Sučeljavanju na temu kulture odazvalo se samo pet kandidata za gradonačelnika; Evo gdje oni vide probleme i prilike, tko se ispričao, te tko je kome što zamjerio

stdClass Object ( [id] => 1201191 [title] => Sučeljavanju na temu kulture odazvalo se samo pet kandidata za gradonačelnika; Evo gdje oni vide probleme i prilike, tko se ispričao, te tko je kome što zamjerio [alias] => suceljavanju-na-temu-kulture-odazvalo-se-samo-pet-kandidata-za-gradonacelnika-evo-gdje-oni-vide-probleme-i-prilike-tko-se-i-zasto-ispricao-te-tko-je-kome-sto-zamjerio [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Kroz kulturu se otvaraju novi vidici. Omogućuje nam da svijet gledamo iz drugih, do sad neviđenih kuteva. Važno je to za sve građane, ali naročito za mlade. No, nisu svi kandidati, očigledno, prepoznali vrijednost kulture u društvu. Pa se na jučerašnje sučeljavanje na temu „Javne kulturne politike” u Domu mladih, od devet kandidata odazvalo njih pet. Ivica Puljak, Josip Markotić, Tamara Visković, Kristina Vidan i zamjenica SDP-ovog kandidata Suzana Piacun.

Markotić je na početku svoga izlaganja iznenadio informacijom kako unatoč tome što smo „najsportskiji grad na svitu”, više novca iz gradske uprave slijeva se u resor kulture nego sporta.

- Već sam pet godina gradski vijećnik i pitanja kojima sam se često bavio je baš područje kulture, no to je većinom bilo vezano za Hrvatsko narodno kazalište. Puno se novaca izdvaja za kulturu, pa se postavlja pitanje gdje taj novac ide? Ono što mi planiramo u sljedećem mandatu je definirati vremenski okvir za natječaje u kulturi i rok za dodjelu sredstava, razmotriti opciju uvođenja četverogodišnjeg financiranja, većinom za udruge od posebnoga značaja, a za takve ćemo udruge i redefinirati kriterije, poticat ćemo i Vijeća o kulturi kao i suradnju javnih ustanova u kulturi i nezavisne scene. Jedna od stvari koju ćemo napraviti je i digitalizacija procesa prijave na natječaj i podnošenja izvješća, a barem jednom godišnje imat ćemo sastanke s udrugama i saslušati njihovu problematiku – jasno je izložio Markotić.

Suzana Piacun, inače profesorica hrvatskoga jezika, pak, smatra da kulturi treba novac!

- Nema novca bez kulture, a bez kulture nema grada. Split je drugi grad u državi, a nažalost Split je kulturna provincija. Posjetila sam web stranice Grada i došla do šokantnoga podatka da je Strategija razvoja grada pripremljena u 2019. u mandatu HDZ-a, a kasnije je imenovano i Partnersko vijeće za pripremu i provedbu strategije koje se na sjednicama samo bavilo novim imenovanjima i razrješenjima. Split u svojoj blizini ima primjere kako može bolje, Šibenik i Zadar. Problem je što je na prvom mjestu politikantstvo, a potom tek ono što bi trebala biti osnova kulture – smatra Piacun koja se osvrnula i na financiranje „Pričigina”, festivala pričanja priča koji je iz godine u godinu sve popularniji, a čiji troškovi, kako kaže u prosjeku iznose oko 120 tisuća kuna.

---

---

- Od Grada su za Pričigin u posljednjih 10 godina dobivali 15 tisuća kuna, pa je smanjeno na 10 tisuća, i onda velikodušno u vrijeme korone opet povećano na 15. Možemo li pričati o kulturi ako nas uvjeravaju da novaca nema? –zaključuje SDP-ova kandidatkinja za zamjenicu.

Puljak je mišljenja da je najveći problem u kulturi to što njome nitko ne upravlja.

- Prva stvar koju treba napraviti je iz kulture maknuti politikantstvo, znači trebaju se birati sposobni ljude, a onda ih pustiti da slobodno i rade, a moram kritizirati i Kulturnu zajednicu grada Splita koja se nije dovoljno javljala na natječaje. Nužno je u Banovini osnažiti kadrovski potencijal Odsjeka za kulturu. Imali smo ideju napraviti Službu za društvene djelatnosti koja uključuje i područje kulture, a to nismo uspjeli provesti zbog opstrukcija Gradskoga vijeća. Treba revidirati i kriterije za udruge od posebnoga značaja, a jedno od problema je i financiranje – rekao je Puljak.

O najzapuštenijem resoru u gradu Vidan smatra da ne bi trebao biti „utopljen” u Službu društvenih djelatnosti.

- U Odsjeku kulture u Banovini zaposleni su ljudi koji nisu motivirani za gradnju kulture i promišljanje o njenom razvoju. Ne slažem se da je restrukturiranje gradske uprave koje je Puljak predložio dobro rješenje jer bi odjel kulture ostao u toj hiperboliranoj službi zajedno s ostalim djelatnostima, a tome bi se još pridodao i odjel socijalne skrbi. Odsjek za kulturu treba osnažiti novim kadrovima, pronaći ljude koji su sposobni strateški promišljati o aktivnostima kulturnoga razvoja, a strategija razvoja kulture trebala bi se donijeti brzo – rekla je Vidan.

