Financijska agencija (Fina) objavila je usporedbu poslovanja poduzetnika sa sjedištem u županijskim središtima u 2022. godini. Kako su naveli, od ukupno 150.846 poduzetnika u 2022. godini, njih 89.078 ili 59,1 posto ima sjedište u nekom od županijskih središta. Od 1.098,8 milijardi kuna ukupnih prihoda poduzetnika u 2022. godini, 776,8 milijardi kuna ili 70,7 posto ostvarili su poduzetnici koji su registrirani u jednom od gradova - središta županija.
Od 21 grada - sjedišta županija, poduzetnici u njih 20 ostvarilo je neto dobit, dok su negativan rezultat – neto gubitak ostvarili samo poduzetnici grada Splita (698,1 milijun kuna).
U Splitu je u 2022. godini bilo 8.434 poduzetnika, a broj zaposlenih bio je 39.183. Ukupni prihodi iznosili su 31,8 milijardi kuna. Dobit u Splitu je iznosila 2,6 milijardi kuna, gubitak 3,3 milijardi kuna, a kad se podvuče crta neto gubitak iznosi 698,1 milijuna kuna.
Ako pogledamo podatke za 2021. godinu, Split se nalazio na drugom mjestu i zabilježio je neto dobit od 1,4 milijarde kuna. U Splitu je te godine bilo registrirano 8.088 poduzetnika, a zaposlenih je bilo 37.662.
Što se dogodilo da je Split 2021. godine bio među najuspješnijim gradovima, a 2022. pao je na zadnje mjesto ljestvice i jedini zabilježio neto gubitak, pitali smo Finu.
- Poduzetnici grada Splita u 2022. iskazali su neto gubitak radi dva poduzetnika koja su iskazala veliki gubitak dok su u prethodnoj 2021. godini ostvarili dobit razdoblja.
Za sve je kriv škver!
Radi se o Brodograđevnoj industriji Split d.d. koja je iskazala gubitak od 1,4 milijarde kuna u 2022. (u prethodnoj godini su ostvarili dobit od 49,6 milijuna kuna) i Brodosplit – plovidba d.o.o. koja je iskazala gubitak od 1,2 milijarde kuna (u prethodnoj godini su ostvarili dobit od 46,1 tisuću kuna) - odgovorili su nam iz Fine.
Prema kriteriju neto dobiti u 2022. godini najuspješniji su poduzetnici Grada Zagreba (18,2 milijarde kuna) te gradova Zadra (1,63 milijarde kuna) i Rijeke (1,60 milijarde kuna).
Prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poduzetniku, na prvom je mjestu s 11,0 zaposlenih na jednog poduzetnika grad Koprivnica, sjedište Koprivničko-križevačke županije, a iza njega slijede gradovi Slavonski Brod (9,7), Varaždin (9,4) i Krapina (9,0).
Sva ostala županijska središta u prosjeku imaju manje od 9 zaposlenih po jednom poduzetniku, s time da Zagreb ima prosjek od 7,6 zaposlenih po poduzetniku, dok je najmanji prosjek u sljedećim gradovima – županijskim središtima, Dubrovniku i Zadru (4,7) te Splitu (4,6).
Udio poduzetnika koji su registrirani u gradovima – županijskim središtima u broju poduzetnika u RH je 59,1 posto, u broju zaposlenih 62,7 posto, u ukupnim prihodima 70,7 posto, u dobiti razdoblja 69,1 posto, u gubitku razdoblja 82,8 posto, a u konsolidiranom financijskom rezultatu – neto dobiti 60,9 posto.
