StoryEditor
Biznistektonske promjene

Tri najveća svjetska proizvođača napravila su ogromnu grešku u koracima i ostali na marginama u utrci za cjepivo za koronavirus

Piše PSD
23. veljače 2021. - 08:25
Oli Scarff

Dok su startupi bili snažno zainteresirani za ubrzanje razvoja mRNA, velike kompanije dale su prioritet prokušanim metodama, piše poslovni.hr.

Nakon što se se mali biotehnološki startupi pokazali mnogo vještijima u primjeni nove tehnologije glasničke RNA (mRNA) od velike trojke proizvođača cjepiva, ovogodišnji poredak najvećih izgledat će bitno drugačije.

Kako piše Financial Times, lani su u globalnu utrku za razvoj cjepiva protiv koronavirusa ušla i tri najveća svjetska proizvođača – francuski Sanofi, britanski GlaxoSmithKline (GSK) i američki Merck.

Odustajanje Mercka

Međutim, Merck je krajem siječnja objavio kako u potpunosti napušta svoj program razvoja cjepiva nakon što njegova dva kandidata tijekom kliničkih istraživanja nisu uspjeli stvoriti imunosni odgovor koji bi bio snažniji od onog koji stvaraju oporavljeni od bolesti COVID-19.

Ipak, Merck ne odustaje od farmaceutskog tržišnog kolača koji je stvorio COVID-19 s obzirom da je u priopćenju kompanija navela kako će se sada fokusirati na razvoj lijeka protiv te bolesti. Inače, Merck se relativno kasno uključio u utrku, što je neobično s obzirom da kompanija ima veliko iskustvo u cjepivima.

Primjerice, Merck je cjepivo protiv zaušnjaka razvio za tada rekordne četiri godine, stvorio je i prvo cjepivo protiv ebole odobreno od američkog regulatora, a lansirao je i prvo svjetsko cjepivo koje sprečava rak grlića maternice.

Sanofi i GSK udružili su snage u razvoju cjepiva protiv koronavirusa, no nakon što su klinička ispitivanja pokazala da njihov kandidat ne daje dobre rezultate, uočili su grešku u formulaciji.

Reformulirani kandidat mogao bi biti spreman krajem godine. S druge strane, startupi poput Moderne i BioNtecha, osnovani prije svega 10-ak godina i koji do sada nisu imali komercijalno cjepivo na tržištu, među prvima su počeli brati tržišne plodove.

Stoga će ovogodišnje tržište cjepiva izgledati potpuno drukčije. Prošle godine Merck, Sanofi, GSK i Pfizer dominirali su svjetskim tržištem sa svojim cjepivima protiv gripe, upale pluća, HPV virusa i herpes zostera.

Među vodećim proizvođačima, samo je Pfizer u suradnji s njemačkim BioNTechom uspio na tržište izbaciti cjepivo protiv COVID-19.

Iz tog razloga platforma Airfinity predviđa da će Pfizer ove godine utrostručiti svoje prihode u segmentu cjepiva. K tome, prodaja Moderne i Novavaxa nadmašit će Merckove, GSK-ove i Sanofijeve prihode od cjepiva. Štoviše, čak i Johnson & Johnson i AstraZeneca, s mnogo jeftinijim COVID cjepivima od približno 2,5 eura po dozi, imat će veće prihode nego što su neki iz vodeće četvorke ostvarili prošle godine.

Te prognoze jasno se odražavaju na burzi. Tijekom 2020. cijena dionica Novavaxa jurnula je više od 6400 posto. Moderna je na burzi vrednija preko 850 posto, a BioNTech više od 190 posto.

S druge strane, cijena dionica GSK-a, Sanofija i Mercka pala je između 13 i 30 posto. Je li nova tehnologija mRNA koja instruira tijelo da proizvode djelić virusa kako bi se stvorio imunosni odgovor bio ključni sastojak uspjeha Moderne i Pfizer/BioNTecha?

Stručnjaci podsjećaju kako prije pandemije nijedno cjepivo temeljeno na mRNA tehnologiji nije imalo regulatorno odobrenje. Još u svibnju izvršni direktor Mercka Ken Frazier je izjavio kako je ideja o razvoju cjepiva za samo 12 do 18 mjeseci “vrlo agresivna”.

Međutim, manje od godinu dana kasnije izgleda da je mRNA tehnologija zauvijek izmijenila industriju cjepiva. Za startupe najveća globalna zdravstvena kriza u gotovo stotinu godina bila je velika prilika.

Peter Hotez, stručnjak za cjepiva na medicinskom fakultetu Baylor ističe kako su Moderna, BioNTech i Novavax imali više toga za dobiti. “Oni koji su uletjeli u to nisu bili veliki proizvođači. To su bile kompanije zainteresirane za ubrzanje razvoja tehnologije”, kaže Hotez.

Naime, prvo odobrenje cjepiva temeljenog na mRNA tehnologiji došlo je – zahvaljujući pandemiji – četiri godine prije Moderninih projekcija. Pandemija je također ubrzala program proizvodnje cjepiva u Johnson & Johnsonu, koji je na tržište ušao 2011. kroz akvizicije, nakon prijašnjih partnerstava sa nizozemskim Crucellom i AstraZenecom. No, razlog zaostajanja Sanofija, GSK-a i Mercka treba potražiti i u davanju prioriteta njihovim uhodanim i prokušanim metodama razvoja cjepiva.

Tehnologije kojima se vjeruje

“Kompanije se u pravilu žele oslanjati na svoje tehnologije jer smatraju da im mogu vjerovati, a i ne žele kopirati intelektualno vlasništvo svojih konkurenata”, ocjenjuje Mansoor Amiji, profesor farmaceutskih znanosti. Primjerice, Merck je svog kandidata razvijao na temelju cjepiva protiv ebole te eksperimentalnog cjepiva austrijskog biotehnološkog startupa preuzetog prošle godine.

No, razočaravajući rezultati ranih istraživanja naveli su Merck na odustajanje. Soren Christiansen, nekadašnji Merckov direktor razvoja cjepiva, a sada izvršni direktor tvrtke Sharps Technology smatra kako je Merck, nakon prvih negativnih rezultata, vjerojatno zaključio da je “promašio fudbal”i da će mRNA cjepiva izgledno postati “vrlo konkurentno tržište”.

Prije pandemije, Pfizer i Sanofi počeli su istraživati potencijale mRNA kroz partnerstva. Međutim, BioNTech došao je u tim istraživanjima mnogo dalje od američke tvrtke Translate Bio, partnera francuske kompanije. Po udaru COVID-19, Sanofi je karte bacio na tehnologiju korištenu u razvoju cjepiva protiv gripe. No, oslanjanje na tu tehnologiju rezultiralo je početkom ispitivanja na ljudima tek u rujnu.

Peter Hotez upozorava i na neka ranija neugodna iskustva vodećih proizvođača. Tako je Sanofi na razvoj cjepiva protiv denga groznice utrošio 10 godina, da bi po lansiranju na tržište ustanovio povećani rizik od drugih oboljenja kod djece.

GSK je razvio prvo cjepivo protiv malarije, ali mu je za to trebalo 30 godina. Merckovo cjepivo protiv ebole bio je humanitarni trijumf, ali taj proizvod još uvijek ne donosi zaradu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

23. veljača 2021 09:34