Kao dvije glavne vodilje za područje kulture Visković je istaknula uključivost i demokratičnost.

- Na razini institucionalizirane kulture imamo problem što ljudi koji su zaposleni u ustanovama često nemaju priliku za napredak i radna mjesta nisu progresivna, a postoji problem i u horizontalnoj i vertikalnoj kooperaciji između ustanova. Horizontalno, dakle, između ustanova, a vertikalno između Grada i ustanova neinstitucionalizirane kulture.

Što se tiče neinstitucionalizirane kulture, nije problem samo u novcima, nego u evaluacijama. To su evaluacije menadžerskoga tipa što nikako nije dobro jer se time iz kulture izbacuje ono zbog čega kultura i postoji, proces i uključivost, čime vidimo koliko ljudi u nečemu sudjeluje, koliko se ljudi preko toga maklo s ulice, uključilo u neki program i stvorilo neki kulturni kapital. Prema istraživanjima, taj kulturni kapital ima poveznicu sa sudjelovanjem u kulturnim aktivnostima u mladosti, to se pokazalo kao jedini stvarni utjecaj na stvaranje građanina - svoj je osvrt dala kandidatkinja Možemo! i Nove lijevice.

---

---

Puljak se, između ostaloga, ispričao svima što njegova vlast nije na vrijeme raspisala natječaj za dodjelu sredstava u kulturi, a opravdao se time što služba u Banovini zadužena za to nije na vrijeme reagirala.

- Ja sam njima zapovijedo, pa su govorili da ne može danas, ne može sutra... - otkrio je Puljak u čemu je zapelo, a to mu je zamjerila Visković.

- "Eto službe nisu napravile". To ne može biti opravdanje, kako su to te iste službe 20 godina prije napravile natječaj na vrijeme, a za vrijeme vašega mandata nisu uspjele. Ili vas te službe aktivno subverziraju ili niste uspostavili liniju upravljanja. To je toliko jednostavna stvar da ne trebamo o tome mnogo diskutirat - kritizirala je Visković bivšeg gradonačelnika.

\nNa fotografiji: Ivica Puljak.<\/p>\n\n

\u00a0<\/p>","

\nNa fotografiji: Josip Markotic.<\/p>\n\n

Na fotografiji: Ivica Puljak.

) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/15/22400596.jpg [title] => Duje Klarić/Cropix

Na fotografiji: Josip Markotic.

) ) [bgPosition] => [videoType] => allvideos [text] => {OCMSplitter}

Kroz kulturu se otvaraju novi vidici. Omogućuje nam da svijet gledamo iz drugih, do sad neviđenih kuteva. Važno je to za sve građane, ali naročito za mlade. No, nisu svi kandidati, očigledno, prepoznali vrijednost kulture u društvu. Pa se na jučerašnje sučeljavanje na temu „Javne kulturne politike” u Domu mladih, od devet kandidata odazvalo njih pet. Ivica Puljak, Josip Markotić, Tamara Visković, Kristina Vidan i zamjenica SDP-ovog kandidata Suzana Piacun.

Markotić je na početku svoga izlaganja iznenadio informacijom kako unatoč tome što smo „najsportskiji grad na svitu”, više novca iz gradske uprave slijeva se u resor kulture nego sporta.

- Već sam pet godina gradski vijećnik i pitanja kojima sam se često bavio je baš područje kulture, no to je većinom bilo vezano za Hrvatsko narodno kazalište. Puno se novaca izdvaja za kulturu, pa se postavlja pitanje gdje taj novac ide? Ono što mi planiramo u sljedećem mandatu je definirati vremenski okvir za natječaje u kulturi i rok za dodjelu sredstava, razmotriti opciju uvođenja četverogodišnjeg financiranja, većinom za udruge od posebnoga značaja, a za takve ćemo udruge i redefinirati kriterije, poticat ćemo i Vijeća o kulturi kao i suradnju javnih ustanova u kulturi i nezavisne scene. Jedna od stvari koju ćemo napraviti je i digitalizacija procesa prijave na natječaj i podnošenja izvješća, a barem jednom godišnje imat ćemo sastanke s udrugama i saslušati njihovu problematiku – jasno je izložio Markotić.

Suzana Piacun, inače profesorica hrvatskoga jezika, pak, smatra da kulturi treba novac!

- Nema novca bez kulture, a bez kulture nema grada. Split je drugi grad u državi, a nažalost Split je kulturna provincija. Posjetila sam web stranice Grada i došla do šokantnoga podatka da je Strategija razvoja grada pripremljena u 2019. u mandatu HDZ-a, a kasnije je imenovano i Partnersko vijeće za pripremu i provedbu strategije koje se na sjednicama samo bavilo novim imenovanjima i razrješenjima. Split u svojoj blizini ima primjere kako može bolje, Šibenik i Zadar. Problem je što je na prvom mjestu politikantstvo, a potom tek ono što bi trebala biti osnova kulture – smatra Piacun koja se osvrnula i na financiranje „Pričigina”, festivala pričanja priča koji je iz godine u godinu sve popularniji, a čiji troškovi, kako kaže u prosjeku iznose oko 120 tisuća kuna.

---