Potaknuti učestalim negodovanjima lokalnog stanovništva koji žive u neposrednom okružju imotske rijeke Vrljike i koji su posljednjih mjeseci izravno i burno tražili da se korito rijeke očisti i oslobodi zaraslog raslinja, pisali smo o gluhim telefonima među institucijama i nadležnosti onih koji su zaduženi za održavanje rijeke.
S obzirom na to da ingerenciju nad Vrljikom imaju Hrvatske vode i JU More i krš koja brine o rijeci kao zaštićenom području i ihtiološkom rezervatu, jedni bez drugih u akciju i bilo kakve intervencije – ne mogu. Zahvaljujući odobrenjima koje je Javna ustanova dobila od resornog Ministarstva, zajedničkim snagama započeli su tijekom rujna čišćenje rijeke, ali s velikom pažnjom, baš kako je struka zatražila; Vrljiku su čistili kroz period od jednog mjeseca, isključivo ručnom mehanizacijom i uz visoku pažnju kako se ne bi narušio njezin prirodni mir - prvenstveno endemska mekousna pastrva i rak kojeg se svim silama pokušava vratiti u život rijeke.
Domagoj Lažeta, ravnatelj JU More i krš koji je već otprije pozitivno, ali oprezno govorio o nakani čišćenja Vrljike, tražeći da se razumije širi kontekst koji je podrazumijevao odobrenja iz Ministarstava zaštite okoliša i zelene tranzicije, zadovoljan je odrađenim poslom, ali sve uz strogo poštivanje pravila i nadzor struke:
- Napokon smo dobili odobrenje i nekoliko tjedana radili na čišćenju vegetacije koja je na neki način zagušila njezin prirodni tok. Održavanje i čišćenje će se i dalje sustavno provoditi duž cijelog toka, odnosno gdje ima potrebe, a sada smo posebno tražili za gornji dio rijeke od izvora Utopišće i Dva oka pa do Opačca i starog vodovoda jer je to bio najkritičniji dio. Uvjeti su da mora biti ručna košnja što je i logično, strojevi i mehanizacija ne smiju u samu rijeku, a istodobno smo očistili i rijeku od smeća. Hrvatske vode su angažirale firmu zaduženu za profesionalno čišćenje rijeke, a JU More i krš nadgledala je radove i pomagala, a sve se provodilo u ovom terminu jer je tada najmanja ugroza za mekosunu pastrvu i ugroženog raka. Zatražit ćemo od resornog Ministarstva odobrenje da u budućnosti možemo slične akcije provoditi i prije ljeta, makar i nekakav kratki termin koji neće poremetiti pastrvu. Zarasla Vrljika i vegetacija u njoj najviše i upadaju u oko u ljetnim mjesecima kada opada razina vode, a na taj način bi se očistio i onaj dio trave koji se ne vidi u ovom periodu kada je vodostaj viši.
U akciji čišćenja, osim ustanove More i krš i Hrvatskih voda kojima je to u „opisu posla“, sudjelovali su i TZ Imota, ŠRD Šaran i dva ronilačka kluba – Crveno jezero iz Imotskog i Wlaj iz Zagvozda zahvaljujući kojima je iz Vrljike izvučeno smeće i otpad, a za buduće akcije i Vodovod Imotske krajine je obećao „dati ruke“. Cilj je, tvrde, očistiti rijeku, no teško je bilo napamet znati kakva je situacija na terenu. Ravnatelj Lažeta kaže kako se na licu mjesta utvrđivalo koliko vegetacije treba sanirati te se na taj način određivao i intenzitet radova.
- Naravno da se poprilično toga trebalo ukloniti da sve to skupa pristojno izgleda i da rijeka ima normalan tok, no nije nam u cilju od nje napraviti Savu. Važna nam je struka, ali i stav lokalnog stanovništva koje oduvijek živi uz rijeku i za rijeku. Gdje god možemo izaći u susret da to izgleda lijepo i pristojno, a da ne šteti raku i pastrvi, mi ćemo to napraviti.
Također, još jedna novost vezana za održavanje aktivnosti na Vrljici koja bi trebala pomoći općem boljem stanju same rijeke i njezinog okružja jest da će se za aktivnosti u Zelenoj katedrali, Lučici uz izvor Vrljike (predstave, koncerte, skupove..) trebati tražiti odobrenje od Javne ustanove:
- Ovu odluku smo donijeli isključivo kako bismo imali bolji nadzor i pregled čitave situacije u okružju rijeke. Nije nam cilj nikakva financijska korist niti će se održavanje događaja na Vrljici naplaćivati, a jednaka prava na organizaciju nekog događaja, imat će i javni i privatni korisnici. Potrebno je kontaktirati Javnu ustanovu More i krš, a mi ćemo ih uputiti u daljnje radnje, a ono što želim posebno naglasiti jest kako ćemo imati nultu toleranciju na smeće, otpad i nered.
Toni Garac, županijski vijećnik koji se također aktivirao oko ove riječne priče i na Županijskoj skupštini prije nekoliko mjeseci prikazao fotografije zapuštenog riječnog toka i prenio negativne komentare lokalnog stanovništva, zadovoljan je što se, kako kaže, napokon sve pomaknulo s mrtve točke:
- Na raslinjem obraslu i zapuštenu Vrljiku javno sam upozorio na sjednici Županijske skupštine. Drago mi je da je i moja politička inicijativa prihvaćena i da su odrađeni radovi uklanjanja vegetacije zbog koje su svi stanovnici Imotske krajine silno negodovali. Također, s ravnateljem Lažetom sam cijelo vrijeme imao dobru komunikaciju i na tome mu iskreno hvala. Nastavit ćemo komunikaciju oko svih budućih aktivnosti na Vrljici te očekujem kako će se aktivnosti održavanja Vrljike nastaviti kontinuirano. Kao i do sada, i ubuduće ću svoj politički utjecaj koristiti za konkretne aktivnosti na dobrobit zajednice.
I Luka Kolovrat, direktor TZ Imota sudjelujući u akciji, prenio je pozitivne dojmove:
- Imotski je turistički vrlo aktivan i atraktivan kraj, brojni gosti koji dođu u Imotsku krajinu, sa sobom nose dojmove i prenose ih dalje, to je naše ogledalo i naš odraz u svijetu. Zadovoljan sam što zajedničkim snagama pušemo u isti rog, a moja je dužnost kao stanovnika i lokalpatriota, ne samo kao turističkog djelatnika pronositi zdrav stav i odnos prema našim bogatstvima.
Vrljika je ovom višetjednom akcijom napokon prodisala i pokazala svoje pravo lice koje se krilo iza vegetacije i zapuštenosti. Sinergijski i konstruktivno, strukom i lokalnim volonterima koji također u stanju pripravnosti čekaju na poziv za sudjelovanjem u budućim aktivnostima ukoliko bude potrebno, šalje se pozitivna slika koju vodom nosi, za Imoćane, sveta rijeka Vrljika.