StoryEditor
ZdravljeALARMANTNI PODACI

Splitska liječnica o mučnim slučajevima iz prakse: Rapidno rastu infarkti kod mladih muškaraca zbog pušenja! Rak grla i usta imaju atipične simptome

Piše Javorka Luetić
27. svibnja 2020. - 15:49
Dr. Duška Glavaš, kardiologinja u KBC Split vodila je veliku studiju o štetnim učincima pušenjaTom Dubravec/Hanza Media

Desetljećima pušenje ugrožava zdravlje milijuna ljudi, znanstvenici stalno otkrivaju nove razorne učinke na ljudski organizam i istodobno se brojni liječnici trude pomoći pušačima da se oslobode ovisnosti od nikotina.

Unatoč tome, trend smanjivanja nije onakav kakav bi se očekivao s obzirom na masovne kampanje protiv pušenja. Naprotiv, proteklih godina u zemljama u razvoju značajno je porasla upotreba duhana kod djece, mladih i žena.

Prema znanstvenim statistikama jedna popušena cigareta skraćuje život za šest do sedam minuta, pušač ima 50 posto veći rizik da umre prerano, a život mu je kraći oko osam godina. Svakih osam sekundi umire jedna osoba od posljedica štetnosti duhana.

Pušenje je uzrok za oko 20 posto ukupne smrtnosti u razvijenim zemljama, odnosno za 90 posto karcinoma pluća, za 80 posto kroničnih bolesti pluća (kronični bronhitis i emfizem, KOPB), 20 posto kardiovaskularnih (KV) i cerebrovaskularnih bolesti te 50 posto ostalih karcinoma.

- U Hrvatskoj puši oko trećine stanovništva, a prema nekim istraživanjima na trećem smo mjestu u Europi po broju pušača djece i odraslih. Svaka druga smrt u Hrvatskoj se pripisuje bolestima srca i krvnih žila.

Niz studija, od kojih su neke provedene u KBC-u Split, ukazuju na povezanost srčanog infarkta s pušenjem, što je posebno izraženo u mlađih ljudi, naročito muškaraca, kaže doc. dr. sc. Duška Glavaš, internistica kardiologinja i voditeljica Koronarne jedinice u KBC-u Split, koja je i sama vodila jednu veliku studiju o štetnim učincima pušenja.

Oštećenje stanice

Negativni učinci pušenja nisu uzrokovani samo nikotinom, koji se smatra glavnim razlogom ovisnosti, nego i ostalim sastavnicama duhanskog dima, kojih je čak četiri tisuće. Sagorijevanjem jedne cigarete nastaje oko 2 litre dima, čiji su sastojci dušik, ugljični dioksid, kisik, nikotin, ugljični monoksid, policiklički aromatski ugljikovodici, kadmij, arsen, olovo, cijanovodik.

Oko polovica tih sastojaka ima karcinogeni učinak, a slobodni radikali koji su sastavni dio cigaretnog dima mogu dovesti do direktnog oštećenja stanice, podsjeća doktorica i kaže da tome još treba dodati i dokazanu činjenicu da pušenje uzrokuje i poremećaj funkcije krvnih žila, povećavaju se masne naslage na arterijama, dolazi do poremećaja u zgrušavanju krvi, povećava se LDL kolesterol, a smanjuje “zaštitni” HDL kolesterol, što postupno dovodi do aterosklerotskih promjena.

Treba znati da prestanak pušenja može dovesti do reverzibilnog procesa, čime se znaju spriječiti smrtni ishodi, upozorava dr. Glavaš.

image
Tom Dubravec/Hanza Media


Pušač narušava osobnu kvalitetu života, ali i ljudi koji ga okružuju, a studije otkrivaju da je taj rizik 30 posto kod pasivnih pušača.

Iznenadna smrt novorođenčadi se u nekim okolnostima povezuje s pasivnim pušenjem, pa se kod djece čiji su roditelji pušači zna zabilježiti dislipidemija, povećanje krvnog tlaka i oštećenje srčanog mišića, stoga se nikako ne bi smjelo pušiti u zatvorenim prostorima.

- Pušenje je jedan od glavnih razloga nastanka kronične opstruktivne plućne bolesti - KOPB - koja se u početku očituje kašljem i iskašljavanjem, potom zaduhom i pritiskom u prsištu. Sve to znatno smanjuje kvalitetu života, a u SAD-u zauzima četvrto mjesto po smrtnosti.

Pušači su skloni respiracijskim infekcijama, tuberkulozi, emfizemu i azbestozi. Benzo-piren metabolit BPDE, koji se nalazi u katranu cigaretnog dima, oštećuje p53 gen, pa to oštećenje nalazimo u 60 posto karcinoma pluća, a i spirometrijski testovi djece pušača su slabiji od onih nepušača, što ponovno ukazuje na štetnost pasivnog pušenja kod najmlađe populacije, otkriva dr. Glavaš.

