StoryEditor
PolitikaLUKA MESEC

Slovencima je osigurao minimalnu plaću od 700 eura i onda srušio vlastitu Vladu: Vaš Milanović je zemlju vodio kao nacionalist

13. veljače 2020. - 08:25
Luka Mesec: 'Govorili su nam da smo utopisti, a mi smo svima pokazali da su u krivu'Jure Makovec/AFP

Lidera slovenske stranke Levica Luku Meseca još smo prije dvije godine predstavili u "Slobodnoj" kao jednog od najperspektivnijih političara u susjednoj Deželi.

Procjene su nam se obistinile: rođen 1987., ovaj diplomirani politolog, koji je još kao 27-godišnjak postao zastupnik u Državnome zboru, svoju je političku organizaciju u iznimno kratkom roku doveo među najutjecajnije i najpotentnije parlamentarne skupine.

Artikulirao je kao vjerodostojan glas moderne europske ljevice koja mora istodobno biti i crvena i zelena; i socijalna, i ekološka, i antikapitalistička. Trenutno broje devet zastupnika, no rejting im iznova vrtoglavo raste, iako se nakon njihove uskrate parlamentarne potpore manjinska vlada Marjana Šareca nedavno i formalno raspala.

Nakon što ste prestali podupirati Šarecovu vladu, ona se pokazala neodrživom. Je li to dokaz da je Levica u Sloveniji danas toliko moćna da ne mora pristajati na trule kompromise?

- Levica nikad neće pristajati na trule kompromise. U Sloveniji već 10 ili 15 godina imamo mogućnost izbora samo između centralističkog neoliberalizma i sve radikalnije desnice koja od 2015. godine naovamo otvoreno korača putem Viktora Orbana. Zbog toga je cijela država u grču i klinču. Ljevica i centar boje se s jedne strane uspona Janeza Janše na vlast i orbanizacije države, no s druge strane centar iz vlastitog straha i oportunizma postaje sve sličniji desnici. Upravo su naši politički centristi postavili žilet žicu na granicu, oni su sastavljali spisak javnih produzeća za privatizaciju, oni su prodali državne banke, oni su uvodili mjere štednje itd. Kad nam je filozof Slavoj Žižek dao podršku na izborima 2018. godine, za centar i desnicu upotrijebio je karikaturu na kojoj su dvije ruke koje crtaju jedna drugu. Levica je tu da prekine taj začarani krug.

image
Luka Mesec: Moja stranka nikad neće pristati na trule kompromise' 
Jure Makovec/AFP

Koje su vam bile ključne točke prijepora s Marjanom Šarecom? Nedavno ste ga čak nazivali i "Janšom to be“?

- Prvih pola godine suradnje s Marjanom Šarecom bilo je uglavnom dobro i konstruktivno. Uspjeli smo u našim zahtjevima da se minimalnu plaću u Sloveniji digne na 700 eura, povećali smo socijalnu potporu na 400 eura, zaustavili smo sumnjivu kupnju tenkova za 350 milijuna eura... Poslije toga, i putevi i ciljevi su nam se razišli. Mi smo, u skladu s ranijim dogovorom, željeli reformu poreznog sustava koja bi omogućila više sredstava za mirovine i kojom bi se dodatno oporezivalo krupne bogataše i kapital, dok je vlada Marjana Šareca napravila reformu koja je na koncu snizila poreze za pet posto najbolje plaćenim ljudima u državi. U Levici smo također željeli da se zaustavi daljnja privatizacija, jer je vlada prodala dvije najveće banke u državnom vlasništvu (NLB i Abanku). Htjeli smo smiriti i javnu histeriju oko granica, migranata i izbjeglica, a ministar unutrašnjih poslova je radio upravo suprotno od toga. Zbog toga smo javno kritizirali vladu da postaje sve sličnija desnici.

Koji vam je najveći uspjeh u zadnje dvije godine? S kojim izbornim kreditom možete izaći pred birače?

- Naš najveći uspjeh definitivno je podizanje minimalne plaće. Kad smo prije četiri godine počeli s kampanjom za dizanje minimalnih primanja na 700 eura, svi su nam govorili kako je to nemoguće i da smo utopisti. A minimalna plaća je tada bila ispod praga rizika od siromaštva. Od Nove godine je, međutim, minimalna plaća u Sloveniji 700 eura i svi dodaci (kao što su za radni staž i drugi) moraju biti ekstra plaćeni. To je za mnoge ljude znatno bitnije i od samog nominalnog povećanja, jer dodaci mnogima s više desetljeća staža čine čak 15 ili 20 posto plaće. Ako vlada u međuvremenu ne promijeni doneseni zakon, nakon siječnja 2021. će se zahvaljujući našem zalaganju početi primjenjivati i članak po kojemu minimalna plaća mora biti najmanje 20 posto veća od praga rizika siromaštva. To smatram našim najvećim uspjehom: osigurali smo da država svakome tko radi u ovoj zemlji unaprijed jamči da neće biti siromašan.

