da ga “boli briga za NATO” i da europski konflikti “nisu vrijedni” američkih života, Trump je nedavno na skupu u Južnoj Karolini poručio da one NATO članice koje ne troše dovoljno na obranu (barem dva posto BDP-a), a takvih je većina, SAD neće braniti od ruske agresije. Štoviše, kako je rekao, još će i “poticati” Rusiju da napadne te članice.

– Moraš platiti – tim je riječima Trump sažeo ne samo svoj osobni pogled na svijet, nego i dominantnu političku filozofiju ere kasnoga kapitalizma.

Nema više jedinstva

Tim izjavama Trump je doveo u pitanje i samu psihološku suštinu NATO-a, a to je članak 5. njegove Povelje, koji u slučaju napada na neku članicu jamči toj članici kolektivnu obranu od agresora. Stoga je razumljiva panika koja je nastala širom Europe, pogotovo s obzirom na rastuću psihozu oko navodne buduće ruske agresije na kontinent, nakon što završi ukrajinski rat.

– Svako relativiziranje jamstva priskakanja u pomoć drugim članicama NATO-a je neodgovorno i opasno, i samo ide naruku Rusiji. Obveza zaštite svake članice NATO-a je neograničena. Svi za jednog, jedan za sve. Posebno u vrijeme kad ruski imperijalizam prijeti zajedničkoj sigurnosti Europe – rekao je ovog tjedna njemački kancelar Olaf Scholz, rezimirajući europske strahove od Trumpa i njegovih izjava.

“Među njemačkim liderima raste zabrinutost da NATO neće opstati ako republikanski favorit Donald Trump bude ponovno izabran za predsjednika SAD-a”, piše i New York Times, navodeći da neformalne rasprave o mogućem raspadu saveza, koje se vode u Berlinu i drugim europskim prijestolnicama, predstavljaju “zapanjujući obrat u razmišljanju” u odnosu na isticanje “novog jedinstva” unutar saveza nakon početka ruske agresije na Ukrajinu.

Upravo je rat u Ukrajini, odnosno Trumpov stav prema tom ratu, izvor velikih strahova Europe: ako Trump postane predsjednik i ukine podršku Kijevu, Moskva bi mogla lako dovršiti što je naumila, a to bi u očima današnje europske političke elite značilo ne samo poraz Ukrajine, nego i Europe.

Generalova poruka

Takav stav nedavno je precizno predstavio bivši zapovjednik američke vojske u Europi, umirovljeni general Ben Hodges, koji je krajem siječnja za britanski Daily Mail iznio tmurne projekcije zapadne budućnosti u slučaju ruske pobjede u Ukrajini. Rekavši da bi takav ratni ishod “nedvojbeno” rezultirao padom NATO-a, Hodges je ustvrdio da bi novi Trumpov mandat “još više otvorio vrata Putinu da pokrene svoj napad na Europu”, odnosno da bi Trumpova izborna pobjeda “oslabila NATO” i ostavila europske zemlje u ulozi “glinenih golubova” za Putina i njegove snage.

I sada dolazimo do ključnog dijela generalove poruke: on smatra da način na koji bi NATO odgovorio na taj ruski napad na savezničko tlo može “odrediti budućnost zapadne civilizacije”. Pobjeda Rusije protiv neke članice NATO-a značila bi “ekonomski pokolj” za Zapad, uspon zapadnih neprijatelja – “uključujući Kinu, Iran i Sjevernu Koreju” – i kraj međunarodnog poretka kakav poznajemo.

– Financijska tržišta, kontrola energetskih izvora, sve bi to bilo u potpuno nesigurnom i drukčijem stanju. Veliki dio uspješnoga gospodarstva je povjerenje, a rusko razbijanje NATO-a bi to promijenilo – kaže general Hodges.

Možda je neobično da general govori o ekonomiji, ali ove Hodgesove riječi izravno potvrđuju ono što su teoretičari ljevice shvatili i formulirali još odavno: u svom najdubljem sloju NATO je pas čuvar kapitalističkog poretka, i to one verzije toga poretka u kojem dominantnu ulogu ima Amerika, a preko nje i čitavi Zapad. Zato je jasno da su u aktualnim sukobima koje NATO vodi protiv Rusije i Kine ulozi puno veći od Ukrajine i Tajvana.

