Zaključak tematske sjednice: Tražimo od Vlade da Split i Dalmaciju uvrsti u transeuropsku mrežu prometnica proširenjem Mediteranskog koridora!

stdClass Object ( [id] => 1073865 [title] => Zaključak tematske sjednice: Tražimo od Vlade da Split i Dalmaciju uvrsti u transeuropsku mrežu prometnica proširenjem Mediteranskog koridora! [alias] => pocela-tematska-sjednica-gradskog-vijeca-splita-na-kojoj-se-raspravlja-o-nacrtu-prijedloga-nacionalne-razvojne-strategije-republike-hrvatske [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Nakon rasprave je uslijedila riječ gradonačelnika koji je zatražio da se usuglase njihovi zaključci i oni od SDP-a, što je učinjeno na podužoj pauzi. Vijećnicima se obratila i Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica i predstavnica Europske komisije u Hrvatskoj te kazala da će revizija TEN-T uredbe krenuti u rujnu ove godine, a komisija nije dobila nikakve prijedloge za proširenje te mreže.

Smatra da je jako dobro da se krene sada u lobiranje preko resornog ministarstva kako bi se i Split uključio u tu mrežu. Naglasila je da TEN-T nije jedina osnova za financiranje željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.

- Kao odgovor na korona krizu, Europska unija je donijela ogroman paket financijske pomoći, nikad viđen do sada, u iznosu od 1,8 trilijuna eura. On se sastoji od novog višegodišnjeg financijskog okvira koji će početi od 2021. do 2027. godine, ali i novog instrumenta “next generation EU” od 750 milijardi eura, a od toga najveći dio ide na mehanizam za otpornost i oporavak, preko 672,5 milijarde eura.

Hrvatska ne samo da će dobiti sredstva od sljedeće financijske perspektive za kohezijsku politiku, a to će biti skoro devet milijardi eura, nego će dobiti i bespovratna sredstva od tog fonda za oporavak u iznosu od šest milijardi eura.

Ta ogromna sredstva će se trebati potrošiti u vrlo kratkom roku, a način na koji će se trošiti ovisi o Nacionalnom planu svake države članice, pa tako i Hrvatska koja je upravo u pregovorima kako formirati taj plan, a rok je 30. travnja i vremena više nema puno, zato je jako bitan dijalog između lokalne i države vlasti - među ostalim je poručila Cuculić Župa.

Vijećnici su jednoglasno usvojili usuglašeni Zaključak u kojem među brojnim točkama stoji ono zbog čega je sjednica sazvana na inicijativu SDP-a i oporbe, da se Split uvrsti u transeuropske prometne mreže.

- Traži se od Vlade i nadležnih ministarstava da pred tijelima EU, koja se odnose na inicijativu da se postojeći Mediteranski koridor proširi tako da se svi infrastrukturni potencijali Splita, županije i Dalmacije obuhvate kroz osnovnu Transeuropsku mrežu prometnica sa svrhom njena povezivanja.

Traži se da to Vlada uključi u stajališta o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju instrumenata za povezivanje Europe te u budućem prijedlogu izmjena uredbe EP i Vijeća o smjernicama EU za razvoj transeuropske mreže - stoji jasno u zaključku koji sadrži devet točaka. Time je zaključena tematska sjednica.

12: 53 Ante Čikotić iz Mosta je upozorio da se kasni s Nacionalnom strategijom i da je nedovoljno konkretna jer za stvarno djelovanje je potrebno puno više od pukih ciljeva i želja. Potrebno je definirati kako i s kojim sredstvima ćemo te ciljeve ostvariti.

Dodao je da u zaključku nedostaju 74 provedbena plana i dokumenta, jer Europska unija neće davati novce ako znaju da se aktivnosti ne mogu realizirati. Osim toga, naglasio je problem stanovanja jedan od gorućih problema građana Splita.

- Stoga barem načelno je strategija predvidjela prioritet:ostvarivanje uvjeta za stambeno zbrinjavanje mladih zaposlenih ljudi s prosječnim primanjima koji nisu kreditno sposobni i ne mogu si priuštiti adekvatno stanovanje te su prisiljeni živjeti kao podstanari ili kod roditelja Smatram da grad Split mora izrazito jasno definirati način na koji ce isti prioritet ostvariti , a jasno izostalo je na nacionalnoj razini konkretno rješenje već je samo prepoznat prioritet.

