Premda životinje uopće ne mare kako smo ih mi to nazvali, naša vrsta mari. Kukci koji se zovu po Adolfu Hitleru i Benitu Mussoliniju ni ne znaju da su imena, ni krivi ni dužni, dobili po zločincima. No, znanstvenici sada traže da se ona ipak promijene i to nakon što je organizacija koja je zadužena za imenovanje vrsta početkom ove godine jasno dala do znanja da to ne dolazi u obzir. Nisu se na to odlučili jer su obožavatelji navedenog dvojca, nego zato što misle da bi promjena imena unijela zabunu među istraživače, piše Jutarnji list.
Sve poznate žive i izumrle vrste životinja, biljaka i mikroba imaju znanstveni naziv od dvije riječi, kao što je Homo sapiens za modernog čovjeka. Taj službeni naziv koristi svaki znanstvenik koji govori o toj vrsti. Prva riječ (npr. Homo) naziv je roda koji se daje svim blisko srodnim vrstama, a druga riječ (npr. sapiens) daje se jednoj vrsti. Vrste također imaju uobičajena imena koja se lakše mijenjaju. Neke vrste imaju više uobičajenih imena — na primjer, orka i kit ubojica odnose se na istu vrstu, piše Live Science.
Znanstvenici koji otkriju novu vrstu ili rod obično imaju čast da ih imenuju. U posljednje vrijeme to je dovelo do bujice vrsta nazvanih po slavnim osobama, kao što su Taylor Swift, Leonardo DiCaprio i Sir David Attenborough, kao i političkim ličnostima, poput predsjednika SAD-a. Taj je trend vladao i u prošlosti pa sad zato imamo Rochlingiu hitleri (izumrli leteći kukac) i Anophthalmusa hitlerija, slijepog špiljskog kornjaša iz Slovenije. Mussolinijevo ime dano je vrsti leptira Hypopta mussolinii, koja je porijeklom iz Libije — jedne od zemalja koje je okupirala Italija tijekom Mussolinijevog mandata. Druga kontroverzna imena uključuju vrste nazvane po trgovcima robljem, kolonijalistima i, u novije vrijeme, tvrtkama za kriptovalute.
Osim što su neosjetljiva i zastarjela, ova imena mogu uzrokovati probleme i samim životinjama. Na primjer, A. hitleri je u nekom trenutku bio blizu toga da nestane s lica zemlje jer su neonacistički kolekcionari plaćali tisuće dolara za svoje primjerke ovih nesretnih životinja.
Mnogi znanstvenici vjeruju da je došlo vrijeme da se priznaju ove greške iz prošlosti te da se životinjama daju druga imena. No, u siječnju je Međunarodna komisija za zoološku nomenklaturu (ICZN) — organizacija koja odobrava i bilježi imena svih životinjskih vrsta — objavila rad u Zoološkom časopisu Linneovog društva, u kojem je preporučila "nastavak upotrebe znanstvenih naziva‘.
ICZN tvrdi da će promjena imena vrste izazvati zabunu među istraživačima, jer će preimenovana vrsta imati dva odvojena imena u znanstvenoj literaturi. Istraživači te komisije također su primijetili da postoje stotine tisuća životinjskih vrsta nazvanih po ljudima ili mjestima i da će preimenovanje nekih otvoriti mogućnost da mnoge druge, sada ili u budućnosti, budu dovedene u pitanje. No, s njima se ne slažu mnoge njihove kolege
- Ne možemo dati prednost stabilnosti ispred socijalne pravde - rekao je Marcos Raposo iz Nacionalnog muzeja u Rio de Janeiru.
Istraživači tvrde da znanost ne bi trebala biti izuzeta od širih društvenih promjena, čak ni ako to olakšava njihove živote. Biološke znanosti su neodvojivi dio društva, smatraju neki.
- Postoje načini na koje možemo barem početi napredovati s najgorim uvredljivim imenima, a zatim krenuti prema boljoj praksi - smatra Anjali Goswami iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.
Jedno rješenje koje su predložili u ICZN-u je da se imenuje poseban odbor posvećen raspravi o etici upitnih imena. Međutim, iz te organizacije poručuju da su oni prije svega znanstvenici i da se ne bave etikom.
Ovo nije prva polemika oko imena vrsta. Botaničari su već vodili ovu raspravu o biljnim vrstama s problematičnim nazivima, koja je dosegla vrhunac 2021.godine.