Grad Cres, Otočna razvojna agencija OTRA, Pokret Otoka kroz LIFE ISLET projekt, u suradnji s Federacijom malih europskih otoka (ESIN) i Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ) organiziraju 2. listopada u Cresu konferenciju “Budućnost energetskih zajednica na otocima".
Kako nam je kazala Maja Jurišić, predsjednica Pokreta Otoka naglasak je na ulozi lokalnih zajednica kao pokretača energetske tranzicije.
Više od 70 sudionika s otoka iz Finske, Švedske, Irske, Danske, Škotske, Italije, Grčke, Malte i Hrvatske predstavit će svoja iskustva i uspješne primjere. Hrvatski predstavnici detaljno će prezentirati postupak osnivanja i proces dobivanja dozvola za energetske zajednice, posebno administrativne prepreke koje je potrebno pojednostaviti kako bi se olakšao razvoj novih zajednica.
Uoči te konferencije zanimalo nas je dokle se stiglo u energetskoj tranziciji na hrvatskim otocima? Koji su najveći izazovi?
- Energetska tranzicija na hrvatskim otocima postaje sve važnija tema u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena i jačanja energetske samodostatnosti. Iako su neki otoci napravili značajne korake prema obnovljivim izvorima energije, proces je još uvijek u ranoj fazi, a mnogi otoci suočeni su s brojnim izazovima. Trenutni status energetske tranzicije temelji se na nekoliko pilot projekata i inicijativa - kaže Ivan Zoković, voditelj razvoja zajednice i koordinator projekata pri Pokretu Otoka, član tri energetske zadruge u Hrvatskoj.
Prema aktivnostima koje provode, Grad Cres i Cresko-lošinjsko otočje jedan su od predvodnika energetske tranzicije među hrvatskim otocima.
Ugo Toić, direktor otočne razvojne agencije OTRA i Franjo Toić, upravitelj energetske zadruge Apsyrtides kazuju kako je Cresko-lošinjsko otočje uspješno započelo svoju tranziciju prema čistoj energiji 2019. godine, zahvaljujući suradnji s Tajništvom za čistu energiju za EU otoke. Prvi korak bio je izrada Programa tranzicije na čistu energiju, koji je postavio temelj za daljnje projekte. Ubrzo nakon toga, otočje je krenulo u realizaciju plana, što je uključivalo potpisivanje Sporazuma gradonačelnika i izradu Akcijskog plana za energetski i klimatski održivi razvitak (SECAP) za gradove Cres i Mali Lošinj.
- Jedan od ključnih projekata koji je proizašao iz vizije tranzicije otočja je osnivanje energetske zadruge Apsyrtides. Cilj je aktivno uključivanje lokalne zajednice u proces energetske tranzicije, a prvi veliki projekt bio je izgradnja sunčane elektrane snage 500 kW. Financijska sredstva za ovu inicijativu planiraju se prikupiti od članova zadruge i građana. Dio potrebne dokumentacije izrađen je u okviru projekta SOLAR ISLANDS, provedenog uz podršku NESOI EU Islands Facility, u suradnji s Energetskom zadrugom NOVI OTOK s Korčule i Otočnom razvojnom agencijom (OTRA) – pojašnjava Franjo Toić.
Grad Cres nedavno je postao i partner u međunarodnom projektu “Dolina vodika Sjeverni Jadran”, inicijativi koja uključuje suradnju Hrvatske, Slovenije i Italije u razvoju zelenih tehnologija. U sklopu projekta, na Cresu se planira izgraditi postrojenje za proizvodnju čistog vodika iz otpada, prvo takvo u Hrvatskoj.
- Ova inovativna tehnologija omogućit će dnevnu transformaciju 40 tona otpada u 2,5 tone čistog vodika, što će značajno doprinijeti energetskoj održivosti otočja. Grad Cres se u projekt uključio s ciljem razvoja infrastrukture za punionice i povezivanje otoka s kopnom putem brzobrodskog prijevoza pogonjenog na vodik, što će dodatno unaprijediti održivi promet – ističe gradonačelnik Marin Gregorović.
