Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Biznismišljenje ekonomista

Koliko duboko ćemo pasti? Santini: Vladine mjere su kamilica, treba izbrisati poreze, Nikolić: U boljoj smo situaciji nego prije 12 godina

Piše Sanja Stapić
26. ožujka 2020. - 11:45
Guste SantiniGoran Mehkek/Hanza media

Koronavirus će naškoditi gospodarstvu, samo je pitanje koliko, i hoće li nas nakon toga potopiti recesija.

Neke se djelatnosti u Hrvatskoj još nisu oporavile od prošle, koja je svijet zahvatila 2008., dok je naše gospodarstvo reagiralo sa zakašnjenjem i 2009. ostvarilo minus od 7,4 posto pa nastavilo padati idućih pet godina, zabilježivši tako, kao jedno od rijetkih u svijetu, niz od šest godina neprekidnog padanja. Tek je preklani BDP došao na razinu onog iz 2008. godine, a već nam se piše nova recesija zbog koronavirusa.

- Ova kriza je, za razliku od 2008. godine, kriza i ponude i potražnje, po brzini je olujna, a kad je oluja onda se ne raspravlja hoćeš li jedro spustiti, spuštaš ga bez rasprava. Treba munjevito reagirati. Mjere koje je Vlada donijela su preblage, prava su kamilica, sve je poreze jednostavno trebalo izbrisati i reći da poreza nema, a ne ih odgoditi. Dokaz da se naši ne snalaze je što govore da prate situaciju pa će vidjeti, što znači da ne znaju o kakvoj je krizi riječ. Kriza bi mogla biti šansa, a opet će biti prokletstvo kao 2008., samo će to prokletstvo biti manje zahvaljujući guvernerovim intervencijama – rekao je dr. Guste Santini.

Začelje Europe

Kad je prošla kriza izbila, Hrvatska je gospodarski stalno rasla, od "Oluje" do globalne financijske krize nizala je pluseve sa samo jednom godinom pada te je polovicu tog razdoblja rasla od pet do 6,8 posto.

Danas je u situaciji da je tek 2015. ostvarila prvi rast nakon izbijanja globalne krize i stalno raste, najviši rast je bio 3,5 posto u 2016., dok je prošle godine rasla 2,9 posto ili, kako je Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke, bio tada rekao da smo se preklani vratili na ekonomske razine iz 2008. i da je u tih deset godina u BDP-u izgubljeno oko 26 milijardi eura i oko 180.000 radnih mjesta, a stope rasta BDP-a od 2,5 ili tri posto nisu dovoljne da bismo se pomaknuli sa začelja EU-a, gdje ćemo s takvim stopama još dugo biti...

Hrvatska je, kad se sve sabere, u razdoblju od 2003. do kraja 2018. imala prosječnu stopu realnog rasta od 1,6 posto, dok su sve zemlje s kojima se uspoređuje imale veće stope, Mađarska 2,1 posto, Slovenija 2,2 posto, Češka 2,9 posto, Bugarska 3,4 posto, a Slovačka, Poljska i Rumunjska imale su prosječnu stopu rasta BDP-a od četiri posto.

Prof. Nikša Nikolić kaže da je nije čudno da se danas uspoređujemo s 2008., no opravdanije je pitanje jesmo li spremniji uhvatiti se ukoštac s krizom i koliko smo pri tome snažniji.

image
Nikša Nikolić
Mario Todorić/Hanza media

- Mislim da smo u puno povoljnijoj situaciji nego 2008., jer smo u makroekonomskom pogledu puno stabilnija zemlja nego prije. U prvom redu mislim da je potrebno naglasiti da smo kao zemlja članica EU-a učinkovito izvršili konsolidaciju javnih financija, fiskalnom disciplinom smo uravnotežili, odnosno čak i postigli proračunski suficit, te smanjili javni dug. Istodobno, temeljem svega onoga što možemo pratiti u vezi s aktivnostima Vlade u današnjem trenutku kada se suočavamo s krizom uzrokovanom koronavirusom, možemo zaključiti da su nas iskustva iz 2008. ojačala u smislu razvijanja svijesti o tome da problem bez našeg aktivnog djelovanja neće sam od sebe nestati – kaže prof. Nikolić, koji smatra da će posljedica na gospodarstvo nesumnjivo biti, a koliko će one biti pogubne i rezultirati recesijom ovisit će upravo o uspješnosti antikriznih mjera.

Turizam na udaru

Dodaje da će se na prvoj liniji udara, uz turizam, naći djelatnosti koje su s njim izravno ili neizravno povezane, te prijevoznici, trgovci i izvoznici, ali će koronavirus osjetiti svi poduzetnici, bez obzira na veličinu njihovih poduzeća. Vladine mjere trebale bi osigurati normalno funkcioniranje gospodarstva te spriječiti otpuštanja ljudi, propadanje poduzeća zbog nelikvidnosti...

- Budući da je razvoj Hrvatske u velikoj mjeri utemeljen na turizmu, čiji je udio u BDP-u oko 20 posto, moramo se objektivno pripremiti na veće podbačaje na ovom planu. Predsezona je upitna, a hoće li sezona donijeti bolje rezultate teško je predvidjeti jer se sveprisutni strah neće tako lako izbrisati iz glava ljudi i onda kada ova tragična priča s koronavirusom bude završena. Nažalost, to može voditi ozbiljnom padu BDP-a, odnosno, po jednostavnoj ekonomskoj logici, kasnijim problemima s deficitom bilance plaćanja i mogućim proračunskim deficitom - navodi prof. Nikša Nikolić, koji je, s obzirom na mjere koje su do sada poduzete i koje se kane poduzeti, optimističan u procjeni da posljedice ove krize neće biti onakve kakve su bile 2008. i da će se Hrvatska iz ove krize brže i učinkovitije izvući.

# GUSTE SANTINI#NIKšA NIKOLIć

Izdvojeno