Ljudi koji kasnije idu spavati izloženiji su zdravstvenim rizicima. Nova istraživanja potvrdila su zaključke ranijih znanstvenih radova koji su utvrdili da su "noćne ptice" izloženije riziku od prerane smrti, psihičkih poremećaja i bolesti dišnih organa, piše BBC. Znači li to da bismo trebali ići spavati i ustati ranije? Trudite se utonuti u san i samo trenutak kasnije, čini vam se, alarm vas već budi. Do kraja radnog tjedna već ste iscrpljeni i koristite vikend da nadoknadite izgubljene sate sna.
Ovo zvuči poznato i donekle normalno, međutim, ove navike su znak da ne spavate dovoljno i da patite od "socijalnog umora". Riječ je o terminu koji se koristi kada govorimo o razlici između količine sna tijekom radnog tjedna i količine sna tijekom vikenda, kada slobodno možemo otići u krevet i ustati iz njega kad god želimo.
Proporcionalno toj razlici, rastu i zdravstveni rizici poput rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih problema. Profesor kronobiologije na Institutu za medicinsku psihologiju Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu, Til Roneberg, drži da je "društveni umor" jedan od čimbenika koji potkrepljuju rezultate istraživanja o "noćnim pticama". Oni su društvena skupina izložena zdravstvenim rizicima. Većina tvrtki i škola počinje s radom vrlo rano ujutro, što tjera ljude koji kasnije idu spavati da dan započnu vrlo rano i neispavani.Kada bi ljudi koji rano ustaju bili prisiljeni započeti raditi kasno tijekom dana, bili bi izloženi određenim zdravstvenim rizicima, smatra Russell Foster, voditelj oftalmološkog laboratorija Nuffield i Instituta za spavanje.
Znak discipliniranosti
Kako bi se noćne ptice trebale nositi s tim? Moraju li žrtvovati kasni odlazak na spavanje koji im odgovara i rano ustajati kako bi izašli u susret ranoraniocima tijekom radnog tjedna?
- To je najgora stvar koju možete učiniti. Ako niste dovoljno spavali tijekom tjedna, najbolje što možete učiniti je to nadoknaditi, a trebali biste to učiniti u vrijeme koje vam najviše odgovara - kaže profesor Roneberg za BBC. Uvjeren je da nema ništa loše u kasnom odlasku na spavanje.
Vrijeme u koje smo navikli ići u krevet i vrijeme kada ustajemo nije samo navika, niti je znak discipliniranosti. Na obrasce spavanja utječe naš biološki sat. Kako će funkcionirati, pedeset posto ovisi o genima koje smo naslijedili. Ostalih 50 posto ovisi o sredini u kojoj živimo i našoj životnoj dobi. Dvadesete se smatraju godinama u kojima je "lijenost" najveća, a što smo stariji, biološki sat će nam pomoći da ustajemo ranije.
"Obično mislimo da ljudi koji ostaju budni do kasno u noć ne rade ništa korisno i da su ljudi koji ne ustaju rano jednostavno lijeni. Zapravo, radi se o biologiji ljudskog tijela", kaže Malcolm von Schanz, profesor kronobiologije na Sveučilištu Surrey.
Uz to, nemamo samo ranoranioce i noćne ptice, već čitav niz različitih skupina ljudi koje možemo podijeliti na temelju toga kako funkcioniraju njihovi biološki satovi. Rano ustajanje ne može promijeniti navike nastale pod utjecajem genetskih predispozicija, misle stručnjaci. Ali, na navike se može utjecati izlaganjem svjetlu. Na biološki sat utječe vrijeme izlaska i zalaska sunca. Većina ljudi izlaže se vrlo malo sunčevoj svjetlosti tijekom dana a previše umjetnoj svjetlosti noću.
Manje plavog svjetla
To utječe na vrijeme u kome ćemo se osjećati pospano, što je glavni problem noćnih ptica, koje su zbog svojih gena ionako sklone kasnom odlasku na spavanje. Izlaganjem dnevnom svjetlu rano ujutro i izbjegavanjem umjetne svjetlosti kada padne noć, osobito plave svjetlosti mobitela i računala, možemo istrenirati tijelo da poželi ranije zaspati. To nije jednostavan i brz proces. Većina ljudi nema dovoljno vremena u danu da se izloži dnevnom svjetlu ili da ograniči izlaganje umjetnom svjetlu.
Stručnjaci drže da bi poslodavci, škole i cijelo društvo trebali raditi na tome da pomognu ljudima koji kasnije idu spavati.
Profesor Foster smatra da bi poslodavci zaposlenicima trebali omogućiti da biraju radno vrijeme prema biološkom satu.
To bi poboljšalo radni učinak, kaže. Profesor Roneberg smatra da društvo ima obvezu popraviti radno okruženje koje je potpuno nespojivo s obrascima spavanja.
"To je problem za cijelo društvo, potrebno nam je više prirodnog svjetla u zgradama, a manje plavog svjetla kojem smo izloženi zbog brojnih ekrana", kaže.