Najviše negativnih reakcija je izazvalo izlaganje Tomislava Prljevića, HDZ-ova vijećnika, nakon što je kazao da se prečesto spominje kako strateški dokument ima mana i da je malo ili puno plaćen, dok nitko u prostoriji nije kompetentan niti ima kvalifikaciju da ocjenjuje takav dokument.

- To proizlazi iz naših životopisa da u ovoj prostoriji ne postoji osoba koja se bavi izradom takvih dokumenata - poručio je Prljević lokalnim zastupnicima. Kazao je da brojke demantiraju kako se Vlada nije dovoljno zalagala za naše područje, a one su jedine bitne.

Napomenuo je da se samo u vodnom gospodarstvu preko 3.2 milijarde sredstava će se uložiti u vodoopskrbnu mrežu, a to se ne može bez potpore Vlade te je nabrojao još pojedine projekte ulaganja u pročistač vode, KBC Split…

Marijana Puljak je replicirala i kazala mu da predlaže da se raspusti sjednica Gradskog vijeća i upitala se zašto se uopće sazvala.

- Zašto se o Nacionalnoj razvojnoj strategiji raspravlja u Saboru ako među zastupnicima vjerojatno nemaju svi licence i certifikate za ocijeniti strategiju, po vama - poručila je Puljak. Prljević joj je odgovorio da stoji iza toga što je rekao, da su oni nekvalificirani te da po tom pitanju nema rasprave već da su oni kvalificirani za politiziranje- “i to je ok”

Ante Čikotić je također reagirao na Prljevićeve izjave. Kazao je da ga “iznimno cijeni i poštuje kao stručnjaka za EU fondove”.

- Za koji se vi politički sustav zalažete? Vi ste u svojoj izjavi iznijeli cijelu jad i tugu hrvatske demokracije. Možete li poslušati snimku što ste izjavili? Da mi nismo mjerodavni? Pa čemu služe izbori? Što mislite da se vijećnici ne konzultiraju, da nisu pismeni čitati dokumente strategije, pa to svaki građanin u Hrvatskoj koji ima temeljno obrazovanje može napraviti. Što nije cilj struke da na jednostavan način kroz strategiju definira nešto što može svatko pročitati - oštar je bio Čikotić te mu poručio da mu odgovara što je ovdje većina vijećnika iz državnog sektora.

- Mi imamo dvije Hrvatske, jedna koja radi i živi, te druge koja parazitira na javnom novcu. Vi ste predstavnik te druge - poručio mu je Čikotić te kazao da u demokratskom sustavu svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje, a to za što se Prljević zalaže, kaže, još nije zabilježeno.

12:17 Jakov Prkić je kazao gradonačelniku da je masterplan odbila većina, koja je sastavljena od koalicije HDZ-a i HGS-a, te da bi tu trebao tražiti problem. Vijećnica Most-a Jelena Kovačić bila je oštra u svom izlaganju.

- Ako sam dobro razumjela gradonačelnika, Split je prvotno bio isključen iz Strategije jer nije pokazao jedinstvo, jer odbijamo masterplan. Recite vi nama jesu drugi gradovi pokazali jedinstvo?

Pa Split bi trebao biti od strateškog interesa, Split nije Mrduša Donja, već drugi najveći grad u Hrvatskoj. Postavlja se pitanje zašto je Split marginaliziran do trenutka javne rasprave. Izrada Strategije je trajala tri godine, zašto ne postoji koordinacija RERE i RaST-a te se upitala hoćemo li se opet hvaliti obećanjima- upitala je Kovačić.

Marijana Puljak iz stranke Centar je kazala da je ona sudjelovala u jučerašnjoj raspravi u Saboru te da nije bilo neprimjerenih tonova. Dodala je da je to lista lijepih želja, ali ističe da su primjedbe bile konstruktivne.

- Ja sam se u svom govoru osvrnula što Splita nije bilo u inicijalnoj verziji. Plaćena je više od 30 milijuna kuna, a taj koji je to radio nije se sjetio da je Split najveća luka u Hrvatskoj i treća po prometu na Mediteranu, s više od 5,5 milijuna putnika te više od 800 tisuća vozila godišnje - kazala je Marijana Puljak koja je naglasila da je tužno što je uvršten tek nakon primjedbi koje su poslane u javnoj raspravi. Oštro se usprotivila izlaganju gradonačelnika s početka sjednice.

