Nakon što će od idućeg mjeseca poskupjeti plin i struja, svi, izuzev Vlade, sigurni su da slijedi i novi val poskupljenja hrane i usluga. Trgovci se ljute na premijera koji ih je u utorak prozvao za marže i de facto optužio da stvaraju kartele. U međuvremenu Agencija za tržišno natjecanje objavila kako su trgovci na malo lani imali prihode od 7,7 milijardi eura, što je rast od 16 posto, piše N1.
Dosad se nije dogodilo da porastu ulazni troškovi a da se to ne odrazi na cijenu roba ili usluga. Zato postoji strah. Spomen cijena nervira umirovljenike:
“Svaki dan odeš u dućan, svaki dan je neka druga cijena”, rekla je jedna umirovljenica, a druga dodaje: “Ja sam odmalena naučila da se skromno živi pa si tu mirovinu istegnem.”
Proizvodi na polici i do 200 posto skuplji
Kako to funkcionira s cijena od polja do polica trgovačkih lanaca objasnio je za N1 predsjednik Poljoprivredne komore. Proizvođač je, kaže, tu nemoćan jer lanci imaju svoj fiksni dio kojeg se drže:
“Proizvođači nisu skloni tome, oni su prisiljeni prodavati po onim cijenama koje preradbena industrija ili trgovački lanci od njih to zahtijevaju i jednostavno moramo se stranim trgovačkim lancima ili korporacijama prilagoditi. Zavisi od proizvoda do proizvoda – ali govorimo o ciframa od trideset do do dvjesto posto”, istaknuo je predsjednik HPO-a, Mladen Jakopović.
U Vladi su klasa optimist, ne očekuju dizanje cijena.
“Ja ne očekujem, s obzirom da je došlo do povećanja prosječne plaće i minimalne plaće i mirovina, ja ne očekujem da tih 10 posto cijene plina i struje biti veliko opterećenje za hrvatske građane”, govori ministar mora i prometa, Oleg Butković dodajući: “Inflacija pada i ne očekujemo da će doći do porasta. Ako bi došlo do toga, Vlada će kao i do sada intervenirati.”
Da do velikih poskupljenja neće doći, tvrdi i predsjednik Hrvatske obrtničke komore. Obrtnici, kaže – ne rade za ekstra profite.
Skuplje ulazne sirovine
“Normalno, kada ti rastu ulazni troškovi, moraš gledati da opstaneš, da radiš i zaradiš, preživiš, da si u svojoj kalkulaciji solventan”, govori Dalibor Kratohvil.
Postoji niz troškova koji utječu na formiranje cijena nekog proizvoda. Marže su jedan od njih. Trgovačka neto marža u Hrvatskoj kreće se oko dva posto, što je na razini EU-a.
Tu su i drugi faktori. Primjerice, u Hrvatskoj je značajno rasla cijena rada, a na cijenu se svakako odražavaju i skuplje uvozne sirovine.
“Mogu rasti i dalje cijene proizvoda na baci kakaovca jer cijene rastu na svjetskom tržištu i mogu rasti cijene proizvoda na bazi kave jer zbog nestašice sirovina rastu cijene. Što se tiče osnovnih namirnica, ulje, šećer, brašno, ne vidim da bi mogle rasti cijene osim možda zbog rasta cijene rada koji je ove godine u Hrvatskoj rastao prosječno oko 25 posto”, kaže Martin Evačić, predsjednik HUP – Udruge trgovine.
“Svaki trgovac vodi svoju politiku cijena, nema dogovora”
Predstavnici maloprodajnih lanaca i poslodavaca s kojima smo razgovarali nerado o tome govore pred kamerom, ali zgranuti su da u vrhu vlasti spominju mogućnost kartelskog udruživanja. Riječ je o nedozvoljenoj i teškoj povredi tržišnog natjecanja.
“Ja mogu reći odgovorno da trgovci koji su u našoj udruzi nisu ni u kakvom obliku između sebe povezani u formiranju cijena”, kazao je predstavnik malih trgovaca pri HUP-u, Mirko Budimir ističući:
“Štoviše, mi na svim našim sastancima potpisujemo takve izjave, da nema nikakvih dogovora i da svaki trgovac za sebe vodi politiku cijena i politiku poslovanja.”
Slobodno tržište usluga i roba podrazumjeva i slobodu kreiranja cijena. Pitanje je tko i kako može zaustaviti spiralu cijena, ako krene na gore:
“Imamo strane trgovačke lance i strane proizvode na policama, vidimo da globalno proizvodnju hrane preuzimaju velike multinacionalne kompanije, mi kod sebe imamo turizam i moram naglasiti situaciju: svatko jednostavno koristi priliku”, izjavio je Darije Hanzalek iz Nezavisnih hrvatskih sindikata koji smatra da ćemo morati kao potrošači naučiti kažnjavati one koji postavljaju cijene svojih proizvoda bezobrazno skupe i naučiti reći dosta!
Ako je netko spreman to platiti, cijena će se zadržati. To je obično ono što stalno ponavljaju svi koji sudjeluju u zakonu ponude i potražnje.
Država ima mehanizme, ali konačnu riječ daje – tržište, zaključuje N1.