StoryEditor
ZdravljeKOBNE POSLJEDICE

Hrvatska ima gorući problem, zbog izolacije djeci prijeti eksplozija dijabetesa. ‘Jednu smo pandemiju zamijenili drugom‘, upozorava Dragana Olujić

Piše Linda Perić
17. svibnja 2020. - 15:53
Dva mjeseca u zatvorenom prostoru, 10 sati dnevno pred ekranom zbog škole i društvenih potreba kroz videoigre, sigurno neće imati bezazlene posljediceIlustracija/Shutterstock

Izolacija radi pandemije korone će gotovo sigurno pogoršati situaciju s debljinom i pretilošću među odraslima, ali i djecom. Kretanje je svedeno na minimum, jede se iz dosade, a ekrani svake vrste su, praktički, jedina dostupna zabava, pogotovo ako roditelji moraju raditi od kuće.

Djeca koja su se bavila sportom od sredine ožujka ne treniraju. Mnogima je jedina ozbiljnija fizička aktivnost i dosad bio tjelesni odgoj u školama, kojeg, također, nema već dva mjeseca i neće ga biti do daljnjeg.

– I prije pandemije Europa i Hrvatska su imale rastući problem s debljinom djece i odraslih, problem koji će s ovom situacijom postati još ozbiljniji.

Za to nema čarobnog rješenja, nužno je mobilizirati roditelje, škole, vlade, stručnjake i sve ostale jer debela djeca najčešće izrastu u debele odrasle. A to znači katastrofu za desetljeće ili dva, eksploziju dijabetesa i ostalih povezanih bolesti – smatra europarlamentarka Biljana Borzan, koja se ovim problemom već dugo bavi kao članica Odbora za javno zdravlje, zaštitu okoliša i sigurnost hrane EP-a.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da 33 posto dječaka i 20 posto djevojčica ima prekomjernu težinu ili je pretilo.

Njih oko 60 posto doručkuje svakog dana, 45 posto ih redovito konzumira voće, a tek 39 posto dječaka i 26 posto djevojčica bavi se nekom tjelesnom aktivnošću barem 60 minuta dnevno.

Nikakva aktivnost i ekrani

Najviše zabrinjava podatak da se proteklih 12 godina udio djece u Hrvatskoj s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao gotovo 15 posto!

Trećina djece jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno, svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji, a više od trećine djece ne sudjeluje ni u kakvim sportskim ili plesnim aktivnostima, dok ih čak 56,1 posto više od dva sata dnevno provede ispred televizije i ostalih elektroničkih uređaja.

Nutricionistkinju Draganu Olujić pitamo očekuje li ona još dramatičnije podatke nakon izlaska djece iz izolacije.

– Ne mogu procijeniti kako će se ovo reflektirati na zdravlje djece, ali sa sigurnošću mogu reći da ga ne promovira niti unaprjeđuje. Dva mjeseca u zatvorenom prostoru, 10 sati dnevno pred ekranom zbog izvršavanja školskih obveza, ali i zadovoljavanja nekih njihovih društvenih potreba kroz videoigre i konzole, sasvim sigurno neće imati bezazlene posljedice.

Loši prehrambeni izbori

Tu su i loši prehrambeni izbori zbog prestrašenih roditelja koji su potpuno s razlogom ograničili budžete i naslonili se na kupovinu ekonomski povoljnih, ali nutritivno siromašnih i energetski gustih namirnica. Sve će to imati nepoželjne ishode na fizičko i mentalno zdravlje svih, a pogotovo najmlađih.

Djeca trebaju kontinuitet i red. Ovo što nas je zadesilo u potpunosti je oprečno od onoga sa čime smo se do sada suočavali. Zaboravljamo da smo do jučer zvonili na sva zvona kako je pandemija debljine nešto što uistinu treba biti zdravstveni prioritet svakog društva.

Sada smo jednu pandemiju zamijenili drugom, stavili je na prvo mjesto, a ovu debelo spustili na ljestvici, usudila bih se reći, dodijelili joj zadnje mjesto. Prilično zbunjujuće, zar ne – kaže splitska nutricionistkinja.

Pretilost kod djece izaziva čitav spektar društvenih ponašanja – tu je prije svega prevelika ponuda energetski guste i procesirane hrane koja je ekonomski povoljna, a izrazito dostupna i vrlo brza za primjenu.

