Povremeni post je vrlo popularna dijeta koja uključuje vremenske okvire u kojima se jede i u kojima se ne jede tijekom dana. No, iako se mnogi kunu u takvu dijetu, možda ona kod vas neće funkcionirati ako niste dobro shvatili princip.
Povremeni post se ne bavi toliko količinom i kvalitetom onoga što jedete koliko s vremenom kada jedete, a za mnoge je upravo takav pristup prehrani postao način života zbog dobrih rezultata koje postižu. No, je li baš tako jednostavno smršaviti uz povremeni post? Ako ste se pridržavali pravila, a kilogrami su i dalje ostali isti, znači da ste nešto činili pogrešno, piše Živim.hr.
Što je povremeni post i kako funkcionira
Povremeni post vam omogućava da dan razdijelite u dva dijela: onaj u kojem jedete i onaj u kojem postite. Mehanizam djelovanja koji stoji iza ovakve dijete je složen i multifaktorski. Tijekom dijela dana kad postite razina inzulina u tijelu pada i tijelo počinje koristiti pohranjene masti kao izvor energije. U dijelu dana kad postite počinje i proces koji se naziva autofagija, u kojem se stanice rješavaju svojih oštećenih dijelova čime se pospješuje njihova dugovječnost.
Zašto nemam rezultate?
1. Nedosljednost: Kod ove dijete nema varanja! Ako se niste striktno držali pravila i jeli ste u dijelu dana predviđenom za post, moguće je da nećete postići željene rezultate.
2. Kvaliteta prehrane: Ako hrana koju jedete tijekom dijela dana kad smijete jesti nije nutritivno gusta, već kalorijski gusta, post neće funkcionirati kako bi trebao.
3. Prejedanje: Osjećaj neizdržive potrebe da jedete što god stignete u dijelu dana kad možete jesti dovest će do prejedanja, a time i debljanja.
4. Dehidracija: Neodgovarajući unos vode tijekom posta može dovesti do dehidracije tijela i poništiti učinke ove dijete.
5. Preskakanje obroka: Ne morate preskakati obroke ako se pridržavate pravila povremenog posta. Držite se uobičajenih 2 do 3 velika obroka i 1 do 2 užine. Preskakanje obroka neće pomoći u mršavljenju.
Što učiniti ako ne djeluje?
Ograničen unos kalorija: Možete napraviti plan prehrane s 300-400 kalorija manje od kalorijskog unosa za održavanje tjelesne težine jer ćete na taj način potaknuti mršavljenje.
Mediteranska prehrana: Ona uključuje sve zdrave skupine namirnica bogate složenim ugljikohidratima, nemasnim proteinima i vlaknima. Uključuje voće, povrće, nemasne proteine, cjelovite žitarice te izvore zdravih masti poput orašastih plodova i sjemenki.
Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata: Ograničite unos ugljikohidrata na 60-65 posto ukupnog kalorijskog unosa te povećajte postotak unosa proteina. To bi možda moglo funkcionirati kod vas.
Kontrola porcija: Mislite li da se općenito zdravo hranite, pokušajte smanjiti veličinu porcija jer možda unosite više kalorija nego što mislite zbog preobilnih porcija.
Kako provoditi povremeni post
Metoda 16/8
Povremeni post kao dijeta može se primjenjivati na razne načine, a metoda 16/8 je najpopularnija. Ona dijeli dan na dva dijela, s tim da postoji dio od 8 sati u kojem je dopušteno jedenje i dio od 16 sati u kojem se provodi post.
Metoda 5:2
Kod ove metode imate normalu prehranu 5 dana u tjednu, a zatim iduća dva dana drastično smanjujete kalorijski unos na samo 500-600 kalorija u cijelom danu.
Varijacije
Jedi-stani-jedi: Podrazumijeva post u trajanju od 24 sata jednom ili dva puta tjedno.
Ratnička dijeta: Podrazumijeva post u trajanju od 20 sati i zatim konzumiranje velikog obroka u vremenskom okviru od 4 sata.
OMAD (One Meal A Day): ovo je prilično restriktivna inačica kod koje se posti 23 sata, a u jednom satu se jede jedan veliki obrok.
RE (Time Restricted Eating): Metodu 16/8 možete promijeniti u 12/12 (12 sati posta i 12 sati kad možete jesti) ili 20/4, kako vam je draže.
Ne zaboravite!
Iako povremeni post zvuči kao jednostavna metoda koju svatko može primijeniti, postoje neke stvari koje treba imati na umu. Povremeni post zapravo se dijeli na dva osnovna tipa, metode 16/8 ili 5/2. Sami morate isprobati koja od tih metoda najbolje odgovara vašem načinu života kako biste se lakše držali pravila i bili dosljedni u provođenju.
Planirajte vremenski okvir za jedenje tako da vam zadnji obrok bude između 19 i 20 sati, a ne kasnije, jer to odgovara prirodnom unutrašnjem satu tijela.
Počnite polako! Drugim riječima, počnite tako da vremenski okvir za post bude kratak, a zatim ga postupno produljujte.
Ako ste trudnica ili dojilja, dijabetičar ili imate bilo koju kroničnu bolest, povremeni post nemojte prakticirati bez da se o tome posavjetujete sa svojim liječnikom.