„Zdravlje je ključni nacionalni resurs koji traži stratešku suradnju i ulaganja svih iz zdravstvenog sektora. Za povratak povjerenja pacijenata važno je demistificirati zdravstvo, a u svemu tome izuzetno može pomoći viša razina znanja u komunikacijama“, zaključci su prvog dana HealthComm Foruma, prve regionalne konferencije o komunikacijama u zdravstvu, koji se održao u zagrebačkom Mozaik Event Centru.
Konferenciju je otvorila Nina Išek Međugorac, direktorica konferencije, istaknuvši zadovoljstvo jer je upravo na ovaj način uspješno napravljen prvi korak u ostvarivanju cilja koji su organizatori postavili inicirajući okupljanje struke i povezujući sve dionike s važnosti komunikacije. „Komunikacija je sve što organizacija jest. Zato zdravstveni sektor više od svih ostalih sektora treba težiti izvrsnosti u komunikaciji i ugraditi je u središte svojih napora“, istaknula je Išek Međugorac te dodala kako komunikacija treba biti temeljena na promatranju i slušanju okruženja, u svrhu uspostavljanja održivih i dugoročnih odnosa – jer je samo tako moguće stvarati zdravije, a samim time i sretnije društvo.
Zašto je ovogodišnji program podržalo i Ministarstvo zdravstva iznijela je u uvodnom govoru državna tajnica Marija Bubaš, iznoseći više informacija o reformi sustava, pozitivnim pomacima i ciljevima. „Krajnji cilj svima nama mora biti vratiti pacijenta u fokus. Iznimno mi je drago što smo se okupili danas kako bismo to postigli i što je upravo to cilj i naše reforme. Važno nam je da u reformu budu uključeni svi dionici jer jedino tako možemo unaprijediti sustav. Želimo olakšati pacijentu donošenje ispravnih odluka i temeljiti čitav sustav na edukaciji o preventivnim programima jer je takav način odnosa prema zdravlju jedini održiv“.
Matt Carter: Ljudi više vjeruju brendovima koje poznaju, zato je nužno komunicirati
Program je započeo inspirativnim predavanjem komunikacijskog stručnjaka Matta Cartera koji je konferenciju otvorio iznošenjem podataka iz brojnih relevantnih istraživanja na temu kako graditi brend kojemu ljudi vjeruju. Dr. Carter je kroz niz pokazatelja potvrdio činjenicu da ljudi više vjeruju brendu o kojemu mnogo znaju te onim tvrtkama u kojima nekoga poznaju, a za oboje je upravo komunikacija ključna. Uz to, ukazao je na važnost svrhe brenda čije postojanje, dok jasno pokazuje put kompanije, istovremeno dokazano utječe na povjerenje javnosti. „Organizacijska je svrha poput njezine ‘zvijezde sjevernjače’, krajnjeg razloga postojanja koji pomaže u orijentaciji cijelog tima i vodi ga u pravom smjeru. Jednako je vrijedna u javnim institucijama i u privatnim tvrtkama.“
Na Carterove teze savršeno su se nadovezali sugovornici na panel-raspravi o nedostatku povjerenja kao velikog problema na koji svi dionici moraju i mogu utjecati.
Na panel-raspravi su sudjelovali Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore, Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu, Milka Kosanović iz HUP-a i Nikolina Škaron iz AstraZenece. Panelisti su se složili da je do danas bilo svega nekoliko primjera gdje su svi sudjelovali u važnim inicijativama, ali da su svi bili uspješniji od onih koje je vodila pojedinačna ustanova, institucija ili kompanija. Zaključili su kako za pozitivne pomake odnosi moraju biti partnerski i da jedino kao takvi u konačnici mogu unaprijediti sustav. Svi su panelisti svjesni kako pacijent, kome se god od zdravstvenih djelatnika obratio, više ne ulazi u razgovor kao prazna ploča. I zato je nužno posebno promišljati čitav proces educiranja, od stvaranja sadržaja, isticanja ključnih poruka, adresiranja relevantnih komunikacijskih kanala pa sve do odabira ambasadora dobrih praksi. Istaknuli su zastupljenost i interes za ove teme u medijima i na društvenim mrežama kao izvrsni temelj za bolju komunikaciju, a upravljanje sadržajem i pozicioniranje relevantnih ambasadora, upravo radi činjenice da komunikator može biti svatko, važnije no ikad - sve s ciljem sprječavanja širenja dezinformacija i osiguravanja da liječnici i znanost vode glavnu riječ.
