Udruga CRO STARTUP, s partnerima CISExom, Algebrom i Smart Innovation Norway, organizirala je od 26. do 28. listopada 2023. godine prvi hrvatski nacionalni događaj pod nazivom INNOVATE NOW CROATIA, paralelno u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci.
Projekt je podržan sredstvima Norveškog financijskog mehanizma 2014 – 2021, u okviru Programa Business Development and Innovation Croatia.
U petak je započeo radni dio ovog događaja koji se u Splitu odvija u Spinit inkubatoru, a nama je to bila prilika i za nekoliko kraćih razgovora sa sudionicima.
- Kao udruga imamo cilj povezivanja startup zajednica diljem Hrvatske. Htjeli smo pokazati da se razvoj startup scene ne događa samo u Zagrebu već i u drugim dijelovima Hrvatske. Zato smo ovaj događaj organizirali paralelno u četiri grada, baš zato da potaknemo ljude u tim gradovima da dođu, da se međusobno povežu, inspiriraju, motiviraju i dobiju polet za razvoj vlastitih inovativnih projekata – kazala nam je Hajdi Ćenan, predsjednica CRO STARTUP udruge koja okuplja pojedince koji imaju startupe, predstavnike poduzetničkih centara, inkubatora, velikih firmi, fakulteta i institucija, praktički sve dionike startup ekosustava. Udruga ima četiri glavna cilja.
- Prvi je ukljanjanje, odnosno olabljivanje regulatornih barijera kako bi se startupima omogućilo da lakše nastanu i posluju. Drugi cilj je međusobno dijeljenje znanja i iskustava kroz ovakve događaje i edukacije. Tako ćemo članovima ponuditi i online program za razvoj poslovnih vještina koji je razvio Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije. Treći cilj nam je stvaranje zajednice, povezivanje ljudi iz različitih sfera ekosustava i četvrti pozicioniranje hrvatskih startupa na međunarodnoj sceni gdje je preduvjet mapiranje hrvatske startup scene. To je veliki zadatak koji nam predstoji, koji se nadamo odraditi početkom godine – najavljuje Hajdi Ćenan.
Pitamo je kakva je situacija prema dosadašnjim podacima.
- U tome i jest problem. Nema dodasadašnjih podataka. Apsolutno nitko ne zna u ovom trenutku koliko imamo startupa u Hrvatskoj, čime se sve bave, u kojim su fazama razvoja. Svi znamo neke primjere koje ili čujemo po medijima ili znamo osobno ili nam je netko nešto spomenuo, ali cjelokupni pregled nemamo što nam stvara problem kad npr. dođu fondovi, investitori koji su zainteresirani ulagati u hrvatske startupe, a onda im ne možemo reći što sve imamo – ističe Ćenan, koja je i sama suosnivačica startupa “airt”.
Na pitanje koji su, iz vlastitog iskustva, izazovi u pokretanju startupa, odgovara kako je jedan dio vođenje firme i poslovanje jer jako puno administracije i birokracije dosta opterećuje firme.
- Nadalje, nedostaju nam neke stvari koje su u drugim državama i na drugim tržištima normalne za startupe poput radničkog dioničarstva. Sad se izgleda mijenja zakon i bit će omogućeno da zaposlenici startupa mogu dobiti udio u d.o.o. kao što imaju dionička društva (d.d). Borimo se i za porezne olakšice poslovnim anđelima kako bismo potaknuli investiranje od strane privatnih osoba u tim najranijim fazama razvoja startupa. Treba nam i bolja klima, suradnja velikih firmi sa startupima jer to može biti samo win-win situacija gdje startupi koji su na izvoru novih tehnologija i jako inovativnih rješenja mogu ponuditi nešto velikim firmama koje to možda ne mogu same razviti – naglašava Hajdi Ćenan.
Đulijano Nola, suosnivač GammaChefa, koji je s partnerima Draženom Drnasom i Hrvojem Bujasom otvorio i prvi robotski restoran u Zagrebu, podijelio je iskustvo na razvoju robotskog kuhara.
- Mi od 2015., znači već osam godina radimo na razvoju jednog proizvoda koji je možda ispred vremena, ali s druge strane mi vjerujemo da će u budućnosti roboti kuhati. Pitaju me zašto je to trajalo osam godina. Trajalo je zato što je hardver jako težak, potpuno je drugačije raditi hardver nego softver, to je sporije i skuplje, ali s druge strane pruža, barem meni osobno, puno više zadovoljstva. U biti čitav taj put, koliko je god bio težak toliko je bio i zabavan i nije mi žao ni jedne jedine sekunde tog vremena. Često se zapitamo i Dražen i Hrvoje i ja jesmo li mogli raditi šta drugo, što bi bilo profitabilnije, ali u konačnici nije ni blizu sve u novcu. Shvatili smo da je ljepota upravo u tom putu, u stvaranju nečega iz ničega. To želim objasniti ljudima, ako rade ono što vole, dobili su sve to vrijeme, a novac će doći kao posljedica dobrog rada. Raditi nešto što voliš i uživati pri tom je puno više nego imati gomilu novca – kazao nam je Đulijano Nola.
