Početkom studenog u rodilištu KBC-a Split u jednom danu rođena je 21 beba. Vijest je to koja nas je pozitivno iznenadila pa smo se obratili prof. dr. sc. Damiru Roji, specijalistu ginekologije i opstetricije s Klinike za ženske bolesti i porode splitskog KBC-a, kako bismo iz prve ruke saznali jesu li ovakvi slučaji rijetki, ali i kakva je situacija na tom odjelu.
- Istina je da smo prošli tjedan u jednom danu zabilježili 21 porođaj. Osim toga, u listopadu je jednom bilo 20 porođaja, a više puta između 15 i 20. To je zaista više od očekivanih 13 porođaja dnevno. Time informacija od 21 porođaja iskače iz prosjeka, ali za nas nije rijetkost niti je doživljavamo senzacionalistički. Najveći su brojevi zabilježeni u vrijeme Domovinskog rata, kada se u Klinici godišnje rađalo više od 5000 novorođenčadi sa zaista rekordnih 6067 porođaja 1992. godine - objasnio nam je na početku prof. dr. sc. Roje.
Nažalost, iz godine u godinu slušamo kako se rađa manje djece i kako se broj prvašića smanjuje, a nas je zanimalo kakav je trend u splitskoj bolnici.
- Splitsko rodilište je po broju porođaja već dugi niz godina najveće u Hrvatskoj i jedino u kojem se godišnje rađa više od 4000 djece. Prvo sljedeće je u KBC-u Zagreb, gdje je uobičajeno 10 do 15 posto porođaja manje. Prema dosadašnjim podacima, ove godine očekujemo otprilike jednako porođaja kao lani, što je ipak 10 posto manje nego prije 10 godina. Sva ostala hrvatska rodilišta imaju značajno manji ukupan broj porođaja uz izraženiji pad u proteklom razdoblju - obrazlaže nam.
Centralizacija
Koji je razlog takvih razlika, pitamo prof. dr. sc. Roju.
- Ukidanje izvanbolničkih rodilišta uz značajno smanjenje interesa za rađanje u Sinju imalo je centralizacijski učinak na funkcioniranje splitskog rodilišta. Ne može se zanemariti razvoj cestovne infrastrukture, čime je mnogim ženama iz okolnih gradova Split postao lakše dostupan i interesantniji po mnogo čemu, pa i kao izbor mjesta rađanja. Profiliranje naše Klinike u istinski tercijarni centar, povjerenje i dobra suradnja s kolegama iz manjih rodilišta Dalmacije sigurno su jednim dijelom razlog znatno manjeg pada broja porođaja u Splitu u usporedbi s drugim velikim centrima - navodi nam prof. dr. sc. Roje.
Zbog boljeg razumijevanja, važno je znati kako u Hrvatskoj funkcionira regionalna organizacija perinatalne zaštite. Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Split ima najvišu kategoriju. Ostali takvi centri nalaze se u Zagrebu, Rijeci i Osijeku.
- To za nas znači organizirani transport trudnica visokog rizika iz sekundarnog centra u Zadru i primarnih centara u Dubrovniku i Šibeniku te rodilišta u Kninu, Sinju i Metkoviću koja nam po zemljopisnom kriteriju pripadaju. Kao sveučilišni centar splitsko rodilište zato ima najviši stupanj opremljenosti i educiranosti osoblja. Na taj način Klinika u Splitu preuzima odgovornost za najkompliciranije trudnoće i porođaje iz područja s više od milijun stanovnika, a tijekom turističke sezone i više. Razvoj Medicinskog fakulteta i Odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu u tome vidim kao snažnu polugu - objašnjava nam.
Transport rizičnih trudnica
Osnovu rodilišne suradnje predstavlja spomenuti transport rizičnih trudnica, a u Splitu kao sastavni dio rodilišta funkcionira Zavod za neonatologiju u kojem rade pedijatri specijalizirani za rad s novorođenčadi.
- Ponekad su to djeca porođajne mase manje od 1000 grama, rođena tri mjeseca ili još ranije od očekivanog termina, novorođenčad s prirođenim anomalijama ili drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima. Zato se rezultati rada rodilišta uzimaju kao kriterij ocjene cjelokupnog sustava. Bez jasnog hijerarhijskog ustroja rodilišta, što prati opseg opreme i educiranost osoblja, ujednačeno razvijene primaljske, porodničke i neonatološke djelatnosti, nema ni dobrih ishoda. Perinatologija se tu prezentira u svoj svojoj multidisciplinarnosti.
Rezultat joj ovisi o kvaliteti intenzivnih jedinica liječenja, dječjim kirurzima, anesteziolozima, sigurnim laboratorijskim i patologijskim nalazima, suradnji sa svim specijalistima koji liječe trudnice od njihovih osnovnih bolesti. Svakodnevna komunikacija između kolega unutar KBC-a, kao i među bolnicama, odlasci na edukacije, razmjena iskustava, studiranje na poslijediplomskim studijima gdje se od studenta kroz nekoliko godina promičete u nastavnika, organizirana subspecijalistička naobrazba i mnogo drugih aspekata suradnje pojedine čimbenike objedinjuje u cjelinu - detaljan je dr. Roje.
Perinatalna smrtnost kao mjerilo kvalitete
Kada govorimo o rezultatima, osnovna brojčana mjera kvalitete rada rodilišta je perinatalna smrtnost.
- U Splitu i Hrvatskoj iznosi oko 5,6 promila, izjednačena je s europskim prosjekom i značajno manja nego u mnogim razvijenijim zemljama kao što su Njemačka ili Francuska. S obzirom na to da na rezultat utječu svi prethodno nabrojeni čimbenici, ne treba čuditi da se perinatalna smrtnost koristi kao jedan od značajnijih usporednih faktora uspješnosti pojedinog rodilišta, ali i cjelokupnog zdravstvenog sustava neke bolnice, regije pa čak i države - govori nam specijalist ginekologije i opstetricije s Klinike za ženske bolesti i porode splitskog KBC-a.
Značajne promjene u našim životima utjecale su i na prosječnu životnu dob rodilja. Opće je poznato da u usporedbi s prošlim vremenima, žene kasnije ostaju trudne.
- Svjedoci smo da je prosječna životna dob rodilja sve veća, a u zadnjih je 15 godina porasla za dvije godine. Možda to ne zvuči puno, ali u istom je razdoblju udio rodilja starijih od 35 godina porastao za 50 posto, a onih iza 40 godina za 60 posto. Zanimljivo je da je udio prvorotki (45 posto,) drugorotki (35 posto), trećerotki (15 posto) i četverorotki (5 posto) gotovo konstantan. Višeplodovih trudnoća tek je nešto više nego ranije, iako bi se zbog sve prisutnije potpomognute oplodnje mogao očekivati značajniji porast. Rezultat je to kvalitetnog i razumnog pristupa kolega koji se bave liječenjem neplodnosti - navodi nam dr. Roje.
Kakva je situacija s porođajem carskim rezom?
- Porast učestalosti carskog reza neminovna je činjenica u većini europskih zemalja, pa je tako u Hrvatskoj i Splitu. Usprkos mnogim svjetskim smjernicama, teško je naći razumnu mjeru.
Puno je medicinskih i nemedicinskih čimbenika koji imaju značajan utjecaj. Uz velike napore mi smo zaustavili porast rađanja carskim rezom i stopu već tri godine održavamo oko 32 posto, što je manje od većine hrvatskih rodilišta i posebno tercijarnih centara - objašnjava nam.