‘Jako sam ljut, sve sam proučio, srljamo u propast! Vode nas tukci! Taj Skog je jako agresivan‘: naš brodograđevni znalac poludio na otkriće tko će Hrvatskoj graditi ratnu flotu

stdClass Object ( [id] => 1242052 [title] => ‘Jako sam ljut, sve sam proučio, srljamo u propast! Vode nas tukci! Taj Skog je jako agresivan‘: naš brodograđevni znalac poludio na otkriće tko će Hrvatskoj graditi ratnu flotu [alias] => jako-sam-ljut-sve-sam-proucio-srljamo-u-propast-vode-nas-tukci-taj-skog-je-jako-agresivan-nas-brodogradevni-znalac-poludio-na-otkrice-tko-ce-hrvatskoj-graditi-ratnu-flotu [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

"Jako sam se naljutio, baš jako. Ab imo pectore, iz dubine duše svoje sve sam proučio, sve detaljno pročitao i mogu vam reći da ponovno srljamo u propast, a drukčije i ne može biti kad nas vode tukci".

Riječi su to Ivana Aduma, brodograđevnog inženjera s iskustvom kakvog u Hrvatskoj vjerojatno nitko nema. Naljutila ga je, kaže, mogućnost, i to sasvim ozbiljna, da Republika Hrvatska sklopi ugovor s norveškom tvrtkom “Kongsberg” o gradnji izvanobalnih patrolnih brodova u rangu korvete.

Kako je objavio Jutarnji list, Ministarstvo obrane i Hrvatska ratna mornarica već više od godinu dana pregovaraju s “Kongsbergom” i norveškom vladom o takozvanom projektu Vanguard kojim bi, navodi se, bile zadovoljene sve potrebe HRM-a za vođenje operacija u Jadranu, na Mediteranu i u Atlantiku, kao i za sudjelovanje u NATO-ovoj borbenoj skupini.

Brodovi bi se gradili i opremali u hrvatskim brodogradilištima, pri čemu Arild Skoge, voditelj projekta “Vanguard” u tvrtki “Kongsberg Naval System”, procjenjuje kako bi se njegovom realizacijom u Lijepoj našoj osiguralo oko 20.000 radnih mjesta jer bi transfer tehnologije omogućio da se u Hrvatskoj grade i održavaju brodovi i za druge zemlje naručiteljice.

Jeftin trik

”Primjerice, sada razgovaramo s Crnom Gorom oko nabavke nekoliko manjih brodova iz ove serije i oni su već pristali da se oni grade u Hrvatskoj”, naveo je u izjavi za “Jutarnji” Skoge, pojašnjavajući kako su oni u “Kongsbergu” nakon trogodišnjeg istraživanja tržišta došli do zaključka da je upravo Hrvatska idealan strateški partner za ovaj projekt i da im je baš zbog toga namjera u Hrvatskoj napraviti hub za izgradnju tih brodova.

Dodao je i kako je hrvatska strana pokazala interes za projekt te da se sada samo čeka konačna odluka Vlade RH.

Cijena jednog broda bila bi između 150 i 200 milijuna dolara, u projekt bi bile uključene i brojne hrvatske tvrtke, a “Jutarnji” donosi i kako bi se brodovi gradili u brodogradilištu “3. maj”, dok bi se opremali u brodogradilištu “Iskra” u Šibeniku.

– Glupost! Glupost! Glupost! – grmi Adum iz svojeg penzionerskog stana.

Volio bi da je nepismen pa da ništa od onoga što se u hrvatskim medijima pojavljuje ne razumije. Mirnije bi spavao. No što će kad je obrnuto i kad od njega, poglavito kad je brodogradnja u pitanju, pismenijega nema. I kad mu san nikako ne ide na oči.

– Dugo sam boravio u Norveškoj i dobro poznajem tog gospodina Skoga, jako je agresivan tip. A dobro poznajem i njegovu tvrtku “Kongsberg”, još otkako sam je 1975. prvi put posjetio. I jamčim vam da oni o brodovima pojma nemaju. Njihova je specijalnost oružje i ratna industrija, a o brodogradnji ne znaju baš ništa – tvrdi Adum.

Grozi se priče o Norvežanima koji će otvoriti 20.000 radnih mjesta. Ne može vjerovati da bi netko mogao nasjesti na tako jeftin trik i da su prodavači magle i dalje dobrodošli u Banskim dvorima.

– A opet, na hrvatsku Vladu ne treba trošiti riječi, s tim likovima koji tamo sjede sve je moguće, dovoljno je vidjeti tko nam je ministar obrane – rezignirano će inženjer.

Lak plijen

Podsjeća kako je svojedobno upozoravao Vladu na pogubnost ugovora koji je MORH potpisao sa splitskim škverom o gradnji ophodnih brodova, kako im je sve bio “nacrtao” i kako ga nitko nije slušao, da bi se sada upuštali u istu stvar jer, po njegovu mišljenju, suštinski između Skoga i Debeljaka nema nikakve razlike.