Naši sugovornici kazuju i kako je jedan od četiri glavna stupa tranzicije dekarbonizacija cestovnog prometa, a projekt CLINEMI (CLImate – NEutral Mobility Islands Krk-Cres-Lošinj) pod vodstvom Grada Cresa, fokusira se na održivu mobilnost. Projekt je financiran od strane EUCF-a i sufinanciran iz programa LIFE. Također, OTRA sudjeluje kao partner u projektu DECA (Danube Energy Communities Accelerator), čiji je cilj ubrzati uključivanje građana u energetske inicijative.
- Osim institucionalnih projekata, otočani i lokalni poduzetnici također aktivno provode vlastite projekte energetske tranzicije, kao što su ulaganja u energetsku učinkovitost i postavljanje solarnih panela. Grad Cres je 2023. uveo i program financijske potpore za građane za postavljanje solarnih panela na kućama, čime dodatno potiče energetsku tranziciju - informiraju.
Koja su još postignuća na hrvatskim otocima?
- Otok Krk je pionir energetske tranzicije na Mediteranu, s ciljem postizanja potpune energetske samodostatnosti do 2030. godine. Kroz strateški dokument "Nulta emisija CO2", otok planira značajna ulaganja u obnovljive izvore energije poput solarnih panela i bioplinskih postrojenja. Također, lokalne inicijative, poput komunalne tvrtke Ponikve, doprinose tranziciji, koristeći solarnu energiju za pogone i električna vozila – ističe Ivan Zoković.
Dodaje i kako je otok Brač značajno uključen u planiranje energetske tranzicije kroz izradu strateških dokumenata, koji postavljaju dugoročne ciljeve za postizanje energetske samodostatnosti, koristeći obnovljive izvore energije, posebno solarne, kako bi se smanjile emisije CO2 i povećala održivost lokalnih zajednica. Na Braču se potiču ulaganja u fotonaponske sustave i druge tehnologije za poboljšanje energetske učinkovitosti.
Osim izrade strategije za prijelaz na čistu energiju, otok Hvar aktivno radi na nekoliko značajnih projekata energetske tranzicije, poput postavljanja solarnih panela na krov osnovne škole u gradu Hvaru. Na otoku Hvaru planiraju postići energetsku samodostatnost do 2035. godine.
- Posljednje dvije godine u proces energetske tranzicije uključili su se i Elafitski otoci putem DURE - Dubrovačke razvojne agencije. Jedan od ključnih je projekt e-LAFITI, koji je dio šire europske inicijative NESOI. Cilj projekta je otključati potencijal EU otoka kroz ulaganja u održivu energiju, uključujući planove za elektrifikaciju brodskih linija. Brodovi na električni pogon bi značajno smanjili emisije i poboljšali kvalitetu života na Elafitima, dok bi ujedno smanjili zagađenje mora i pomogli disperziji turističkog prometa na otoke – nastavlja Zoković.
Naglašava i kako niz naseljenih otoka u Zadarskoj županiji značajno napreduje u energetskoj tranziciji prema čistim izvorima energije.
-Mali otoci, poput Ista, Iža, Molata, Oliba, Premude, Silbe, Rave i Škarde, razvili su strateške planove za prelazak na obnovljive izvore energije. Ovi planovi, izrađeni u suradnji s lokalnim stanovništvom, uključuju instalaciju malih autonomnih energetskih sustava temeljenih na obnovljivim izvorima energije te smanjenje emisije CO2. Dugi otok, zajedno s otocima Zverinac i Lavdara, također je dovršio svoj tranzicijski plan, fokusirajući se na energetsku obnovu i uvođenje mjera energetske učinkovitosti u javnim zgradama, uz korištenje solarne energije i druge obnovljive izvore – kazuje Zoković.