[jcfields] => Array ( ) [event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

Christof Stache/Afp

Angela Weiss/Afp
Neočekivano, život je ponudio novog neprijatelja, guju iz vlastitih njedara koja je za opstojnost saveza mnogo opasnija nego Vladimir Putin i Xi Jinping zajedno. Ta guja zove se Donald Trump

Simon Wohlfahrt/Afp
Ne može bilo tko nekoga nominirati za prestižnu mirovnu nagradu; Jensa Stoltenberga, glavnog tajnika NATO-a, predložio je Abid Raja, bivši norveški ministar kulture, dopredsjednik Liberalne stranke, s objašnenjem danim za norveške medije kako ”tijekom prošle godine nitko nije učinio više za mir i demokraciju u Europi i svijetu od Jensa Stoltenberga”

Adrian Dennis/Afp
Britanskom političaru, lordu Hastingsu Lionelu Ismayu pripisuje se znamenita izjava da je NATO stvoren da ‘drži Sovjetski Savez vani, Amerikance unutra, a Nijemce dolje‘

Adrian Dennis/Afp
Mnogi su autori pisali o gubljenju svrhe NATO pakta u novom unipolarnom svijetu nastalom nakon pada SSSR-a. Neki su ukazivali da NATO nakon 1991. pokušava naći tu svrhu poticanjem sukoba i nestabilnosti u svijetu. A onda je pomoć ideolozima NATO-a došla s istoka

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/nobel-za-mir-ide-i-zasluznima-za-ukidanje-smanjivanje-stalnih-vojski-i-mirovne-pregovore-kako-u-to-ulazi-sef-nato-a-1365748 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=3aaedad43cfb725da28b9446136df47d3c319787 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Nobel+za+mir+ide+i+zaslu%C5%BEnima+za+ukidanje%2Fsmanjivanje+stalnih+vojski+i+mirovne+pregovore.+Kako+u+to+ulazi+%C5%A1ef+NATO-a%3F&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fnobel-za-mir-ide-i-zasluznima-za-ukidanje-smanjivanje-stalnih-vojski-i-mirovne-pregovore-kako-u-to-ulazi-sef-nato-a-1365748 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fnobel-za-mir-ide-i-zasluznima-za-ukidanje-smanjivanje-stalnih-vojski-i-mirovne-pregovore-kako-u-to-ulazi-sef-nato-a-1365748 )

Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Aktualnoga glavnog tajnika NATO-a za nagradu je predložio bivši norveški ministar kulture Abid Raja, s objašnjenjem da tijekom prošle godine nitko nije učinio više za mir i demokraciju u Europi i svijetu od Jensa Stoltenberga. U svojoj oporuci, inače, slavni kemičar i filantrop Alfred Nobel nalaže da se njegova godišnja nagrada za mir dodjeljuje onima koji su ‘učinili najviše ili najbolje za bratstvo među narodima, za ukidanje ili smanjenje stalnih vojski te za održavanje i promicanje mirovnih kongresa’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Nobel i Stoltenberg [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) )

13. svibanj 2024 16:54

’Europi treba još oružja’

4,5 milijuna mrtvih

Širenje na Pacifik

’Moraš platiti!’

Nema više jedinstva

Generalova poruka

’Europi treba još oružja’

4,5 milijuna mrtvih

Širenje na Pacifik

’Moraš platiti!’

Nema više jedinstva

Generalova poruka

Nobel za mir ide i zaslužnima za ukidanje/smanjivanje stalnih vojski i mirovne pregovore. Kako u to ulazi šef NATO-a?

Hrvatska razgovor Američku veleposlanicu uhvatili smo u Splitu, začudit ćete se kakav joj je ritam. Njezini zaposlenici padaju s nogu... Pročitaj više

Svijet La Repubblica Ugledni talijanski list iznosi uznemirujuće tvrdnje: NATO gubi strpljenje, postoji mogućnost izravnog sukoba s Rusijom Pročitaj više