Prije nešto više od godine dana doc. dr. sc. Mate Petričević, predstojnik Zavoda za kardiokirurgiju KBC-a Split, koji je na toj funkciji već dvije godine, a koji je u međuvremenu postao i predsjednik Upravnog vijeća KBC-a Split, izjavio je za Slobodnu Dalmaciju da je sa svojim suradnicima uspio listu čekanja za operativne zahvate na splitskoj kardiokirurgiji svesti na nulu.
Bila je to vijest dana u hrvatskom zdravstvenom sustavu, u kojemu je normalno da liste čekanja postoje.
Godinu dana nakon toga dr. Petričević nam govori da liste čekanja na Zavodu ponovno postoje.
- Da, ovog trenutka na listi čekanja imamo 83 pacijenta. Zašto? Pa zato jer mi kardiokirurzi nemamo optimalne uvjete za rad u splitskom KBC-u.
Gdje su novi ljudi?
Kada sam sa svojih troje kolega dolazio iz Zagreba u Split, rečeno nam je da ćemo dobiti sve što nam je za rad potrebno. Eto, dobili smo jednu operacijsku dvoranu, a imamo potrebu za barem još jednom da bismo mogli operirati sve one pacijente kojima je operativni zahvat potreban.
Standard u EU-u je da kardiokirurzi imaju na raspolaganju barem dvije operacijske dvorane, kako bi jedna bila slobodna za hitne slučajeve. Uz to treba dodati da imamo nedovoljan broj kreveta za naše operirane pacijente u kardiokirurškom JIL-u (Jedinica intenzivnog liječenja), kao i na samom Zavodu za kardiokirurgiju.
Naš rad u protekle dvije godine prepoznali su pacijenti od Dubrovnika do Zadra, ali ima i onih iz Zagreba koji su došli operirati se u splitskoj bolnici. Mi sve njih možemo operirati, samo nam nedostaje logistističkih i ljudskih resursa. Bojim se da neki od ovih pacijenata koji su na novoj listi čekanja neće dočekati operativni zahvat - kaže dr. Petričević.
Nisu samo operacijske dvorane problem.
- Napustila nas je i 67-godišnja, s punom odgovornošću tvrdim, najbolja hrvatska kardiokirurška anesteziologinja koja je u Split, odnosno KBC Split došla 2022. godine kako bi za kardiokiruršku anesteziju educirala mlade liječnike. Bio je dogovor da dobije četiri mlada liječnika/ce anesteziologa koje bi osposobila za rad na vrlo kompliciranim operativnim zahvatima, a dobila je samo jednu doktoricu. Ženi je "pukao film", dala je otkaz u KBC-u Split i vratila se u Zagreb.
Istovremeno, ostali kardiokirurški anesteziolozi koji rade na Zavodu su mahom ljudi stariji od 60 godina života. Ako znamo da osposobljavanje jednog specijalista anesteziologije za rad na kardiokirurgiji traje najmanje dvije godine, mislim da je krajnje vrijeme da se osposobe novi ljudi, jer je u protivnom u opasnosti opstojnost splitske kardiokirurgije. Bez kvalitetnih kardiokirurških anesteziologa nema ni kardiokirurškog programa - ističe dr. Petričević.
U protekle dvije godine, od kada je dr. Petričević predstojnik Zavoda za kardiokirurgiju KBC-a Split, obavljeno je 945 operativnih zahvata.
Veliki uspjesi
- U prvoj godini smo obavili 422 operativna zahvata, a u drugoj godini njih 523. Prije nas, godišnje se radilo manje od 200 operativnih zahvata, od čega su njih 90 posto bile jednostavne operacije srca (ugradnja premosnica - bypass), a samo 10 posto operacija otpadalo je na složene operativne zahvate.
U posljednje dvije godine 38 posto je ugradnji premosnica, a 62 posto je složenih operativnih zahvata. Sada radimo, a prije se nisu radile, kompleksne reparacijske operacije mitralnog zaliska, ugradnja bioloških proteza najnovije generacije na aortnom zalisku, koje se obavljaju kroz rezove od četiri centimetra.
Čak i jednostavne procedure premosnice rade se po najvišim standardima, što znači da se za premosnice upotrebljavaju arterije koje duže traju i protoci kroz premosnicu se mjere najsuvremenijim intraoperativnim UZV uređajem, čime se dugoročno postižu najbolji rezultati, govori dr. Petričević.
U počecima, kada je dr. Petričević sa svojim kolegama iz Zagreba tek došao u Split, bilo je najavljeno da će se uskoro u Splitu raditi ugradnja umjetnog srca, što se do sada jedino radi u Zagrebu. No, to "uskoro" nikako da dođe.
- Moram istaknuti da se tom cilju približavamo i da ćemo do kraja ove godine obaviti prvu ugradnju umjetnog srca u KBC-u Split, i to pacijentu iz Splita. I on nije jedini pacijent koji će biti podvrgnut tom zahvatu, ima ih još kojima je to potrebno. Ekipa koja će raditi te zahvate je oformljena, treninzi su obavljeni u Njemačkoj i sada čekamo prvi zahvat koji će biti obavljen, u suradnji s Klinikom za kardiokirurgiju KBC-a Zagreb i jednom uglednom njemačkom klinikom. Takvi operacijski zahvati traju desetak sati - pojašnjava dr. Petričević.
Umjetno srce život znači.
- Pacijenti o tom umjetnom srcu koje im ugrađujemo moraju razmišljati kao o svom mobitelu i ono uvijek mora biti napunjeno. Umjetno srce ima četiri baterije koje redovito treba nadopunjavati. Srce radi na principu četiri baterije, od kojih dvije imaju autonomiju rada od 17 sati, i još dvije koje također imaju autonomiju rada od 17 sati, što je ukupno 34 sata.
Pacijent dobije i zamjenske baterije koje uvijek moraju biti napunjene da bi zamijenile ove četiri kada se isprazne. Čak i avioprijevoznici prepoznaju ovakve pacijente i u zrakoplovima oni sjede na onim mjestima gdje se u blizini mogu puniti baterije, kaže dr. Petričević.
Najbolje bolnice
Umjetno srce pacijent bi trebao imati u sebi dok se ne pojavi odgovarajuće srce za presađivanje.
- Tako je, to je istina. Međutim, mnogi od ovih pacijenata kojima je ugrađeno umjetno srce toliko se dobro osjećaju s tim umjetnim srcem, toliko imaju dobar život, da su odustali od operacije presađivanja srca jer se ne žele izlagati novim teškim operativnim zahvatima.
Želimo obaviti tu operaciju kako bismo KBC Split upisali na listu svjetskih bolnica u kojima se ugrađuje umjetno srce. A vjerujte, takvih bolnica nema puno, zaključuje doc. dr. sc. Petričević.