Hoće li od aktualne svađe u vladi naposljetku ipak profitirati Janez Janša i desnica? Čekaju li Sloveniju prijevremeni izbori ili samo preslagivanje političkih snaga?

- To ponajviše ovisi o oportunističkim dijelovima političkog centra, posebno od Stranke Modernog Centra (bivša stranka Mira Cerara) koja je odmah nakon Šarecove ostavke počela pregovarati s Janšom. Motiv im je jasan: oni su se svojim politikama toliko diskreditirali da su u anketama pali ispod dva posto podrške, pa sad traže priliku da pod svaku cijenu produže svoje mandate. Ali, narod vidi da su to prljava posla, a danas smo doživjeli i prve protestne izlaske iz stranke: ministrica za socijalu, rad i obitelj Ksenija Klampfer, te četvorica od ukupno 11 njihovih zastupnika otvoreno tvrde da neće s Janšom u koaliciju. Oglasio se i osobno Miro Cerar, kao bivši predsjednik i osnivač stranke, te tvrdi da će i on demonstrativno istupiti ako se odluče na koaliciju s Janezom Janšom.

Marjanu Šarecu mnogi previđaju sudbinu Matea Salvinija. Slažete li se s takvom prognozom?

- Ne, jer mislim da između Šareca i Salvinija postoji velika razlika. Šarec nije političar opozicije i jasne oporbene artikulacije. Njegova stranka je Stranka Marjana Šareca bez jasnog ideološkog predznaka, što joj dok je na vlasti koristi i omogućava joj političku fleksibilnost. Ta vrlina na poziciji moći, međutim, može se pretvoriti u veliku manu i nedostatak ako ste u opoziciji. Matteo Salvini se, s druge strane, u opoziciji snalazi kao riba u vodi.

image
Luka Mesec: Slovenci još najradije idu na odmor u Hrvatsku i najviše slušaju hrvatsku glazbu, od Severine do klapa
Jure Makovec/AFP

Novi hrvatski predsjednik nedavno je postao Zoran Milanović. Radi li se o pozitivnoj promjeni u hrvatsko-slovenskim odnosima; hoće li Milanović biti bolji susjed?

- Pozdravljamo činjenicu da na hrvatskim predsjedničkim izborima nije pobijedio nacionalistički blok, ali ne očekujemo da će odnosi time automatski postati znatno bolji. Političkim elitama s obje strane granice itekako koristi da se prije izbora može zasvirati u nacionalističke strune, a upravo to je i Zoran Milanović rado činio kad je bio premijer.

Granični spor Slovenije i Hrvatske još uvijek nije riješen, a znamo da je to sad i nemoguće pošto se obje zemlje približavaju izborima. Još uvijek je na istom mjestu i žilet-žica. Odnosi se baš previše i ne miču s mjesta?

- U političkom smislu ste u pravu, ali odnos Slovenije i Hrvatske ne svodi se samo na granični problem. Trgovina između država svake godine lagano raste i doseže od tri pa do čak četiri milijarde eura. Slovenci još najradije idu na odmor u Hrvatsku, najviše slušaju hrvatsku glazbu - od Severine pa do dalmatinskih klapa. Gledaju se vaše telenovele, plovi se vašim morem, a u Sloveniji se još uvijek više razumije i govori hrvatski jezik nego bilo koji drugi strani jezik neke od susjednih država. Potrebno je među građanima graditi svijest da su Slovenija i Hrvatska itekako dobre susjede. Sve što nas dijeli je uglavnom goli nacionalizam naših političkih elita, a sve ostalo je tek benigni bratski rivalitet.

Europski sud pravde iz Luksemburga nedavno se proglasio nenadležnim za arbitražni sporazum o granici između Hrvatske i Slovenije, te nam preostaje tek dobrosusjedski dogovor. Smatrate li zadnjih 30 godina u ovom smislu izgubljenim vremenom?

- Kao što sam već rekao, taj problem postoji samo zato jer koristi političkim elitama s jedne i druge strane granice. I jednima i drugima bio je dosad potreban kao alat u izbornim kampanjama. Onako kako je u Hrvatskoj bilo popularno imati političara koji će šamarati Slovence, u Sloveniji je također bilo jako poželjno imati političare koji će šamarati Hrvate. Od čega naši narodi i društva kao kolektiviteti posljedično nisu imali baš nikakve koristi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

29. rujan 2020 19:00