Samo dan nakon što su svojim raketama napali ciljeve u Siriji i Iraku, Iran je zračno napao i Pakistan. Islamska republika u zadnje vrijeme više nego intenzivno pokazuje mišiće u svom bližem okruženju, jer je Bliskom istoku očito malo svakodnevnih krvoprolića u Izraelu i Gazi. Sad se situacija dodatno zateže i između dvaju nuklearnih sila: i Pakistan i Iran već dugo razvijaju svoje atomske programe.
Na pakistanskom teritoriju Teheran je svoje zračne napade, najvjerojatnije dronovima, usmjerio na sunitsku militantnu skupinu u pokrajini Beludžistan koja se nalazi duž granice od 1000 km između dviju zemalja. Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je, međutim, da je u napadima najmanje dvoje djece poginulo, a još troje ih je ozlijeđeno. Nuklearno naoružani Pakistan je uložio oštru prosvjednu notu kod dužnosnika u iranskom ministarstvu vanjskih poslova u Teheranu te poručio da će odgovornost za posljedice ovog događaja snositi izravno Iran.
U Iranu je službeno objavljeno da su napadi bili usmjereni na baze sunitske militantne skupine Jaish al-Adl. Iran i Pakistan dugo su imali napete odnose, velikim dijelom zbog aktivnosti beluških separatista i drugih militantnih skupina u pograničnom području. Iran već dugo sumnja da Pakistan pruža utočište pobunjenicima i potiče nestabilnost na iranskoj jugoistočnoj granici, vjerojatno u koordinaciji sa Saudijskom Arabijom, najvećim rivalom Teherana. Iran i Saudijska Arabija postigli su detant uz posredovanje Kine u ožujku prošle godine. Međutim, već u travnju 2023. u jednom od novijih napada ubijena su četiri pakistanska vojnika.
Militantna skupina Jaish al-Adl kasno sinoć je objavila da je Iranska revolucionarna garda za napad na njih upotrijebila šest jurišnih bespilotnih letjelica i niz raketa te posve uništila dvije kuće u kojima su živjele žene i djeca njihovih boraca. Poginule su djevojčice u dobi od osam i 12 godina, a najmanje četiri osobe su ozlijeđene.
Napadi na Pakistan uslijedili su netom nakon prethodnih iranskih raketnih napada u Siriji i Iraku. Iran je u ponedjeljak ispalio projektile na sjevernu Siriju, pojasnivši da cilja baze Islamske države, i na Irak, ciljajući "izraelsko špijunsko sjedište" i "terorističke skupine" u blizini kompleksa američkog konzulata u Erbilu. I Siriju i Irak napali su u znak odmazde zbog dvostrukog samoubilačkog bombaškog napada u gradu Kermanu 3. siječnja, kad je poginulo više od 80 Iranaca. Islamska država (IS) preuzela je odgovornost za taj napad, no Teheran očito vjeruje i da je militantna skupina Jaish al-Adl iz Pakistana također umiješana u to krvoproliće. Čini se da zadnji iranski napadi odmazde nemaju nikakvu izravnu vezu s ratom u Gazi, ali su se nesumnjivo dogodili u trenutku kad taj sukob i odnosi u vezi njega već šire dovoljno usijanu atmosferu diljem regije.
Napadi Hutija iz Jemena na brodove u Crvenom moru, u znak solidarnosti s Palestincima u Gazi, doveli su nedavno do toga da su SAD i saveznici po prvi put izveli jače zračne napade u Jemenu. SAD je i u utorak izveo svoj napad protiv Hutija, gađajući njihove protubrodske projektile. U posljednjem napadu Hutija na brodove na Crvenom moru u utorak je pogođen teretni brod u grčkom vlasništvu dok je išao prema Sueskom kanalu. Grčki dužnosnici rekli su da je brod Zografia, koji je ipak ostao u plovnom stanju, plovio iz Vijetnama u Izrael.
Očekuje se da će Bidenova administracija u srijedu objaviti planove za ponovno označavanje Hutija kao globalnih terorista. SAD je u veljači 2021. skinuo Hutije s popisa stranih terorističkih organizacija u nastojanju da olakšaju dopremu humanitarne pomoći u Jemen.
Od izbijanja rata u Gazi, koji je pokrenut napadom Hamasa na Izrael koji je pritom ubio stotine civila, ni libanonski pokret Hezbollah koji podržava Iran također ne miruje: redovito ispaljuje rakete na sjeverni Izrael, a Izraelske obrambene snage (IDF) uzvraćaju im udarce po južnom Libanonu.