S godinama se smanjuje elastičnost krvnih žila, razvija se tzv arterioskleroza. Zbog utjecaja čimbenika rizika i drugih bolesti promjer otvora krvne žile se smanjuje (suženje krvne žile), a dolazi i do tzv. ateroskleroza ili ateromatoza – odnosno začepljenje krvnih žila.
Oba ova procesa smanjuju dotok krvi, odnosno kisika i hranjivih tvari u mišićne stanice srca, što rezultira bolovima u prsima - anginom pektoris. Bol u prsima koja se javlja samo pri naporu, uzbuđenju (stresu) naziva se stabilnom anginom pektoris. Bol u prsima koja se javlja tijekom napora, ali i u mirovanju naziva se nestabilna angina pektoris. Kada ovakva bol u prsima traje duže od pola sata i praćena je osjećajem gušenja i straha, postoji opasnost od razvoja akutnog srčanog udara.
Što dovodi do začepljenja krvnih žila
Masti u krvi
Najvažniji čimbenik rizika je povećana koncentracija masnoća u krvi (kolesterola i masnih kiselina). Kad se koncentracija kolesterola poveća za jedan posto, rizik od srčanog udara raste za dva posto, prenosi Kurir.
Visoki krvni tlak
Osobe s visokim krvnim tlakom imaju pet puta veću vjerojatnost za razvoj koronarne bolesti srca. O povišenom krvnom tlaku govorimo kada su vrijednosti veće od 140/90 mmHg.
Prekomjerna tjelesna težina
Faktor rizika je već povećanje tjelesne težine od 10 posto u odnosu na idealnu. Ljudi koji imaju 20 posto prekomjerne tjelesne težine imaju 50 posto veći rizik od razvoja koronarne bolesti srca.
Premalo kretanja
Kod osoba koje se ne bave tjelesnom aktivnošću rizik od koronarne bolesti dvostruko je veći nego kod aktivnih osoba.
Dijabetes
A dijabetes predstavlja dvostruko veći rizik od koronarne bolesti srca.
Nikotin
Kod pušača duhana rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti dvostruko je veći nego kod nepušača, a rizik od iznenadne smrti od srčanih bolesti čak tri puta veći.
Životna dob
Stvaranje naslaga na stjenkama krvnih žila dio je prirodnog procesa starenja, pa se s godinama povećava i vjerojatnost koronarne bolesti, piše Kurir.
Spol
Sve više studija pokazuje da se bolest koronarnih krvnih žila i srčanog mišića javlja podjednako kod muškaraca kao i kod žena.
Nasljedni faktor
Ako su vaši roditelji, braća ili sestre imali koronarnu bolest srca prije 55. godine života, vaš rizik je dva do pet puta veći.
Što možemo učiniti?
Sretan život je zdrav život! Nastojmo se što češće smijati i svaki dan biti sretni, tako ćemo usporiti razvoj krvnih žila i odgoditi moguću pojavu angine pektoris i koronarne bolesti.
Redovito provjeravamo:
krvni tlak
razina šećera u krvi
razine masnoće u krvi
Zdrava prehrana (pravilna prehrana)
Zdrava prehrana je umjerena i raznolika, a trebali bismo se pridržavati ovih jednostavnih pravila:
jedite voće i povrće svaki dan
koristiti nemasno mlijeko i kruh od cjelovitih žitarica (integralni kruh)
jedite meso svaki drugi ili treći dan
jedite ribu dva do tri puta tjedno
malo ulja i masti
malo bijelog šećera i slatkiša