StoryEditor
HrvatskaTado Jurić

Demograf upozorava: Broj rođene djece ove godine pada za 14 posto. Jasno je to i iz pojmova koje Hrvati u zadnje vrijeme ‘guglaju‘

18. veljače 2021. - 15:03

„Posljedice COVID-a 19 na natalitet u RH - uvidi digitalne demografije“ naziv je najnovijeg rada čiji je autor doc. dr. sc. Tado Jurić, politolog i demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a preliminarni rezultati prilično su zanimljivi: zbog pandemije koronavirusa u 2021. godini u Hrvatskoj će doći do smanjenja prirodnog prirasta i pada broja rođenih od 12 do 14 posto! Nakon što je Državni zavod za statistiku objavio privremene podatke o demografiji u prošloj godini, prema kojima ponovno rušimo negativne rekorde u broju umrlih, nastavlja se pad broja živorođenih i sklapa se sve manje brakova, projekcije demografa upozoravaju na to kako bi ta slika u ovoj godini mogla biti još gora.

- Prema projekcijama, rodnost u 2021. bit će na razini 87 posto „normalne godine“. Sukladno, očekivani broj novorođenih (živorođenih) bit će oko 33 tisuće – iznosi T. Jurić podatke do kojih su došli.

Predviđanje migracija

Najnoviji rad doc. dr. Tade Jurića, naime, nastavlja se na njegovu studiju „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama“ iz listopada prošle godine, u kojoj su objavljeni rezultati vezani za mjerenje i predviđanje vanjskih migracija te stupnja integracije hrvatskih iseljenika dobiveni na temelju internetskih podataka.

- Internetski podaci, odnosno digitalni tragovi, u budućnosti će vrlo vjerojatno postati transformativni za demografiju. Povezivanje društvenih znanosti i IT-a će po svemu sudeći revolucionirati brojne spoznaje društvenih znanosti. Uvjereni smo da se ovaj alat, osim za mjerenje i predviđanje vanjskih migracija, može koristiti i za praćenje i predviđanje prirodnog kretanja stanovništva (prirodnog prirasta) – objašnjava doc. dr. sc. Tado Jurić na koji je način došao do najnovijih projekcija. Te pretpostavke i rezultati spomenuti na početku teksta, uz ostalo, temelje se na padu pretraživanja („guglanju“) svih pojmova koji bi mogli upućivati na planiranje trudnoće (pri čemu autor za određena ograničenja i detaljnu studiju upućuje na LINK.

image
Ilustracija
Vojko Bašić/Cropix

- Primjerice, pretraživanje pojma „test trudnoće“, „ovulacija“ i slično znatno su pali tijekom 2020. godine. Pored ovih indicija čitav niz je i drugih koje ukazuju na faktore koji mogu ozbiljno utjecati na rodnost u zemlji. Na primjer, uočili smo veliki skok pretraživanja pojmova „abortus“ i „klistir“. Tome svakako treba dodati i par pokazatelja vezanih za iseljavanje građana Hrvatske, koje ne samo da stvara direktan, nego i indirektan gubitak populacije u smislu „izgubljenog nataliteta“ iseljenika koji se realizira u inozemstvu umjesto u Hrvatskoj - nastavlja docent Jurić. On podsjeća kako relevantni podaci, poput onih EUROSTAT-a i BAMF-a (Savezni ured za migracije i izbjeglice u Njemačkoj) za 2019. godinu, pokazuju kako Hrvatska, uz Bugarsku, stoji najlošije po pitanju iseljavanja, a Hrvatska od svih članica EU-a ima i najlošiji omjer povratka i novog doseljavanja u Njemačku, tzv. demografsku bilancu.

Lošiji i od Bugarske

- Kada uzmemo sve parametre u obzir - brojnost Hrvata, broj iseljenih i broj povratnika - i te parametre usporedimo sa svim drugim članicama, vidimo da Hrvatska stoji najlošije u EU-u, čak lošije i od Bugarske, koja u ovim trendovima inače prednjači od 2010. - ističe Jurić.

Također, dodaje, Hrvatska je od 2015. do 2018. svake godine imala iseljavanje od približno 50 tisuća građana, a prema BAMF-ovim podacima za 2020., ta je brojka smanjena u prvom polugodištu za 37,2 posto, to jest imali smo 12.858 iseljenih.

- Međutim, ako čak ni pandemija nije spriječila iseljavanje hrvatskih građana, svakako je opravdano zapitati se što Hrvatsku tek očekuje kada se ponovno uspostavi sloboda kretanja u EU-u? – pita se doc. dr. Jurić.

Na temelju praćenja navedenih internetskih alata, dodaje, već je sada vidljivo kako će porasti broj iseljavanja ponajprije u zemlje njemačkog govornog područja (osobito Austriju), što dokazuju i učestala pretraživanja pojmova "posao u Austriji", „prijava prebivališta u Austriji“ i slično. „Ove pretpostavke smo usporedili s istim pojmovima za godine 2015. i 2016. kada je na vrhuncu bilo iseljavanje u Njemačku te uvidjeli da se ista matrica ponavlja i u ovom slučaju“, upozorava Tado Jurić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. svibanj 2022 18:12