StoryEditor
PanoramaSocijalna nepravda

Pandemija je najteže pogodila nezaštićene radnike: u početku im se pljeskalo s prozora, a sada se malo toga radi da bi im se pomoglo

Piše PSD
16. listopada 2020. - 09:37
Josko Supic/Cropix

Siromašnije skupine i oni najmanje zaštićeni u društvu snose najveći teret u krizi uzrokovanoj pandemijom. U zemljama diljem EU pokrenuti su različiti oblici državne intervencije, poput programa potpore za posao, smanjenja PDV-a ili moratorija na kredite kako bi se dijelu stanovništva ublažile financijske poteškoće. Međutim malo toga je učinjeno da bi se direktno pomoglo najugroženijima, piše The Conversation.

Sociološka istraživanja o načinima na koji društveni čimbenici određuju stil života običnih ljudi pokazuje da u najvećoj mjeri ekonomske i političke odluke definiraju njihove mogućnosti i šanse za uspjeh.

Vlade su podbacile kada je riječ o zaštiti skupine koja je u ovoj pandemiji zbog prirode posla i općenito loše financijske situacije u najtežoj poziciji. Riječ je o radnicima čiji posao ovisi o ljudskom kontaktu dakle zaposlenima u nekom obliku uslužnih djelatnosti.

Oni su zaposleni na fronti i dok im se u prvim mjesecima aplaudiralo s prozora i nazivalo ih se herojima sada kada počinju osjećati ekonomske posljedice korone njihova žrtva prestaje biti zamijećena. Svojim radom najviše su izloženi zarazi dok istovremeno strahuju da će izgubiti posao zbog pada prometa i kraćeg radnog vremena.

Vrlo brzo nakon početka pandemije pokazalo se da kompanije imaju ogroman broj viškova radnika koji prati val otkaza čime se naglo povećava broj ljudi koji pada u duboko siromaštvo. Radnici u  zanimanjima iz uslužnog sektora vjerojatnije su najviše otpuštani tijekom ili nakon razdoblja karantene zbog čega su trenutno najteže pogođeni.

Problem je i što se uslužni sektor uglavnom oslanja na nesigurne radnike, ljude u niskokvalificiranim, slabo plaćenim i nesigurnim oblicima zaposlenja. Ti radnici i njihove obitelji nemaju osnovnu sigurnost i najosjetljiviji su na ekonomske šokove koje sada u velikoj mjeri trpe. Mnogi se također oslanjaju na gotovinsko plaćanje, npr. napojnice, pa čak i u slučaju da dobivaju nadoknadu ona nikada ne može nadomjestiti stvarne iznose koje su zarađivali.

Još jedan od problema koji opet najviše pogađa najugroženiju zajednicu je zatvaranje škola koje inače obiteljima s djecom omogućavaju ne samo njihovo obrazovanje već i besplatnu skrb, a povremeno i hranu.

U trenucima 'lockdowna' ponavljano je kako većina radnika može posao obavljati od kuće, ali prije nego što bismo krenuli u neko novo zatvaranje moramo razmisliti o svim uredskim čistačima, konobarima i prodavačima koji nemaju tu opciju i koji bi mahom izgubili posao čime bi se produbile socijalne nejednakosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

30. studeni 2020 15:04