- Dakle, rekli ste kad je neko gledao našu raspravu o masterplanu, došlo mu je zlo pa zato nije Split uvršten u Nacionalnu strategiju To je presmiješno - kazala je te poručila da nije kasno danas iznijeti zaključke s ove sjednice, jer se tek sutra glasa o Nacionalnoj strategiji.

12:11 Na samom početku rasprave o Nacionalnoj strategiji, gradonačelnik Andro Krstulović Opara je rekao da su vijećnici imali priliku raspravljali o strateškom razvoju, integriranog prometnog rješenja Splita kada su prije nekoliko mjeseci imali priliku raspravljati o masterplanu Istočne obale, gradske luke i multimodalnom čvoru u Kopilici.

- Znate i sami na kakav način, izostankom jedinstva i zajedničkog stajališta niste prihvatili taj dokument. Jučer smo u Saboru čuli tonove koji ne priliče ozbiljnom tijelu i nadam se da ćemo to ovom prigodom izbjeći, kao što nismo izbjegli kada je bila rasprava o masterplanu. Postoji nekoliko prometnih koridora u Europi.

Onaj za kojega se mi zalažemo i kojega smo imali prigodu čuti od Gorana Kotura, a kojeg je u primjedbama koje je uputio Grad Split, u konačnom je dokumentu koji je jučer bio pred saborskim zastupnicima, i koji je prihvaćen.

Grad Split jest na Mediteranskom koridoru i to je izričito kazano, i Split se izričito stavlja u kontekst razvijenih prometnih čvorišta kao i grad Rijeka - rekao je Krstulović Opara. Dodao je da postoji koridor koji ide od Bukurešta preko Münchena, a njega izrađuje IC consulenten, tvrtka koja je izradila masterplan.

- Tvrtka za koju su neki vijećnici kazali da ne priliči raditi masterplan jer smo mi najpametniji. Dakle, Europska unija je angažirala njih, Komisija, zemlje na tom koridoru, u svrhu razvoja koridora - kritizirao je gradonačelnik. Objasnio je da između Jadransko jonskog koridora od Rijeke preko Splita do Dubrovnika, na jugoistočno orijentalni koridor koji ide preko Grčke na Tursku, postoji vakum.

- Ta rupa se popunjava upravo TEN-T mediteranskim koridorom koji je uvršten u Nacionalnu strategiju - dodao je Krstulović Opara koji smatra da se mora nakon današnje sjednice poslati zajednički dokument.

Gradonačelnik je naglasio da su od njihova četiri komentara na Nacionalnu strategiju, dva potpuno uključena i dva djelomično. Istaknuo je da su u širem komentaru izrazili važnost željezničkog čvorišta te ga je Vlada stavila u dokument te smatra da je tako izrađivač dao do znanja da je grad Split u njihovom fokusu. Nakon toga se obratio vijećnicima u kritičkom tonu.

- Kako bi izrađivač, koji promatra političku i razvojnu scenu u RH, promatrao vašu raspravu koja je bila ovdje prije nekoliko mjeseci za masterplan, kojeg ste glatko odbili.

Ono što nam je Europska banka za obnovu i razvoj financirala, a vi ste to odbili. Kako promatrati grad koji od 2005. godine nije u stanju promijeniti GUP kako bi razvio svoju infrastrukturu, Grad koji je od Europske banke za obnovu i razvoj dobio mogućnost financiranja, pa onda to stavio u škafetin.

Kako promatrati naše nesnalaženje o toj temi, pa upravo tako da kažu kako tu nema potencijala ni želje - rekao je Krstulović Opara te kazao da je unatoč tome “što je nekoliko puta odbijeno ono što danas svi želimo prihvatiti” kroz primjedbe Grada izrađivač to prihvatio i pojačao.

- To je dobra lekcija svima nama da se oko nekih točaka ne smijemo dijeliti - zaključio je.

RANIJE

Počela je tematska sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o Nacrtu prijedloga Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske, a koja je sazvana na inicijativu SDP-a.

Zbog oboljenja od Covida-19, sjednicom ne može predsjedavati HGS-ov Igor Stanišić, na tom mjestu nam je po prvi puta Domagoj Maroević, predsjednik splitskog HDZ-a.

Uoči sjednice gradonačelnik Andro Krstulović Opara je kazao kako današnja rasprava nije potrebna, ali smo u predizbornom vremenu tako da svi žele biti viđeni i da se njihove poruke čuju.