Oko trećine karcinoma može biti povezano s pušenjem. Dugotrajno pušenje potiče maligne bolesti, primarno pod utjecajem katrana i aromatskih ugljikovodika, što ovisi o godinama pušenja i broju popušenih cigareta. Učestalost karcinoma pluća je i desetak puta veća u pušača.

U istoj mjeri je povećan rizik nastanka karcinoma usne i nosne šupljine, sinusa, ždrijela i grkljana. S obzirom na nespecifične simptome, poput dugotrajnog kašlja, boli u prsnom košu ili umora, većina ih pacijenata zanemari, tako da liječnika posjete obično u uznapredovaloj fazi bolesti.

Čak 60 posto takvih pacijenata već ima metastaze u kostima ili jetri. Kod pušača postoji i povećani rizik obolijevanja od drugih bolesti koje dugo ne daju simptome, kao što su karcinom bubrega, mokraćnog mjehura, jednjaka, želuca, gušterače, maternice, mozga.

Nije lako, ali...

- Pušenje je bolest ovisnosti i zato nije lako prestati pušiti. Ovisnost može biti psihička i fizička. Tjelesna ovisnost je posljedica potrebe nikotinskih receptora da budu zasićeni nikotinom. Da bi se olakšalo odvikavanje, danas je razvijeno puno programa i medicinskih pomagala za prestanak pušenja.

image
Postoje brojni načini za odvikavanje, a svaki pušač je specifičan
Ilustracija/Shutterstock


Nepušenje je dio kardiološke strategije zdravog života, koji uključuje i zdravu prehranu, reguliranje tjelesne težine, kretanje, tjelovježbu, kao i izbjegavanje stresa.

Kako bi se pušači odvikli od pušenja i prevladala apstinencijska kriza, mogu se koristiti brojni načini, a budući da je svaki pušač specifičan, svatko mora sam odabrati način i vrijeme kad će se odlučiti na prestanak pušenja.

Savjet svakog liječnika je da to bude danas - poručuje dr. Glavaš.

Oporavak od jedne do 15 godina


Vrlo je važno prestati pušiti nakon preboljelog srčanog infarkta. Nažalost, čak oko 50 posto njih nastavlja pušiti. Prestane li se pušiti nakon infarkta i operacije premosnica, mortalitet se smanjuje barem za trećinu.

Već dva dana nakon prestanka pušenja mogu se poboljšati faktori zgrušavanja, a ostali rizici se smanjuju s godinama. Rizik KV bolesti i moždanog udara se smanjuje tijekom 1-5 godina, dok je za pojedine bolesti, posebice maligne, potrebno i do petnaestak godina.

Nakon koronarnog incidenta odvikavanje bi trebalo započeti tijekom hospitalizacije i rehabilitacije, savjetima medicinskog osoblja uz pomoć poznatih metoda odvikavanja, individualnim i grupnim pristupom.

Istraživanja pokazuju da bolju stopu odvikavanja postižu bolesnici koji su nedavno liječeni u bolnici.

Jedna novija studija s nikotinskom nadomjesnom terapijom provedena je u SAD-u, i u njoj je bilo uključeno 27.459 hospitaliziranih pacijenata u 270 bolnica s dijagnozama srčanog infarkta, kao i onih koji su bili podvrgnuti intervencijama (premosnice, perkutane koronarne intervencije-PCI).

Tijekom studije 97 posto ispitanika koristilo je nikotinski naljepak (TNS), što se pokazalo sigurnim i korisnim tijekom hospitalizacije i nakon otpusta iz bolnice.

Guma i grupna terapija

 

Premda pušenje spada u najznačajnije rizične faktore karcinoma pluća, većina bolesnika nastavlja pušiti i kad sazna dijagnozu ili, i kad prestanu, počinju ponovno.

Intervencije koje se preporučuju u osoba koje imaju dijagnozu karcinoma pluća opisane su u 1817 istraživanja Cochrane baze (autor Zeng L, i sur); nijedan rezultat nije ukazao na posebno učinkovit program odvikavanja od pušenja.

Ipak, pacijenti s karcinomom pluća se trebaju hrabriti da prestanu pušiti, te im je potrebno savjetovati dostupne metode odvikavanja.

Ako oboljeli od kronične opstruktivne bolesti pluća, bronhitisa i emfizema prestanu pušiti, smanjuju se smetnje s disanjem, kašalj i iskašljavanje, a uz to se poboljšavaju vrijednosti dijagnostičkih metoda, kao što je spirometrija (FEV1).

Pacijenti s KOPB-om sigurno trebaju pomoć u odvikavanju od pušenja. Mogu se koristiti nikotinska guma, flasteri, sprejevi, pri čemu je studija provedena na oko 8000 pušača pokazala dobar uspjeh odvikavanja uz nikotinsku gumu i grupnu terapiju, a ujedno je smanjena i smrtnost.

