Grad Split je objavio početak projektnog natječaja za izradu idejnog uređenja Hrvojeve ulice i dijela Ulice kralja Tomislava. Štoviše, natječaj su ovih dana predstavili gradomačelnik Ivica Puljak i zamjenik mu Bojan Ivošević kao dio strategije kojom se uvodi uređenje javnih površina i pješačkih zona u samom središtu Splita.
Ovaj put Grad se iz nekog razloga odlučio da organizacija i provođenje natječaja za Hrvojevu ne idu preko Društva arhitekata Split (DAS), nego je Banovina investitor, raspisivač, provoditelj i organizator natječaja.
Natječaj se provodi preko Zakona o javnoj nabavi, u skladu s pravilima o projektnim natječajima za nabavu idejnog dizajna, a ne preko Pravilnika o arhitektonskim natječajima. Iako ovo može djelovati kao proceduralno pitanje, napomenimo da su u nedavnom razgovoru za "Slobodnu" autori zadnje od pet knjiga o splitskim natječajima Darovan Tušek i Hrvoje Bartulović govorili o (ne)usklađenosti Zakona o javnoj nabavi i Pravilnika o arhitektonskim natječajima.
Rekli su kako je važno prepoznati specifičnost arhitektonskih natječaja u kojima pobjeđuje ideja. Kategorično su stali na stranu arhitektonskih natječaja s napomenom: "Nije isto procjenjivati vrijednost arhitektonskog rješenja ili odlučivati o nabavi kancelarijskog pribora!"
No, sad se kao jedan od članova ocjenjivačkog suda za natječaj vođen po Zakonu o javnoj nabavi javlja upravo Hrvoje Bartulović. Toliko o tome.
Dvije zone
Natječaj za Hrvojevu ulicu podijeljen je na dva dijela, Zonu A i Zonu B. Prvi dio zahvaća Hrvojevu ulicu uz istočni zid Dioklecijanove palače, od jugoistočne kule do ostataka sjeveroistočne kule. Zona A ide u realizaciju nakon natječaja, za taj dio se kasnije potpisuje ugovor i radi projektna dokumentacija.
Zona B je anketnog karaktera, a odnosi se na istočni dio Ulice kralja Tomislava i gornji dio Hrvojeve koji se spaja sa Zagrebačkom, a ide uz Đardin i bedem Contarini. Taj dio pješake zone bi se eventualno izveo. Naime, u natječajnom programu doslovno piše da će se ugovoriti dokumentacija "kada i ako se za to steknu uvjeti", iako Zona B obuhvaća malo prostora.
(Je li neodlučnost Grada oko realizacije Zone B uvjetovana time što bi dizanje asfalta uz Đardin i uređivanje tog prostora kao pješačke zone konačno značilo da ne smije biti kolnog pristupa stambeno-poslovnoj zgradi, čuveni projekt "Contarini" oko čije izgradnje se godinama bori splitski poduzetnik?)
Natječaj je isključio iz obuhvata Pazar, iako se ranije govorilo kako će se raspisati jedinstven natječaj za Hrvojevu i Pazar. Čak je i natječajna dokumentacija u tom smislu orijentirana. Pročelnik splitskih konzervatora Radoslav Bužančić početkom ove godine dao je konzervatorske smjernice za Hrvojevu, Pazar i dio Rive.
U Konzervatorskom elaboratu Katje Marasović iz svibnja 2022. piše da je izrađen za potrebe uređenja Hrvojeve ulice i Starog pazara. U natječajnu dokumentaciju je uključeno čak i idejno rješenje arhitekta Dinka Peračića koje je svojedobno naručio Andro Krstulović Opara, a koje se također odnosi na oba područja.
Manje zahtjevno
Na koncu se odlučilo za manje zahtjevno rješenje, uređenje glavnog dijela Hrvojeve, koje neće opteretiti građanstvo poput dugotrajnijeg isključivanja Pazara i pothodnika izvan funkcije. A opet će se gradska vlast imati čime pohvaliti. No, to ne znači da je zadatak lak, iako je uređenje partera ulice možda preuzetno nazivati "urbanističko-arhitektonskim natječajem", kako se ovaj natječaj službeno naziva. Naime, zadatku treba pristupiti ozbiljno, jer se očekuje suvremeno rješenje koje će biti prilagođeno ambijentalnoj vrijednosti ovog izuzetnog prostora.