- Nadam se da to neće biti nepotrebno nadvikivanje nego kvalitetno uvažavanje argumenata - rekao je Krstulović Opara i najavio kako će vijećnicima priložiti prijedlog zaključaka koje bi, kaže, trebali podržati svi članovi lokalnog parlamenta.

- A to je da podržavamo ovakav način, da potičemo i dalje središnju vlast i naše pregovarače u europskim forumima na daljnje jačanje naše pozicije, da ustrajemo na pozicijama i stavljanju Splita i županije u središte- kazao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara i podsjetio kako se održala sjednica Vlade u svibnju 2018. godine, a polovica tih točaka je bila vezana za obnovu infrastrukture u prostoru splitske aglomeracije

- Imamo završetak dokumentacija i nabava, počinje gradnja ne samo rampi i zaobilaznica, nego i onoga na čemu sam inzistirao, a to je kompletna obnova željezničkog pojasa koji bi trebao doći do zračne luke.

Ovaj nacionalni dokument uvrštava rekonstrukciju željezničke pruge od Splita prema ostatku Europe. Postoje svi elementi koji pokazuju da je posljednjih par godina napravljeno nekoliko ključnih koraka prema naprijed. To treba valorizirati - dodao je gradonačelnik koji je, pred početak sjednice, ali i u svom uvodnom govoru vijećnike kritizirao zbog neprihvaćanja masterplana.

- Ne smijemo doći u poziciju da, kao da na raspravi po masterplanu, koji tematizira raspravu o prometnoj integriranosti grada Splita, dođe do mimoilaženja i politikantstva u kojem oporbeni vijećnici ne žele prihvatiti masterplan, makar bi ga najrađe prihvatili, ali ga ne žele prihvatiti iz političkih razloga - poručio je Andro Krstulović Opara. Naglasio je da su obje primjedbe Grada Splita prihvaćene.

Na 116. stranici splitska luka i njegovo aglomeracijsko središte, izrijekom se spominje kao važni put na kojem treba dalje inzistirati. Također, druga primjedba je vezana uz valorizaciju naše trajektne i putničke luke, izrijekom je stavljena u dokument - dodao je Krstulović Opara. Kada Nacionalna strategija bude donesena, nastavio je, bit će donesena i gradska strategija.

Na sjednici Gradskog vijeća u listopadu je usvojen dinamički plan, koji usklađuje donošenje splitske razvojne strategije s nacionalnom koja je krovna - zaključio je gradonačelnik.

Jakov Prkić iz stranke Pametno za Split i Dalmaciju je kazao da se o ovome trebalo raspravljati ranije, ali nezadovoljstvo zastupljenosti Splita u Nacionalnoj strategiji, veli, ne traje od jučer.

- Dovoljno je pogledati zadnjih 20-ak godina da vidimo da su Zadar, Šibenik i Dubrovnik puno bolje prolazili kod države nego mi. Kod nas dođe Vlada, obeća nam puste milijarde, onda se to brzo zaboravi i onda od toga nema ništa.

Ne možemo samo prstom upirati u državu, od 2013. Split nema vlastitu strategiju. istina, ona se danas izrađuje, usklađuje se s Nacionalnom, ali je pitanje imamo li mi dovoljno snažne zagovaratelje u Saboru - kazao je Prkić i napomenuo da se za ključne interese moramo svi zalagati, a ako nam to nije jasno onda ne ostaje ništa drugo nego “pjevaču u pokušaju (Željko Kerum op.a.) dopustiti da nastavi voditi Grad”.

Goran Kotur, SDP.-ov čelnik koji je inicijator ove sjednice je rekao da Split i Dalmacija konačno prometno moraju ući u Europu i stvoriti preduvjet da se “maknemo s mrtve točke i napravimo razvojni iskorak”.

- Stoga je ključno da se Split i Dalmacija povežu na Mediteranski koridor EU-a, kako bi u roku od nekoliko godina dobili modernu željezničku vezu za putnički i teretni promet s Europom sufinanciranu iz fondova EU-a, i pokazali da imamo ozbiljnu ekonomsku budućnost, a ne da ovisimo o monokulturi turizma. Ako se uključimo na Mediteranski koridor prometno ćemo se povezati s EU-om do 2030. godine, a inače ćemo na red doći do 2050. godine. Upravo je sada vrijeme za intervenciju prema hrvatskoj Vladi, zbog toga što je ova tema sada na dnevnom redu institucija EU-a, gdje su brojne nacionalne vlade već tražile dodatno povezivanje na osnovne europske koridore - rekao je Kotur.