Kaže i kako je Pašman postavio ambiciozan cilj postizanja potpune energetske neovisnosti do 2030. godine. U tom procesu izrađeni su energetski certifikati za sve javne zgrade, provedena analizu njihove energetske obnove i započeta izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu i razvoj solarnih sustava. Ove inicijative, ističe, predstavljaju snažan iskorak prema održivoj budućnosti zadarskih otoka.
I otok Korčula radi na inicijativama vezanim za energetsku učinkovitost i uvođenje solarnih tehnologija. Ivan Zoković, inače podrijetlom s Korčule, i sam je u tome angažiran, a ovom prigodom ističe kako se izradom Strategije energetske tranzicije kroz program Europske komisije “Clean Energy for EU Islands” utabao smjer kojim se želi ostvariti održivi razvoj otoka. Izrađen je i katalog energetskih projekata na otoku Korčuli.
- Jasno se definiralo akcijski plan provedbe mjera za postizanje energetske tranzicije na otoku. Aktivna je i Energetska zadruga Novi Otok, čiji cilj je poticanje razvoja održive energije, jačanje lokalnih zajednica i doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova kroz projekte energetske učinkovitosti. Zadruga okuplja lokalne stanovnike, male poduzetnike, te ostale zainteresirane dionike koji su spremni ulagati u projekte koji će donijeti dugoročne koristi otoku, poput veće energetske neovisnosti – kaže Zoković.
Pojašnjava i da zadruga razvija projekt SOLAR ISLANDS - koji omogućava lokalnom stanovništvu i širem krugu zainteresiranih pojedinaca da postanu suinvestitori u izgradnji solarnih elektrana na Korčuli. Ovaj model financiranja omogućava građanima da zajednički prikupljaju sredstva za energetske projekte putem malih ulaganja, čime se ostvaruje koncept energetske demokracije i uključivanja građana u vlasništvo nad energetskim resursima.
Energetske zajednice
Govoreći o izazovima energetske tranzicije na hrvatskim otocima, Zoković kaže kako su među najvećima ograničeni resursi i sezonalnost.
- Sezonalnost turizma predstavlja problem za stabilno planiranje potrošnje i proizvodnje energije. Ljeti se potreba za energijom dramatično povećava, dok zimi pada, što stvara izazove u energetskom sustavu i planiranju proizvodnji iz obnovljivih izvora - ističe.
Problem je i infrastruktura. Mnogi otoci, pojašnjava, imaju zastarjelu energetsku infrastrukturu koja otežava integraciju obnovljivih izvora energije. Električne mreže nisu dovoljno razvijene za velike količine obnovljive energije, a otoci često ovise o energiji izvan svojih granica.
- Energetska tranzicija na otocima zahtijeva aktivno sudjelovanje lokalnih zajednica. Međutim, mnoge otočne zajednice nisu dovoljno uključene u proces donošenja odluka ili nisu svjesne potencijalnih pozitivnih učinaka. I ne zaboravimo, jedna od najvećih prepreka su administrativni procesi, poput dobivanja dozvola za obnovljive projekte. Oni mogu biti spori i komplicirani. Nedostatak koordinacije između različitih državnih i lokalnih tijela također usporava tranziciju – ocjenjuje Ivan Zoković.
Maja Jurišić ističe kako ključni dio rješenja leži u osnivanju lokalnih energetskih zajednica, koje omogućuju građanima i poduzetnicima da se udruže i zajednički upravljaju proizvodnjom energije.
- Energetske zajednice pružaju priliku otočanima da direktno sudjeluju u projektima obnovljivih izvora energije, te kroz zajedničko ulaganje i korištenje međusobno dijele energiju i smanjuju ovisnost o vanjskim dobavljačima. Na ovaj način, lokalne zajednice mogu postati samodostatnije i otpornije na promjene u opskrbi – ističe Jurišić.
Dodaje kako se osnivanjem ovakvih zajednica također potiče koncept "energetske demokracije", gdje građani preuzimaju vlasništvo nad lokalnim energetskim resursima, ostvarujući ne samo ekonomske, nego i okolišne i društvene koristi. Zajedničko ulaganje u projekte kao što su mikromreže i sustavi za skladištenje energije omogućuje bolje prilagođavanje sezonskim varijacijama u potrošnji, a uz to otvara mogućnosti za dugoročne uštede i ekonomski rast.