Ujedno, rješenje treba predložiti načine kako bi se produžilo korištenje Hrvojeve i dijela uz zid Palače u popodnevnim i večernjim terminima. U smjernicama Programa piše da su moguća i hortikulturna rješenja, čak i sadnja drvoreda odmaknutog od zida Palače, ali se inzistira da se postojeća stabla moraju ukloniti. Može se redizajnirati i stepenice kojima se pristupa na Istočna vrata Palače. Treba prezentirati porušene kule Dioklecijanove palače u popločenju.
Gradonačelnik Puljak i njegov zamjenik Ivošević izjavili su da su kontaktirali projektni tim uređenja Rive Studio 3LHD. Najavili su da će se proširiti njihov autorski "rukopis" na istočni dio Rive do Hrvojeve ulice. U natječajnu dokumentaciju za Hrvojevu je stavljeno kako su 3LHD taj dio Rive zamislili u natječaju na kojem su 2005. godine pobijedili.
Također, najavljeno je da će se pregovarati s 3LHD-om oko "redizajniranja" glomaznih nosača tendi sa središnjeg dijela Rive kako bi se našlo rješenje koje manje zaklanja južno pročelje Palače. Valja reći da je njima žiri prvu nagradu dodijelio između ostalog i zato jer je pohvalio što su "nosači za tende riješeni prozračnom konstrukcijom u relaciji s parternim rješenjem".
Kasnije neprimjereno rješenje koje je izvedeno nije imalo veze s natječajnim radom. Najavu da će se taj višegodišnji vizualni teror na Rivi ukloniti i zamijeniti rješenjem koje bi odgovaralo izvornom natječajnom konceptu treba pozdraviti. Godinama se od strane struke i zainteresirane javnosti upozoravalo da se nešto treba poduzeti, postoje odluke od bivših vlasti i krajnje je vrijeme da netko nešto poduzme.
Interaktivna fontana
Što se tiče rješenja 3LHD-a za zapadni dio Rive, valja reći kako su istočni i zapadni dio Rive na natječaju iz 2005. bili anketnog karaktera. Odnosno, bili su neobavezni dijelovi natječaja. Ovi arhitekti su za Trg dr. Franje Tuđmana ponudili instalaciju s interaktivnom fontanom površine 18 x 18 metara koja izvire iz partera uz svjetlosne i zvučne efekte.
Zapravo, ne bi postojala naglašena nadzemna fontana, nego mlazevi vode iz partera koji bi išli do 20 metara u zrak, a koji bi mogli prestati po potrebi i tada bi se dobio prostor cjelokupnog trga za pozornicu koja će se koristiti za proslave od Sv. Duje do koncerata. U svoje vrijeme ovo rješenje je izazvalo vrlo oprečna mišljenja.
Najviše su ga napadali pobornici obnove Bajamontijeve fontane, od koje se odustalo nakon što su joj konzervatori dali "crveno svjetlo". Podsjetimo da je u vrijeme Ive Baldasara bio planiran natječaj za uređenje ovog trga, ali se od njega iz nekog razloga odustalo.
Što se tiče najave da će se zatvoriti promet Ban Mladenovom i Ulicom bana Jelačića, u osnovi je riječ o dobrom rješenju da se proširi pješačka zona. No, Puljak je prilično nonšalatno odgovorio na novinarski upit gdje će ljudi parkirati, spomenuvši garaže koje Grad namjerava graditi na prostoru Lučice, ispod Starog Hajdukova i Kragićeve poljane.
Stari plac
Sudeći prema nedavnoj Puljkovoj prezentaciji o garažama koje namjerava graditi, garaže na Kragićevoj poljani na kojoj bi trebalo biti 407 parkirnih mjesta i Starom placu sa 1000 mjesta rješavat će se zajedno u okviru gradskog projekta "Stari Hajdukov plac". A njega je Puljak na prezentaciji stavio u treći krug svojih obećanja. Bolje reći, uopće nije dao termin kad bi se tamo garaže izgradile.
Sjetimo li se kako se još donedavno bombastično s Upravom HNK Hajduka najavljivalo da se kreće u projekte na Starom placu, pa je sve utihnulo, ispada kako se umjesto rješavanja jednih pitanja otvaraju nova obećanja.
Dakle, umjesto da se prvo uvedu pješačke zone, koje bi zaista bile potrebne, prethodno treba riješiti problem parkinga. Inače će se problem prometnog kaosa prebaciti na drugo mjesto, u tuđe susjedstvo. Nije potrebno biti urbanist da bi se shvatilo kako se tako ne može uređivati grad kao sustav, ili da je naprosto riječ o izbornim obećanjima.