Došao je i taj dan.
Nakon kratke i burne kampanje pune iznenađenja i obrata, 3 milijuna i 773 tisuće upisanih birača u srijedu će od 7 do 19 sati imati priliku dati svoj glas za jednu od 165 lista u 11 izbornih jedinica: 10 u Hrvatskoj i jednoj u inozemstvu. Nekome će pokazati prst gore, a nekome prst dolje, kako im već slijedi. A sve prema zaslugama.
Ovo je kratki vodič o ovim parlamentarnim izborima.
BEZ OSOBNE ILI PUTOVNICE NEMA GLASANJA
To vam se možda može učiniti kao nevažan detalj, ali ako na biralište ne donesete valjanu osobnu iskaznicu ili putovnicu, nećete moći pristupiti glasanju. Mogu vas članovi biračkog odbora poznavati iz susjedstva, mogli ste i s predsjednikom biračkog odbora dijeliti školsku klupu, ništa vam neće pomoći ako sa sobom nemate valjani dokument. Olovku, pak, s druge strane, ne morate donositi. Ona će vas čekati na biralištu.
ZAOKRUŽITI BROJ ISPRED IMENA LISTE
Nakon što dobijete glasački listić, otiđite iza paravana i zaokružite redni broj ispred imena kandidacijske liste. Nemojte zaokruživati cijelo ime, podcrtavati ga ili križati ga, jer će u tom slučaju vaš listić biti nevažeći.
I ne virite u susjeda. Ne isplati se, dovoljno ste pametni da sami možete donijeti odluku o tome tko zaslužuje voditi Hrvatsku u iduće četiri godine.
PREFERENCIJSKO GLASANJE
Ako želite, možete s liste koju ste zaokružili odabrati i jedno ime te njemu ili njoj dati tzv. preferencijski glas. Time imate mogućnost bar djelomično i sami sudjelovati u kreiranju sastava budućeg Sabora. Na temelju dobivenih preferencijskih glasova formira se poredak kandidata na svakoj listi.
Što u praksi znači da i zadnji, 14. kandidat na listi može proći u Sabor ako dobije više od 10 posto preferencijskih glasova. Ako lista prijeđe izborni prag i dobije više od pet posto glasova, i ako u preračunu glasova u mandate D‘Hondtovom metodom ulazi u Sabor, zastupnici će postati oni kandidati koji su dobili najviše preferencijskih glasova s te liste. Ne nužno oni koji su bili prvi na listi.
KAKO MOGU GLASATI SLIJEPI, NEPISMENI, BOLESNI
Osoba s tjelesnom manom i nepismena osoba može, navodi se u izbornom vodiču GONG-a, osobno doći na biračko mjesto s osobom od povjerenja koja je pismena i koja će po njezinu ovlaštenju zaokružiti redni broj na glasačkom listiću ispred izborne liste izborne jedinice za koju želi glasati.
Osoba koja nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto zbog bolesti ili nepokretnosti može obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije izbora ili birački odbor do 12 sati na dan održavanja izbora i zatražiti dolazak biračkog odbora u svoj dom. Birački odbor će odrediti dva člana ili zamjenike članova koji će birača posjetiti i omogućiti mu glasanje vodeći pritom računa o tajnosti glasanja.
MOŽE LI SE GLASATI ZA PREMIJERA?
Na parlamentarnim izborima biramo parlament, točnije 151 zastupnika, koji će onda izabrati budućeg hrvatskog premijera. Njih 140 bira se u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj. U svakoj po 14 zastupnika. Osam zastupnika su predstavnici nacionalnih manjina koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici. Te tri zastupnika u inozemstvu, što se dominantno odnosi na osobe s hrvatskim državljanstvom koji žive u Bosni i Hercegovini.
IZBORNA ŠUTNJA
Tijekom utorka i srijede do 19 sati na snazi je izborna šutnja, tijekom koje je zabranjena svaka izborna promidžba. Na svakim izborima ima onih koji to zaobilaze, bilo slanjem SMS poruka i objavama na društvenim mrežama, bilo organiziranjem protokolarnih događaja upravo na dan uoči izbora. Poštovanje izborne šutnje nadgleda Državno izborno povjerenstvo. Ali tu za sada postoji "caka". Zakonska pravila za parlamentarne izbore još uvijek ne predviđaju novčane kazne za kršenje izborne šutnje. Koje postoje i za lokalne i za europarlamentarne izbore.
JE LI MOGUĆA IZBORNA PRIJEVARA?
Još jedna od teza koje se vrte u svakom izbornom ciklusu. Uvijek netko svoj poraz pokušava objasniti teorijom zavjere, pa se spominju kvarni algoritmi, pokvarene namjere vlasti i državna tvrtka Apis, koja pruža informatičku podršku provedbi izbora. U DIP-u tvrde da je izborni proces u potpunosti siguran, da se u prikupljanju podataka s birališta ne koriste algoritmi, te da oni u DIP dolaze kroz tzv. sustav dvostruke provjere.
Prebrojene glasove u izbornoj večeri izbornim povjerenstvima šalju dvije različite osobe iz biračkih odbora iz dviju različitih prostorija, kako bi se izbjegle bilo kakve pogreške ili manipulacije. Ti se podaci šalju u DIP, gdje se zbrajaju do proglašenja konačnih rezultata izbora u svakoj pojedinoj izbornoj jedinici, za svaku pojedinu izbornu listu.
Prve podatke o rezultatima DIP u pravilu objavljuje u izbornoj noći oko 21 sat. Prve izlazne ankete, pak, objavit će se odmah nakon zatvaranja birališta.
U srijedu do ponoći trebalo bi se znati kojim je smjerom odlučila ići Hrvatska.