Prevencija najmanje opterećuje sustav
O važnosti prevencije i izazovima kad je riječ o odazivu građana na povezane akcije raspravljali su Tit Albrecht iz slovenskog Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo, Dario Briški iz Hrvatskog farmaceutskog društva, Ivana Pavić Šimetin iz HZJZ-a, Andreja Šantek iz Novartisa i Tanja Španić iz udruge Europa Donna. Sudionici su se u nekoliko navrata brojnim primjerima iz prakse podsjetili koliko su polazišne točke svakoga od njih različite kad je riječ o pristupu pacijentu, ali i istaknuli niz inovativnih načina kako svatko u okviru svojih mogućnosti dolazi do boljih rezultata, koji u konačnici utječu pozitivno na zdravlje i na povjerenje građana u čitavu struku. Prema mišljenju Šantek iz Novartisa, jedan od takvih primjera, a istovremeno i primjer izvrsne suradnje privatnog i javnog sektora, jest uvedena praksa mjerenja razine kolesterola kod djece prilikom upisa u prvi razred osnovne škole. Na taj način, kako se radi o genetskoj bolesti, sustav konkretno utječe na prevenciju liječenja kod djece, ali i kod roditelja koji uvidom u razinu kolesterola mogu saznati postoji li rizik za bolesti i kod njih samih te postupiti na osnovu dobivenih nalaza. Uz sadržaj programa, na važnost redovnog mjerenja kolesterola ukazalo se i u predvorju dvorane konferencije. Ondje su na kutku simboličkog naziva „Nulto mišljenje“ sudionici mogli provjeriti razinu kolesterola u krvi te čuti više o tome kako sve taj potez može pozitivno utjecati na njihovo zdravlje.
O preventivnim programima i nužnosti strateške komunikacije kako bi rezultirali konkretnim uspjehom u vidu brojki pregleda govorilo se i u nastavku programa. Na 1na1 razgovoru koji je vodila komunikacijska stručnjakinja Katarina Leko, Ivana Portolan Pajić iz resornog ministarstva istaknula je prevenciju kao najjeftiniji, najdostupniji i jedinstven način poboljšanja javnog zdravlja jer je u taj proces uključen najveći broj djelatnika u zdravstvu. Kao takva, prevencija je idealna opcija za sve dionike jer, uz sve jasne dobrobiti, najmanje opterećuje sve dijelove sustava. Dodala je i kako podržava svaku jednokratnu akciju koja može okupiti velik broj ljudi s tim ciljem, ali da je primarna svrha takvih programa potaknuti građane na redovitost. Upravo u tome vidi medije, i tradicionalne i nove, kao najbolje saveznike. I u ovom razgovoru, zaključeno je kako komunikacija mora biti strateška i prilagođena pojedinoj ciljanoj skupini. Na primjer, upravo kako su određene bolesti zastupljenije u starijoj dobi, tako i komunikacija preventivnih programa mora biti prilagođena njima, razumljiva toj populaciji i provođena na komunikacijskim kanalima koji su njima poznati i kojima vjeruju.
Nužno je graditi sustav u čijem je središtu pacijent
Drugi dio dana HealthComm Foruma otvorio je Marius Geanta iz rumunjskog Centra za inovacije u medicini i dao izvrsni znanstveni temelj za drugo komunikacijsko područje konferencije čiji je sadržaj bio usmjeren prema načinima kako graditi sustav kojemu se u središtu nalazi pacijent. Na temu Geantinog predavanja nadovezali su se Tanja Krasić iz Croatia Poliklinike, Savo Pilipović iz Udruge pacijenata u Srbiji, Mirela Marković kao predstavnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, glavna tajnica udruge Sve za nju Ljiljana Soldo te Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore. Sudionici panel-rasprave suglasni su da bi sustav trebao poticati personalizirani pristup svakom pacijentu, što je moguće od trenutka kad se obveze i prava ravnopravnije rasporede na sve dionike sustava. U jednom dijelu, to dobro polazi za rukom udrugama koje štite prava pacijenata jer, osim primarne zadaće u određenom terapijskom području, služe kao vodič pacijentu kroz sustav, od procesa dijagnostike do podrške u liječenju i obavljanju svakodnevnih procesa. Ljekarnici su, tvrdi Soldo iz Hrvatske ljekarničke komore, prepoznali potrebu za boljom komunikacijom jer se susreću s izazovom da pacijenti, ukoliko nisu zadovoljni savjetom koji dobivaju u ljekarni u kojoj prvotno potraže savjet, drugo mišljenje potraže u drugoj u susjedstvu. „Zato smo na fakultet uveli predmete koji jačaju komunikacijske vještine, što se svakodnevno pokazuje korisnim“, istaknula je. Svi panelisti slažu se da odgovornost nije samo na sustavu, već i na građanima kod kojih je nužno jačati zdravstvenu pismenost, kao jedan od važnih koraka za reformu koja će pacijenta i njegovu dobrobit postaviti u središte djelovanja sustava.