Kazuje i kako imaju 12 istih robotskih kuhara, što je bio ogroman izazov jer izrada prototipa je nešto sasvim drugačije od proizvodnje.
-Zadovoljni ste kad napravite prototip, ali tek onda ste na početku, onda tek počinju problemi. Napraviti jedan tako složen stroj u Hrvatskoj mogu samo luđaci. Ima svega par firmi koje rade hardver u Hrvatskoj, svi drugi su u softveru, rade agencijske poslove – naglašava Nola.
Kaže i kako je restoran u Zagrebu silom prilika zatvoren jer je prostor u kojem se nalazio išao u renovaciju.
- Znali smo da će se to dogoditi, ali nismo znali da će se dogoditi tako brzo. Ali otvaranje tog restorana mi je jedno od najboljih poduzetničkih iskustava u životu. Ljeto smo proveli analizirajući sve loše što smo gore napravili, trudeći se da to popravimo, vratili smo se opet u garažu zato se moja prezentacija tako zove. Popravili smo sve kvarove koji su se najčešće događali, roboti su ovog ljeta kuhali u dva hotela i u jednoj konobi, našli smo drugi model koji je jako dobar. U nedostatku radne snage roboti mogu zamijeniti profesionalne kuhare – kaže Nola, a na kraju nam je otkrio kako uskoro otvaraju robotski restoran u Splitu.
Na ovom događaju na kojem iskustva prezentiraju istaknuti poduzetnici, održava se i Green Hackathon u Zagrebu i Blue Hackathon u Splitu, u okviru kojih će Algebra, u suradnji sa Sveučilištem u Splitu, mentorirati i educirati timove koji će prezentirati svoje ideje. Pobjednici Green i Blue hackathona će, osim novčanih nagrada (po 1.500 eura), dobiti online edukaciju poslovnih vještina (protuvrijednost 4.000 eura) te plaćeni put u Norvešku gdje će, kroz edukaciju u trajanju od tjedan dana, Smart Innovation Norway dodatno razvijati njihove pobjedničke ideje.
Ivana Vuka, voditeljica Ureda za transfer tehnologije na Sveučilištu u Splitu, jedna od mentorica na hackathonu, kaže kako imaju tri prijavljena tima i nekoliko studenata pojedinaca koji će odlučiti hoće li samostalno raditi na rješenjima ili će se okupiti u novi tim.
Timovi, pojašnjava, mogu rješavati jedan od tri ponuđena izazova koji sami odaberu. Izazovi za područje plave ekonomije su: održivo ribarenje i korištenje, odnosno razvoj morskih biotehnologija, održivi turizam i razvoj luka s naglaskom na održivi transport i mobilnost u lukama. Mentori pomažu timovima u pripremi prezentacije svojih ideja i oblikovanju poslovnog modela.
Zanimalo nas je i što Sveučilište u Splitu radi na poticanju plave ekonomije, a naša sugovornica odgovara kako ono s obirom da je vezano uz more i u gradu na moru, kroz različite projekte podupire aktivnosti vezane za plavu ekonomiju.
- Mi smo dio SEA - EU alijanse u kojoj je devet sveučilišta koja su na moru i kroz taj projekt potičemo mobilnost studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja, imamo različite aktivnosti koje pomažu održivosti našeg kampusa i razne druge aktivnosti na umrežavanju na europskoj razini. Ako gledamo šta radimo lokalno, imamo Bluedih, plavi digitalni inovacijski centar, zamišljen kao mjesto gdje će naši istraživači pružati usluge vezano za korištenje umjetne inteligencije i računala visokih performansi, za rješavanje izazova vezanih za digitalizaciju malih i srednjih tvrtki iz područja plave i zelene ekonomije – objašnjava Ivana Vuka.
Dodaje kako Sveučilište provodi projekt OTIMEDT, koji je također financiran iz norveških sredstava kao INNOVATE NOW CROATIA.
- Surađujemo s norveškom regijom Trøndelag, a trenutno provodimo mapiranje dionika iz plave ekonomije u cijeloj Dalmaciji. Kolege u Norveškoj to isto rade za regiju Trøndelag, onda ćemo u nekom trenutku usporediti ta mapiranja, pronaći zajedničke dodirne točke, te organizirati dva virtualna događanja gdje ćemo povezati sudionike. Početkom iduće godine su planirana i dva B2B susreta, ovdje kod nas i u Norveškoj, a sve sa ciljem uspostave dugotrajnije suradnje u području plave ekonomije – kaže Ivana Vuka.