StoryEditorOCM
HrvatskaNovi paket

‘Napad na poslodavce, jedan sektor ionako prolazi manju krizu‘; Imamo podatke, evo koliko su se koristili poticaji

Piše Sanja Stapić
29. listopada 2024. - 10:14
Poslodavci koji su počeli koristiti to oslobađanje za mlade zaposlene koje traje pet godina moći će ga iskoristiti do kraja Ante Čizmić/Cropix

Vladinu logiku razumijem jer joj konstantno nedostaje sredstava za zdravstveni sustav, razumijem i logiku solidarnosti za taj sustav, ali ovdje imamo drugi problem, a to je da će mladi koji izlaze na tržište s ukidanjem te mjere oslobađanja plaćanja zdravstvenog doprinosa jednostavno biti manje zapošljavani i opet će odlaziti u inozemstvo i onda nećemo dobiti ono što smo htjeli u kontekstu solidarnosti u prikupljanju sredstava za zdravstveni sustav. Postoji velik broj mladih koji imaju do 30 godina koji su oslobođeni plaćanja 12 posto zdravstvenog doprinosa i taj iznos ide njima, praktički imaju veću plaću zahvaljujući tome. Jasna je logika Vlade kojoj ta sredstva trebaju da ga upumpavaju u zdravstveni sustav koji je vječno gladan proračunskog novca, ali to će se svakako odraziti na opciju zapošljavanja mladih ljudi. Ovisno o vrsti zanimanja, kao poduzetnik ćete sigurno prije zaposliti nekog tko ima više iskustva tako da mi se čini da više zapošljavanje mladih ljudi bez iskustva neće ići takvom snagom kao što je to išlo do sada.

Tako nam je Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika komentirao najavljeno ukidanje olakšice plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za mlađe od 30 godina u sklopu reforme koja starta prvog dana 2025. Poslodavci koji su počeli koristiti to oslobađanje za mlade zaposlene koje traje pet godina moći će ga iskoristiti do kraja, ali od iduće godine više neće moći koristiti olakšicu za one mlade koje zaposle iduće godine.

Adio dobroj mjeri

Prema podacima Vlade, lani je 55 tisuće poslodavaca koristilo tu mjeru za više od 214 tisuća mladih, a propušteni prihodi zbog oslobođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje u 2023. godini iznose 385 milijuna eura. Iz godine u godinu raste broj korisnika te mjere, s tim da proteklih nekoliko godina značajnije raste broj zaposlenih mladih od broja poslodavaca, dok je u startu te mjere, u 2015., bilo oko 42 tisuće mladih i 16 tisuća poslodavaca.

Hrvoje Bujas nam kaže da će ukidanjem oslobađanja plaćanja zdravstvenog doprinosa za mlade biti najviše ugrožen IT sektor u kojem postoji velika baza mladih ljudi koji su dobivali šansu.

- Sada ćete imati problem jer će trošak poslovanja biti veći, a trenutno taj sektor nije u bajnom stanju i prolazi, rekao bih, manje krizno razdoblje pa će, dođe li do otpuštanja, to biti upravo u tom propulzivnom sektoru koji trebamo ne najviše nego još više gurati. Mjera za zapošljavanje mladih trajala je od Milanovićeve vlade i to je mjera koju je Plenković naslijedio i odradio, a riječ je o mjeri koja je bila dobra i pomogla je u zapošljavanju velikog broja mladih ljudi. Sada se briše dio mjere za zdravstveno osiguranje i bit će u cijelosti na teretu poslodavcu, a ostaje mjera vezana uz porez na dohodak koji će dalje ostati za mlađe od 30 godina – objašnjava sugovornik.

Hrvoje Bujas smatra drastičnim uplitanjem u tržište rada nove mjere koje je Vlada ponudila, od povećanja bruto minimalne plaće na 970 eura uz prilagodbu od tri mjeseca za ugrožene branše, dok se istovremeno planira petogodišnje oslobađanje plaćanja poreza na dohodak useljenicima i povratnicima, što vidi kao „kaznu” onima koji su ostali u Hrvatskoj i cijelo vrijeme plaćaju porez na dohodak.

image

‘Poduzetnici će imati problem jer će trošak poslovanja biti veći‘, ističe naš sugovornik 

Goran Mehkek/Cropix

Loš paket

- Taj paket mi se čini poprilično loš i vidimo ga kao napad na poslodavce, država se ničeg ne odriče osim u dijelu vezanom uz povratnike oko poreza na dohodak. Nikad ne naprave projekt koji će ići na istovremeno smanjivanje birokracije i poreza. Država se hvali kvalitetnim proračunskim rezultatima i oni jesu dobri, ali uz drastično povećanje plaća koje ide preko 20 posto i ostalih troškova. Dosta ljudi zapošljava se u državnoj upravi, čujem da novih 130 novih zaposlenika traže u Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Inače je došlo do značajnog povećanja zapošljavanja od preko 10 posto u Plenkovićevom mandatu od osam godina i radi se o birokraciji a ne o javnom sektoru u cijelosti pa im, naravno, treba više novca i to će se namirivati tako da se više uzima od poslodavaca. To je poprilična rupa bez dna, a mi iz Udruge tražimo značajno smanjivanje birokracije i uplitanja države s kvazi reformama u sve sustave pa i porezni što uglavnom uvijek idu na štetu poduzetnika – ističe Bujas. Prvi čovjek Udruge Glas poduzetnika smatra da je mjera zapošljavanja mladih i dalje korisna i nije do kraja ispunila svoju funkciju kao što kaže premijer te će se ukidanjem dogoditi da zapošljavanje mladih više neće biti prioritet, pogotovo jer se otvara opcija da se praktički umirovljenici zapošljavaju čak na puno radno vrijeme.

- Nemam ništa protiv zapošljavanja umirovljenika, ali to znači da ćete na tržištu imati ljude koji će biti spremni raditi za manje novca pa je logično da ćete za neki posao koji nije fizički, prije zaposliti nekog koga ćete manje platiti, a ne nekog tko će vas više koštati – kaže Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika.

Oslobađanje od zdravstvenog doprinosa i zapošljavanje mladih

2015. 42.099 zaposlenih mladih kod 16.056 poslodavaca

2016. 77.031 zaposlenih mladih kod 26.242 poslodavaca

2017. 110.130 zaposlenih mladih kod 34.408 poslodavaca

2018. 143.095 zaposlenih mladih kod 41.500 poslodavaca

2019. 168.711 zaposlenih mladih kod 46.542 poslodavaca

2020. 182.205 zaposlenih mladih kod 49.063 poslodavaca

2021. 190.313 zaposlenih mladih kod 51.357 poslodavaca

2022. 203.156 zaposlenih mladih kod 53.423 poslodavaca

2023. 214.553 zaposlenih mladih kod 55.229 poslodavaca

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. studeni 2024 03:21