Vladimira Mascarell, članica inicijative ‘Javno je dobro‘, izrazila je za N1 svoje mišljenje o izmjenama Zakona o pomorskom dobru, tvrdeći da one nisu postigle ništa u očuvanju tog dobra.
Mascarell ističe da zakon nije zaista poboljšan, već je samo kozmetički dotjeran. Iako su tvrdili da su poboljšali odredbe za plaže, to nije istina. Najgori problemi zapravo se događaju na pomorskom dobru, a skrivaju se kroz založno pravo i dugotrajne koncesije. Ništa bitno nije popravljeno, a založno pravo i dodjela koncesija do 50 godina koje se mogu produžiti i dalje su prisutni.
Zakon je od samog početka postavljen na krivi način, s ciljem olakšanog prenošenja pomorskog dobra velikim kompanijama, odnosno moru i obali, objašnjava Mascarell.
“Koncesinoar kaže ‘ok, ja hoću tu ulagat’, preda Vladi ili županiji ili gdje već zahtjev za koncesiju, ovisi o važnosti koncesije. Oni mu odobre koncesiju i on digne kredit za tu investiciju, jer nema svojih sredstava i onda ga ne vraća. S obzirom da su svi ti ugovori po ovom zakonu standardizirani oni imaju snagu sudske presude. I u tom trenutku kad on prestane vraćat kredit banka praktički postaje gospodar pomorskog dobra za čitavo sljedeće razdoblje. Ona je ta koja bira sljedećeg koncesionara ili može čak i sama preuzeti tu koncesiju. S tom odredbom mi smo dali nekakvim bankama, za koje ne znamo koje su, i nekakavim kompanijama, praktično vlasništvo nad pomorskim dobrom, pravo upravljanja. Nema više javnih natječaja. Nema aposlutno ničeg više. Svaki sljedeći koncesionar, nakon ovoga koji je propao, je onaj kojeg banka odabere. Nema druge varijante. Znači banka će upravljati morem i pomorskim dobrom”, kaže Mascarell.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da više nema hotelskih plaža, no Mascarell objašnjava da su one sada samo drugačije definirane u zakonu.
“Postoje drugačije formulirani stavci koji umjesto hotelskih plaža i funkcionalnih cjelina kažu da je to cijelovito područje s hotelom od traga. S tim su formulirali zamjenski termin za funckionalnu cjelinu. Druga stvar – stavili su plaže posebne namjene unutra. A ta posebna namjena se može i obrađivati i zaključavati i naplaćivati. Svaki hotel može dobiti plažu posebne namjene. Vrlo jednostavno – samo se mora proglasiti zdravstvenom ustanovom; što isto nije teško postići jer otvore neki zdravstveni odjel, fizikalnu terapiju – što isto nije teško postići. Može dobiti plažu koja je zatvorena i naplaćuje se kao da je zdravstena ustanova. Tako da ništa nisu riješili, samo su zakamuflirali što je bilo posve jasno na početku. Plaže praktički mogu biti privatizirane, zatvorene.”
Mascarell navodi da građanima nije ostalo puno mogućnosti za rješavanje ovog problema i da bi se stvari mogle promijeniti samo ako se promijene izborna pravila, odnosno izborne jedinice.
“Zakon o prostornom uređenju se paralelno mijenjao da bi neke stavke iz Zakona o pomorksom dobru prebacili u prostorno uređenje. Ne možete se buniti kad se izglasava Zakon o pomorskom dobru jer su to već dodijelili drugom zakonu. Istu stvar su napravili sa Zakon o LNG-u. Znači u dva, tri, četri zakona su stavili sporne stavke iz Zakona o pomorskom dobru. Napravili su jedan komplet paket, koji je katastrofa. Mi ne možemo svaki dan, svaki zakon ili svakih pet dana probati Vladu uvjeriti da se to ne donosi. Rekli smo da je jedino rješenje da se izmjene izborna pravila, izborne jedinice.”