– Poslao sam pismo onome, kako se zove, Andreju Plenkoviću, i sve sam mu objasnio, sve, a odgovor mi je poslao onaj njegov Frka-Petešić. Rekao mi je da se ne brinem i da su brodovi testirani na 64 parametra. Ma, bogati, bravo, veliki su znalci pronašli čak 64 parametra za testiranje, a mi koji o brodovima ne znamo ništa testiramo ih na samo tri parametra, na brzinu, izdržljivost i stabilnost, svaka čast – ironično će Adum.

Od tih brodova na koncu nije bilo ništa. Od pet ugovorenih isporučen je samo jedan. Koji je vrlo brzo završio na remontu. Milijuni su bačeni u vjetar.

– A kako će drukčije i biti kad se brodogradnjom bave nestručnjaci. I kad se zaboravlja da brodovi nastaju u glavama ljudi, a ne u brodogradilištima, tamo se samo sklapaju. A kada neko društvo, država, uništi, eutanazira svoje sposobnosti, kao što smo mi eutanazirali brodogradnju, onda postaje lak plijen prodavača znanja – upozorava.

Priča kako je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Oslu predstavljao tvrtku “Intertrade”, sektor brodogradnje, i kako su Amerikanci tada došli Norvežanima prodati svoja znanja u istraživanju nalazišta nafte i plina na Sjevernom moru.

– Sve velike kompanije, “McDermott”, “Schlumberger” i ostala povorka, pojavile su se na sastanku, dok je mene kolega broker zamolio da dođem kao dio delegacije “Statoila”, državne kompanije koja je tada bila u nastajanju. Reče mi, ti nešto o tome znaš, sjedi i slušaj pa ćeš nam kasnije reći što misliš. I tako, Amerikanci počeli naširoko pričati o svojim iskustvima, bilo je i slajdova, da bi na koncu rekli kako jako vole i poštuju Norvešku i kako će im dati veliki popust i da to košta samo nekih pet, šest milijardi dolara i da su spremni pregovarati o cijeni.

---

---

Digne se potom jedan Norvežanin, imena mu se, nažalost, ne sjećam, i kaže da govori u ime “Statoila” i da su oni procijenili kako bi trošak projektiranja mogao iznositi do 15 milijardi dolara. Amerikanci poskočili od sreće, rekoše, eto vidite, samo vi platite, dat ćemo vam popust. A na to im Norvežanin reče da je petnaest milijardi vlastitog troška mnogo manje nego pet milijardi koje bi trebali platiti nekom drugom. Sve ćemo mi to sami, hvala vam na ponudi, bili ste jako ljubazni, gotov sastanak – prisjeća se Adum događaja koji se ne zaboravlja.

Skupo znanje

Ukratko, vlastito znanje, koliko god bilo skupo u prvom trenutku, na duge je staze znatno jeftinije.

– A mi radimo sve drukčije, a znate li zašto? Zato što smo nepromišljene i halapljive neznalice – kratko i jasno će naš sugovornik.

Nakon što su, dakle, obranili svoja vrata, eto Norvežana pred našima. Prema Adumu, to itekako ima smisla jer su pametni ljudi sa sjevera shvatili kako budale s juga više nemaju nikakva znanja i kako im treba “pomoći”. Pa mi smo, podsjeća inženjer, i Brodarski institut “zatukli kako bismo mogli mešetariti zemljištem i zgradama”.

– Tužno je sve ovo gledati. Nekoć smo, na izmaku olovnih vremena, sredinom osamdesetih, bili u svjetskom brodograditeljskom vrhu, prvi u Europi i treći na svijetu. Naš je udio bio relativno malen, tada ne više četiri, pet posto svjetske brodogradnje, mjereno isporučenom i naručenom tonažom, ali smo po broju projekata u odnosu na broj brodova bili daleko najbolji i najinventivniji.

A danas ne postojimo. Tukci s vazelinom sve su sveli na svoju mjeru, njih zanima samo brza lova, pa u tom smjeru ide i ova priča – gorko će Adum.

Teško mu je jer je sudjelovao u stvaranju nečeg velikog, a sada bespomoćno, u izravnom prijenosu, prati kako se mrve i ostaci ostataka njegova života.

– Još ću vam reći samo ovo, imam informaciju, istina nepotvrđenu, da su ovi iz “Kongsberga” istu ovu priču pokušali podvaliti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali da im to nije uspjelo pa su se okrenuli nama.

A čujem i da su spremni biti široke ruke samo da im ovo prođe, odnosno da se proces pospješi – navodi Ivan Aduk i dodaje kao on neće odustati od borbe, koliko god bila besmislena.

Ivan Adum: ‘A kako će drukčije i biti kad se brodogradnjom bave nestručnjaci! I kada neko društvo, država, uništi, eutanazira svoje sposobnosti, kao što smo mi eutanazirali brodogradnju, onda postaje lak plijen...‘

Damir Krajač/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}