Dok meteorolozi sve uspješnije najavljuju dolazak hladnih zimskih dana, koji se, zanimljivo, ponavljaju svake godine negdje u ovo vrijeme, u cetinskome kraju unatrag nekoliko dana počelo je "peto godišnje doba". Vrijeme je maškara. Od minulog zimskog solsticija koji je bio 22. prosinca, na stotine Sinjana i Cetinjana kao da sjede na žeravi iščekujući kada će, njegujući običaje pradjedova, u posebnim kostimima krenuti u ophode svojim i susjednim naseljima te posebnim gestama najaviti rađanje novoga života, kako u utrobi nevjeste kojoj se zalomila trudnoća pa traži muža, tako još više borbu dobrih duhova sa zimom iz koje redovito izlaze kao pobjednici, čemu svjedoči nicanje usjeva i bujanje vegetacije, a što će sve rezultirati obiljem uroda s kojim će se bezbrižno čekati sljedeća zima.
Najpoznatiji pokladni ophodi u cetinskom kraju su u potkamešničkim selima, a u javnosti najeksponiraniji oni što ih organizira udruga "Didi s Kamešnice" iz Gljeva. Najstariji su ophodi "Galjskih mačkara". Prema tvrdnji iz te udruge, upravo su maškare iz Gale uspostavile danas unificiranu maškaranu povorku i ceremonijal i bile su svojevrsni rasadnik za sva ostala naselja. Pritom su u odnosu na sve ostale maškarane družine "Galjske mačkare" zadržale specifičnost koju nema nitko drugi.
- Već su svoje ophode obavile maškarane družine iz dijela naselja Otok. Mi u ophod idemo ove subote. Središnja svečanost sa smotrom maškara bit će 13. veljače, na pokladni utorak, u Sinju – kaže Zvonimir Zvone Ajdučić, predsjednik udruge "Galjske mačkare", u kojoj je glavno geslo "Galo moja, dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje".
Kada je uspostavljen običaj ophoda maškara u Gali?
- Nema pisanog traga, ali prema usmenoj predaji prvi ophodi maškara u Gali datiraju unatrag tri stoljeća, nedugo poslije slavne obrane Sinja 1715. godine. Zbog toga je u našu povorku uključen i Turčin.
Jedan od nekada najpoznatijih članova Krnjevalske udruge Sinj Ante Filipović, zvani Trjan, kazivao je da su se pripremali i cijelu godinu živjeli za "Dan Krnjevala". Galjske maškare su pred ovogodišnjim ophodom. Živite li i vi godinu dana za taj dan ophoda?
- Čim završi jedan ophod, s nestrpljenjem se čeka onaj u idućoj godini. Naše pripreme svake godine počinju negdje u mjesecu studenome. Tada se pripremaju kostimi, u prvom redu ovčja mješina kao glavni dio kostima "dida", bilo da se popravlja stara ili radi nova te se još dodaju što šareniji uresi.
Koliko je težak kostim od ovčje mješine?
- Ovisi čime je ispunjena. U posljednje vrijeme je lakše jer se koriste najlakši materijali, poput stiropora. Mješina teži 5, 6 kilograma, na glavi je nosimo cijeli dan, ali to nikome nije teško jer dan maškara i ophoda čekamo cijelu godinu.
Tko ima pravo u maškaranoj povorci biti među "didima"?
- Pravilo je i ustaljeni običaj da to može biti muška osoba starija od 12 godina. Htjeli bi i mlađi, ali oni ne mogu izdržati cijeli dan s kostimom na glavi, koji zna biti visok do dva metra i uz to sa zvonima oko struka i drugim teretom.
Koliko Galjana ove godine sudjeluje u ophodu?
- U cijeloj povorci bit će oko 120 maškaranih osoba. Prvi će ići "svatovi" s barjaktarom, nevjestom i dva djevera, slijedit će ih skupina komedijaša koja će verbalno gaditi sve redom, poslije njih će nastupiti crne maškare, odnosno "didi" i "babe".
Je li se ikada u povorci mijenjao ceremonijal?
- Nikada. Ceremonijal je uvijek isti, to i jest ono što naše potkamešničke maškare čini jedinstvenima. Jedino što se mijenja je broj sudionika. Manje nas je. Ja sam u mladosti bio jedan od najmanje 200 sudionika povorke. Danas smo se sveli na 120.
Po čemu se dan ophoda "Galjskih mačkara" razlikuje od sličnih maškaranih družina, primjerice "Dida s Kamešnice" ili Otočana i sličnih?
- Mjesto našega okupljanja je dvorište župne crkve, što nije slučaj kod drugih. Prije polaska obavezna je kratka molitva. Tako je bilo oduvijek. U vrijeme komunizma među moliteljima bilo je i pripadnika partije jer ih se kostimirane nije moglo prepoznati. Tu se prikuplja i milostinja za potrebe naše župe, a kreće se u trenutku kada se oglase crkvena zvona.
Kažete da gotovo trkom u ophodu prijeđete između 20 i 30 kilometara?
- Naš ophod obuhvaća gotovo sva naselja općine Otok. Prođemo kroz najveći dio zaseoka u naselju Otok, nastavljamo do Rude, vraćamo se do Ovrlje i tada prijeko do zaseoka gornjeg Otoka. Ophod završavamo kod izvorišta Kosinac. Tu se skidaju maske i počinje slavlje uz pjesmu, jelo i piće.
