Svi se možemo složiti da je važno jesti zdravo za naše zdravlje. No, je li prihvatljivo povremeno si priuštiti nezdravi obrok ili dva tijekom vikenda?
Studija koju su proveli istraživači s University of New South Wales (UNSW) u Australiji sugerira da prehrambeni uzorak "čiste" prehrane s povremenim "varljivim" obrocima brze hrane ne samo da može dovesti do povećanja tjelesne težine, već i utjecati na funkciju mozga i zdravlje crijeva kod glodavaca.
Štakori koji su se većinom hranili zdravom prehranom, ali su povremeno uživali u visokoj količini šećera i zasićenih masti, pokazali su značajan kognitivni pad, posebno u testovima prostorne memorije, te negativne promjene u crijevnoj flori.
"Smatramo da je ovakva vrsta istraživanja ključna kako bismo razmišljali o očuvanju zdravlja našeg mozga u starosti", objašnjava neuroznanstvenica Margaret Morris s UNSW-a.
Ova studija proširuje prethodna istraživanja članova tima koja su pronašla povezanost između loše prehrane i oštećene dugoročne prostorne memorije, pružajući nove informacije o učincima "cikliranja prehrane".
Ponekad se smatra kompromisom između ekstrema zdrave i nezdrave prehrane, no oscilacije u prehrani mogu imati svoju cijenu.
U svakom od tri različita eksperimenta, zdrava kontrolna skupina od 12 štakora je hranjena standardnom hranom za štakore i uspoređena s tri eksperimentalne skupine od 12 štakora koji su također povremeno hranjeni prerađenom hranom bogatom masnoćama i šećerom, prenosi Science Alert.
Eksperimentalne skupine su provele isti ukupan broj dana konzumirajući nezdravu hranu, bilo da je to bilo uzastopno ili raspoređeno u različite dužine "ciklusa".
Prije i poslije razdoblja ciklusa prehrane, istraživači su testirali kratkoročnu memoriju štakora i mjerili mikrobiotu u njihovim izmetu. Također su ih vagali prije i poslije te pratili koliko su pojedine vrste hrane pojeli.
Štakori koji su bilo koliko dugo loše jeli imali su manje raznoliku crijevnu mikrofloru, s više bakterija povezanih s pretilošću i manje sojeva dobrih bakterija povezanih s kontrolom tjelesne težine. S produljenom izloženošću nezdravoj prehrani, ove promjene su postajale sve gore.
Kognitivno oštećenje također se pogoršavalo tijekom vremena, pri čemu su štakori koji su duže vrijeme konzumirali nezdravu prehranu najlošije prolazili na testovima memorije koji zahtijevaju pamćenje rasporeda objekata.
"Naše analize su pokazale da su razine dviju bakterija korelirale s opsegom oštećenja memorije", kaže Mike Kendig, medicinski znanstvenik s UNSW-a. "To sugerira vezu između učinaka cikliranja prehrane na kogniciju i mikrobiotu."
Nije iznenađujuće da su štakori koji su duže vrijeme jeli prehranu bogatu masnoćama i šećerom dobili više kilograma od štakora u kontrolnoj skupini. Međutim, duljina loših ciklusa prehrane se činila da ne utječe izravno na debljanje.
To ukazuje na to da učinci na zdravlje crijeva i memoriju možda nisu povezani s debljanjem koje obično uzrokuje nezdrava prehrana.
"Znamo da dijeta koja povećava upalu može biti manje korisna za našu moždanu funkciju", kaže Morris. "I u prošlosti smo pokazali kod štakora da se ovi kognitivni deficiti zapravo povezuju s upalom u mozgu."
Ovi rezultati dodaju se rastućem broju dokaza koji povezuju zdravlje crijeva i prehranu s zdravljem mozga.
"Znamo da je crijevo jako povezano s našim mozgom", dodaje Morris. "Promjene mikrobioma kao odgovor na našu prehranu mogu utjecati na naš mozak i ponašanje."
Iako ovi nalazi možda nisu ono što želimo čuti, znanstvenici ističu da održavanje zdrave prehrane tijekom duljeg vremenskog razdoblja rezultira povoljnijim ishodima za zdravlje crijeva i mozga.
Druga istraživanja sugeriraju da dobra prehrana smanjuje rizik od bolesti i može produljiti životni vijek, pa bi vrijedilo zamijeniti obroke bogate masnoćama i šećerom zdravijim opcijama.
"Ako možemo održavati zdravu prehranu - poput mediteranske prehrane s visokom raznolikošću, voćem, povrćem, niskim udjelom zasićenih masti i dobrim proteinima - imamo veću šansu da očuvamo našu kogniciju", zaključuje Morris.
Studiju možete pročitati OVDJE.