Prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva pušten je u javnu raspravu prije desetak dana. Prema tome prijedlogu, kako je objavio Jutarnji list, svaki stanovnik Hrvatske morat će državi prijaviti koje je vjere i koje nacionalnosti, koji mu je materinji jezik, živi li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnoj zajednici te koji su mu kontaktni podaci. To će moći učiniti osobno, u Poreznoj upravi, ili izjavom koju će uputiti putem usluge e-Građani.
Ako to ne učini u zadanom roku ili eventualne promjene stanja ne prijavi u roku od 10 dana nakon što su nastupile, bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 660 do 2650 eura. Ministarstvo financija demantiralo je postojanje financijskih kazni.
Zbog podataka koježeli prikupljati Ministarstvo financija reagirala je i pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter.
- Važno je da ovaj zakon ne prođe ispod radara, odnosno da se precizira koji podaci se prikupljaju, na koji način, tko će u njih imati uvid i u koju će se svrhu koristiti. Nigdje se jasno ne propisuje da je riječ o dobrovoljnosti niti da građani imaju pravo odlučiti ne dati ove podatke. Vrlo se jasno navodi da postoje prekršajne sankcije za one koji ne dojave promjenu u roku od 10 dana… Hoće li ta obveza biti precizirana kasnije, itekako bi trebala biti. U zakonu piše da je Porezna uprava ovlaštena tražiti podatke, a da su ih građani dužni dati. Nije razjašnjeno da postoji razlika na one iz općeg dijela i ove posebno osjetljive podatke", rekla je Tena Šimonović Einwalter za N1.
"Mislim da nas povijest jako dobro uči zašto je osjetljivo imati popise ljudi po nacionalnoj pripadnosti, etnicitetu, vjeri, jeziku… To su iznimno osjetljivi podaci, zaštićeni su i GDPR-om. Vrlo je važno da su građani informirani u koje se svrhe traže ti podaci", kaže pučka pravobraniteljica i dodaje da nije jasno za potrebe ostvarivanja kojeg prava bi se prikupljali podaci o vjeri.
- Čini mi se da se išlo s dobrom namjerom administrativnog rasterećenja građana i dobro je da postoji razmjena podataka, ali ne na ovoj način i ne na nedorađen način. Nisu predviđene sankcije za korisnike, a to su brojne institucije i ljudi koji u njima rade. Imamo problem da se prekršajno sankcionira to da niste prijavili promjenu u roku 10 dana. Čini mi se da se pokušalo spojiti dvije svrhe u jednu. Jedno je to da pojedina tijela imaju podatke koje su bitni za ostvarivanje pojedinog prava. Drugo su podaci koji se nalaze u popisu stanovništva. To su različiti popisi podataka. I prije su se građani mogli slobodno izjasniti, ali u te podatke nije imao uvid veliki broj ljudi, oni su zaštićeni na potpuno drugačiji način nego ovdje. Mogu se grupno gledati, a ne mogu se dovesti u vezu s pojedinom osobom, rekla je pučka pravobraniteljica za N1 i dodala kako se nada da će tekst proći promjene.