Bupropion se također pokazao uspješan, posebice kod žena s depresijom, a pozitivne rezultate je pokazao i vareniklin. Psihoterapija je učinkovitija uz potporu medikamentozne terapije.

Popis strave

 

Nema dijela organizma koji ne može biti oštećen pušenjem. Pušači su više izloženi brojnim bolestima:

- moždani udar, rak usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, bronha i pluća, KOPB, koronarna i ulkusna bolest, rak gušterače i mokraćnog mjehura, ateroskleroza, Buergerova bolest, leukemija...

- dodatni rizici za žene: veća mogućnost moždanog i srčanog udara (ako žene koriste hormonsku kontracepciju, posebno ako su starije od 35 g), komplikacije u trudnoći, poremećaj razvoja čeda, povećan rizik raka grlića maternice.

- Pušenje povećava rizik koronarne bolesti, moždanog udara i impotencije za 100 posto, a rizik smrti od koronarne bolesti, često nedijagnosticirane, do 300 posto! Uz to, potiče razvoj zatajivanja srca, aritmija, iznenadne srčane smrti, periferne arterijske bolesti, nastanak aneurizmi, posebice ako se kombinira s drugim rizičnim faktorima.

- Žene pušači imaju veći rizik obolijevanja od koronarne bolesti, čak i ako puše samo nekoliko cigareta dnevno.

Pušači imaju dva do četiri puta veći rizik da obole od srčanih bolesti nego nepušači; jedna od pet smrti vezanih za pušenje je od srčanih bolesti.

Što se puši više i duže, rizik bolesti je sve veći. No, i samo jedna popušena cigareta može uzrokovati spazam-grč koronarne krvne žile, što zna imati značajne posljedice (razvoj infarkta miokarda, aritmije, smrtni ishod).

Smatra se da bar početne aterosklerotske promjene krvnih žila mozga i vrata može imati do 70 posto pušača.

Odvikavanje od pušenja

 

Nadomjesna terapija nikotinom, uz druge lijekove i profesionalno savjetovanje, značajno može pomoći u odvikavanju od pušenja, premda se tri četvrtine pušača odvikava bez pomoći, bilo postupnim smanjivanjem ili naglim prekidanjem.
Postoji više metoda koje pomažu odvikavanju od pušenja:
- nefarmakološke: hipnoza, samoodvikavanje, psihoterapija, akupunktura, "škole nepušenja", educiranje preko medija/društvenih mreža,
- farmakološke: nikotinski nadomjesci,
guma za žvakanje, nazalni sprej i inhalator, transdermalni sustav (naljepak-TNS), agonisti i antagonisti (lobelin, mekamilamin, pempidin),
- ostale metode: nalokson, klonidin, antidepresivi, amfetamini, bupropion, dekstroza, varenicline tartrate (vareniklin), e-cigarete.
- Bupropion, antidepresiv, može se također koristiti u odvikavanju od pušenja. Bupropion je ne-nikotinska tableta koja djeluje u mozgu preko neurotransmiterskih putova koji su uključeni u nikotinsku ovisnost i sindrom ustezanja.
- Na tržištu se nalaze i cigarete s manjim sadržajem nikotina i drugi slični pripravci, no njihova opasnost za zdravlje nije očekivano manja.

E-cigarete manje štetne, ali...

 

Novija metoda za odvikavanje od pušenja su elektronički nikotinski inhalatori, e-cigarete. U e-cigaretama se pomoću baterija simulira pušenje isparavanjem nikotinske tekućine.

Velike duhanske kompanije proizvode vlastite brendove e-cigareta.

Znanstvenici su podijeljeni oko rizika i koristi e-cigareta, koje se uglavnom smatraju manje štetnim od klasičnih cigareta. Neki istraživači upozoravaju da e-cigarete ne bi trebalo klasificirati kao duhanske proizvode, smatrajući da bi ugrozili borbu protiv pušenja.

Američko kardiološko društvo (AHA) savjetuje kvalitetnu kontrolu proizvodnje e-cigareta i zabranu njihove prodaje mladima, kao i korištenje u zatvorenim prostorima.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje opreznije korištenje e-cigareta, zabranu reklamiranja kao zdravstvenog produkta, da ih ne koriste mladi i trudnice, budući da izloženost nikotinu ima dugoročne posljedice na razvoj mozga.

Zabrana uporabe u zatvorenim prostorijama treba biti na snazi sve dok se ne dokaže da nikotinska isparavanja ne štete samom korisniku, kao ni drugima.

#DR. DUŠKA GLAVAŠ#RIZICI PUŠENJA#BOLESTI PUŠENJA#SVJETSKI DAN NEPUŠENJA

Izdvojeno

07. srpanj 2020 13:29