Svake godine na prvi dan svibnja, obilježava se Međunarodni praznik rada, praznik čiji je cilj ukazati na poteškoće s kojima se radnici suočavaju. Nezaobilazan detalj na svakom slavlju posvećenom radnicima? Grah. Evo i zašto.
Grah je u Europu stigao u 16. stoljeću. Talijanski književnik Giovanni Battista Barpo je u knjizi "Poslastice poljoprivrede i sela" naveo da je ova namirnica zdrava za bubrege i slezenu, a spomenuo je i da je popularan na dvoru. Voljele su ga brojne istaknute povijesne ličnosti, piše Klix.
Kada se talijanska plemkinja Katarina de Medici udala za Henryja II., sa sobom je povela nekoliko kuhara te je u francusku kuhinju "uvela" grah. Danas se vjeruje da je upravo ona osmislila recept za cassoulet - složenac od graha, patke i kobasica.
Bivši američki predsjednik Ulysses S. Grant je zahtijevao da se na njegovoj inauguraciji 1868. godine služi zapečeni grah, jer je to bilo njegovo omiljeno jelo.
Ipak, grah su najviše konzumirali siromašni, zbog čega je nazvan "sirotinjskom" hranom. U Sjedinjenim Američkim Državama se tijekom Velike depresije grah jeo jer je bogat bjelančevinama i predstavlja odličnu zamjenu za meso.
Energetska vrijednost u 100 grama graha je 333 kalorije, od čega je 60 posto ugljikohidrata. Radnici su nakon jedne porcije ovog jela bili spremni za rad, zbog čega je ono pravo radničko jelo.