- Pametne mreže (smart grids) i skladištenje energije kroz baterijske sustave, također igraju ključnu ulogu u balansiranju proizvodnje i potrošnje energije tijekom cijele godine. Ovakva infrastruktura omogućuje otocima da učinkovito koriste vlastite obnovljive resurse i održavaju stabilnu opskrbu čak i u razdobljima smanjene potražnje - kaže Maja Jurišić.
Kazuje i kako klimatske promjene donose dodatne rizike, poput ekstremnih vremenskih uvjeta, što dodatno naglašava potrebu za otpornom infrastrukturom i lokaliziranim sustavima. Decentralizirani sustavi, poput mikromreža koje su povezane s obnovljivim izvorima, mogu biti ključ za dugoročnu održivost i prilagodbu na klimatske promjene.
- Energetske zajednice nisu samo alat za postizanje energetske samodostatnosti, već i za jačanje lokalne zajednice i poticanje održivog razvoja, pružajući fleksibilna rješenja koja odgovaraju specifičnim potrebama otoka tijekom cijele godine – zaključuje predsjednica Pokreta Otoka.
Zahtjevne procedure
Kako zakonodavni okvir utječe na energetsku tranziciju? Jesu li svi propisi dobro posloženi?
Na taj upit Goran Čačić, predsjednik skupštine Zelene energetske zadruge i koordinator Foruma energetskih zajednica odgovara kako nažalost, u Hrvatskoj ne postoji sustavan i jasno strukturiran zakonodavni okvir koji bi olakšao i ubrzao energetsku tranziciju. Teme vezane uz održivi razvoj i energetsku tranziciju raspršene su kroz više zakona, bez adekvatne koordinacije između nadležnih ministarstava, provedbenih tijela i samih građana.
- Za uspješnu tranziciju ključna je uloga građana, malih i srednjih poduzeća, uz velike aktere poput industrije i poljoprivrede. EU direktive to prepoznaju, pa su u zakonodavni okvir uvedene energetske zajednice građana i zajednice obnovljive energije, koje okupljaju građane, poduzeća i lokalne samouprave kako bi zajednički radili na projektima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora – ističe Čačić.
Dodaje kako je uvođenje energetskih zajednica u hrvatsko zakonodavstvo provedeno krajem 2021. godine, kroz Zakon o tržištu električne energije i Zakon o obnovljivim izvorima energije. Energetske zajednice građana definirane su kao pravne osobe koje mogu proizvoditi, dijeliti i opskrbljivati električnu energiju iz obnovljivih izvora. No, problem nastaje u proceduri dobivanja dozvola za njihovo osnivanje, potrebno je čak 18 različitih dokumenata i zapošljavanje stručnog osoblja.
- Ova procedura, koja je jednaka za sve energetske djelatnosti, stvara prepreke za male energetske zajednice građana koje nemaju financijske resurse ni ekspertizu kao velike energetske tvrtke – pojašnjava Čačić.
Tako su u gotovo tri godine od uvođenja energetskih zajednica u Hrvatskoj, samo tri pravne osobe uspjele proći proces registracije, i to uz pomoć vanjskih organizacija i financiranja kroz EU projekte.
- Za uspjeh energetske tranzicije u Hrvatskoj, potrebno je pojednostaviti zakonodavni okvir, pružiti pravnu i financijsku podršku te olakšati proces osnivanja i funkcioniranja energetskih zajednica. Zelena energetska zadruga je početkom 2024. pokrenula Forum energetskih zajednica u Hrvatskoj. Cilj je pojednostaviti proces osnivanja energetskih zajednica i potaknuti razvoj novih postrojenja obnovljivih izvora energije, s ambicijom postizanja ukupne instalirane snage od barem 1 GW do 2030. godine – zaključuje Čačić.