Program se nastavio temom smanjenja štete o kojoj je razgovarao komunikacijski stručnjak Zdravko Ivić s Konstantinosom Farsalinosom, grčkim znanstvenikom na Sveučilištu u Patrasu. „Ključno je razumjeti da harm reduction, iako se oko nje lome koplja, nije kontroverzna tema. Čitav život kao takav funkcionira po principu smanjenja štete, pa tako i medicina. Smisao smanjenja štete je vrlo jednostavan – kako učiniti ljudima život lakšim i boljim, uzimajući u obzir zdravstvene odluke koji sami donose, vrlo često svjesni toga u kojim slučajevima one nisu dobre za njihovo zdravlje.“
Prema mišljenju Farsalinosa, važno je da se taj pojam razumije što prije i na svim poljima, od zdravstvene struke i regulatora, pa sve do potencijalnog pacijenta jer je cilj Europske Unije do 2040. smanjiti broj pušača na 5 posto. I tu je ključna komunikacija koja je u ovoj industriji izuzetno regulirana, a što Farsalinos smatra snažnom kočnicom na putu do dostizanja tog cilja. Za Hrvatsku to će biti velik izazov jer danas provodi isključivo mjere smanjenja ponude duhana, a ne implementira mjere smanjenja potražnje ili smanjenja štete. Najbolji primjer kako uspješno doći do cilja EU je Švedska koja je već danas smoke free zemlja.
Na temelju švedskog primjera, prema mišljenju Farsalinosa, postizanje cilja može se ubrzati promovirajući alternativne nikotinske proizvode kao manje štetne opcije za pušenje. Ovo uključuje informiranje javnosti o prednostima tih proizvoda u smanjenju zdravstvenih rizika, što je iznimno izazovno u današnje vrijeme i postojeće regulacije u komunikaciji.
Slaven Ružić: Kroz nekoliko mjeseci potrošačima ćemo ponuditi svoje proizvode bez nitrata i nitrita
Prvi dan konferencije zaključen je još jednim 1na1 razgovorom uz moderatorsku palicu Zdravka Ivića, ovaj put na temu samoregulacije prehrambene industrije. Izvrstan sugovornik bio je Slaven Ružić, predsjednik Uprave tvrtke PIK Vrbovec plus koji je istaknuo niz dobrih praksi koje ova industrija može učiniti da doprinese zdravlju potrošača, što se od njih sve više očekuje zbog činjenica koje dokazuju kako je moguće poboljšati kvalitetu života kroz kvalitetu hrane. „Promjene navika potrošača se moraju anticipirati, potrebe su se promijenile i moramo nuditi potrošačima ono što danas traže, a istovremeno mijenjati standarde i postavljati trendove. Jedan od konkretnih primjera je smanjeni udio soli u proizvodima koji imamo već niz godina, a danas već radimo na još jednoj inovaciji“, tvrdi Ružić te ističe kako je kompanija kojoj je na čelu u procesu da kroz nekoliko mjeseci, prvi na tržištu, potrošačima ponudi svoje proizvode bez nitrata i nitrita.
Prvi dan HealthComm Foruma tako je objedinio čitav spektar po mnogočemu različitih tema, ali uz zajednički nazivnik kojim je upravo Ružić zaključio program: „Neprestanoj komunikaciji ne postoji alternativa, ali ona mora biti vjerodostojna, iskrena i provjerena. Jedino je na taj način moguće graditi povezanost s potrošačima i pacijentima te steći njihovo povjerenje bez kojeg industrije teško mogu biti održive i opstati“.