– Slatkišima, gaziranim napitcima, sokovima i, općenito, prerađenoj hrani cijena je smiješno niska. Roditeljima je slobodno vrijeme za obitelj svedeno na minimalac, a s druge strane ponuda na TV soft programima za razbibrigu je tolika da svatko može pronaći nešto za sebe.

Iza pretilog djeteta pretili roditelj

Ne smijemo zaboraviti da se u većini slučajeva iza pretilog djeteta krije pretili roditelj. Vrlo rijetko imamo slučajeve u kojima je riječ o pretilom djetetu, a da roditelji imaju zdravu tjelesnu težinu i zdrave životne navike.

Ako se i dogodi da takvim roditeljima dijete na trenutak izmakne kontroli, pa se pojave znakovi povišene tjelesne težine i iskrivljenog tjelesnog sastava, oni se vrlo brzo angažiraju i pronađu rješenje za situaciju – veli Dragana Olujić.

Pitamo je kako roditelji mogu formirati za svoju djecu (uključujući i tinejdžere) jelovnik koji bi im bio zdrav, ali ne i odbojan.

– Roditelji prvenstveno trebaju korigirati sebe i svojim primjerom djeci pokazati što se od njih očekuje. Ne možemo očekivati da će dijete pristati na polpete od blitve i palačinke od zobenih pahuljica, ako roditelj istovremeno jede gomilu krumpira i meso, a nakon toga sjedi pred televizorom s kutijom keksa ili pivom, pravdajući se da je "za njega kasno" i da on može tako "jer je stariji".

Naravno da djeca imaju drugačije preferencije i u konačnici još nezrele okusne pupoljke, ali to ne znači da im jelovnik ne može biti zdrav. Ponavljam, ne postoji zdravi jelovnik za djecu, ako nije za čitavu obitelj.

Postoje i slučajevi u kojima cijela obitelj jede kvalitetno i zdravo, ali im je pritom ormar pun slatkiša koji su tu "za tatu" ili "za mamu" ili jednostavno zato što su ih "djeca dobila, pa ih nećemo valjda baciti". To tako ne ide.

Ako se navike mijenjaju, onda se navike mijenjaju, a ne dijelovi navika. Dakle, nema zdravog jelovnika samog za sebe, postoji samo zdrav stil života ili barem želja za promjenom, a sve ostalo su puki alati koji se biraju prema preferencijama i životnom ritmu obitelji – govori nutricionistkinja Olujić.

Komplicira se sve


Debljina je bolest koja je povezana s nizom drugih ozbiljnih bolesti, od kojih su najčešće kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, arterijska hipertenzija, cerebrovaskularne i gastrointestinalne bolesti, degenerativne bolesti zglobova, endokrinološki poremećaji i maligni tumori.

Gotovo da nema dijela ljudskog organizma na kojem se ne pojavljuju komplikacije uzrokovane pretilošću.



Semafor za pomoć


U većini europskih zemalja se koristi NutriScore, tzv. semafor sustav koji kroz boje i slova kupcu na vrlo jednostavan način signalizira nutritivnu vrijednost hrane.

Nutritivna vrijednost hrane ili pića se izračunava uzimajući u obzir omjer sastojaka koje bi trebalo manje konzumirati (kalorije, zasićene masti, šećeri, soli) i onih koji su zdraviji (vlakna, bjelančevine, orašasti plodovi, voće i povrće), putem algoritma koji su razvili nezavisni stručnjaci.

– Sustav oznaka je jednostavan za implementaciju, a kupcu pomaže donijeti odluke, jer među mnoštvom proizvoda nije lako razaznati koji sadrže zdrave, a koji nezdrave sastojke.

Na dobrovoljnoj osnovi sustav se već upotrebljava u Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Švicarskoj. Moj plan je da se uvede i kod nas.

Vlada može usvojiti preporuku da se sustav na dobrovoljnoj bazi upotrebljava i u Hrvatskoj. To nas ništa ne bi koštalo, a istraživanja pokazuju da bi pomoglo u borbi protiv debljine – kaže europarlamentarka Biljana Borzan.

#DRAGANA OLUJIĆ#PRETILOST KOD DJECE#DIJABETES KOD DJECE#DEBLJINA

Izdvojeno

17. svibanj 2020 16:20