Nakon smrti člana obitelji, nažalost, neki će vrijeme žalovanja naglo morati prekinuti - zbog računa.
I to ne bilo kakvih, nego računa teleoperatera, o čemu svjedoči slučaj jedne čitateljice koja je poželjela ostati anonimna.
Naime, njoj je nedavno preminuo otac, nakon čega je teleoperateru poslala očev smrtni list kako bi raskinuli ugovor te platila sve dospjele račune, no u veljači su se novi računi nastavili gomilati u poštanskom sandučiću, zbog čega se naša čitateljica obratila korisničkoj službi.
"Dugo je trajalo to prepucavanje, a na kraju su priznali kako su nove račune dostavili greškom. No, nakon što sam ih tražila da mi dostave potvrdu kako su svi očevi dugovi prema njima podmireni, tražili su me da im dostavim Rješenje o nasljeđivanju, iako sam im već ranije dostavila potvrde o plaćanju računa iz banke, smrtni list i poziv na ostavinsku raspravu, kao dva dokumenta koje jedino nasljednici mogu imati. Stalno su se pozivali na GDPR i tvrdili da mi potvrdu ne mogu dostaviti dok im ne pošaljem Rješenje kojim dokazujem da sam nasljednica, a odustali su tek kad sam im zaprijetila da ću ih prijaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka", ispričala je Velikoj škrtici.
Prema automatizmu
Nije to, naravno, bio prvi slučaj gdje je teleoperater imao neke neobične zahtjeve prema nasljednicima nakon smrti korisnika, ili pokušavao naplatiti ono na što prema propisima nema pravo.
Stoga smo se obratili HAKOM-u, kako bismo pitali kako izgleda postupak raskida ili prebacivanja ugovora na drugog korisnika nakon smrti, koje dokumente teleoperateri mogu tražiti od članova obitelji, i koje račune prema automatizmu moraju otpisati.
Postupak ide točno onako kako ga je slijedila i naša čitateljica - nakon smrti osobe, član obitelji teleoperateru treba dostaviti obavijest o smrti, popraćenu smrtnim listom te ako se nitko od nasljednika više ne želi služiti pokojnikovom linijom, računa se da pretplatnički ugovor prestaje od primitka obavijesti o smrti.
Ako bi operater, usprkos tome što je informiran o smrti korisnika, ipak nastavio izdavati račune kojima želi naplatiti mjesečne pretplate koje nisu korištene, iz HAKOM-a poručuju da je takve račune dužan otpisati, dok je situacija nešto drugačija ako su se članovi obitelji nakon smrti nastavili koristiti linijom.
"U tom se slučaju smatra da su izrazili volju za nastavkom ugovora pa su nasljednici od teleoperatera obavezni zatražiti prijenos ugovora na svoje ime te podmiriti račune", upozoravaju iz HAKOM-a.
Izolirani slučajevi
Propisima kojima se reguliraju elektroničke komunikacije nije definirano koje dokumente je operater ovlašten tražiti, no smatra se kako korisnik može dostaviti bilo koji papir koji dokazuje njegovu vezu s pokojnikom, kao što su dokaz o istom boravištu ili prebivalištu, osobnu iskaznicu, rješenje o nasljeđivanju ili vlasnički list. Dostava preslike smrtnog lista, nastavljaju, obavezna je, ali rješenje o nasljeđivanju nije, niti teleoperater može uvjetovati njegovu dostavu.
"To je posebno zbog toga što postupak ostavinske rasprave može potrajati, stoga je dovoljan bilo koji pisani dokaz koji može dovesti u vezu preminulu osobu i onu koja će na istoj lokaciji nastaviti koristiti uslugu", tumače iz HAKOM-a.
Cijeli postupak definiran je agencijskim pravilnikom, a prema podacima iz redovnog godišnjeg izvješća o sporovima, jasno je kako postupak raskida ugovora nakon smrti ipak nije među najčešćim razlozima za pokretanje spora, nego to i dalje ostaju problemi kao što su prigovori na obračun, potrošnju i promet, traženje prijevremenog raskida ili povrede odredbi ugovora.
Zasad je, uglavnom, riječ o izoliranim slučajevima koji, iako rijetki, pojedincima mogu izazvati popriličan problem, piše Jutarnji.hr.