StoryEditor
PanoramaVODENA KOLAJNA

Jeste li znali da u okruženju Imotskog ima čak 11 jezera? Jedno dijeli ime s prezimenom najpoznatijeg bjegunca pred hrvatskim pravosuđem

23. listopada 2020. - 19:56
Braco Ćosić

Jeste li znali da u bliskom okruženju grada Imotskog ima ni više, ni manje nego jedanaest prirodnih jezera! Samo dva od njih ponekad, za vrijeme velikih suša, presuše, a devet jezera uvijek imaju vodu. Ta divna vodena kolajna ne samo da taj dio Imotske krajine čini lijepim i primamljivim za turiste, nego nudi pravo bogatstvo zdrave, pitke i čiste vode, koja će u budućnosti biti veliki adut Dalmatinske zagore.

Krenimo redom brojeći u vodenoj kolajni biserna vodena zrnca. Ona započinje praktički u samom gradu Imotskom, s dva jezera, dva spomenika prirode i dva najpoznatija krška bisera ove kolajne.

Tamo, uz njegov zapadni bok, naslonilo se Modro jezero, dnevni boravak Imoćana i sigurno jezero među najljepšim u kolajni. Nastalo tektonskim urušavanjem u krškom kamenu, Modro jezero je i najstarije od svih jezera. Njegov najveći vodostaj, prema do sada poznatim podacima, zaustavio se na 103 metra. Modro jezero i presušuje, i to češće posljednjih godina, najvjerojatnije zbog klimatskih poremećaja. Njegova voda vrhunske je kvalitete i jedna je od rijetkih voda stajaćica gdje se ljudi mogu kupati i ujedno piti vodu. Razlog je što se ona uvijek obnavlja dolaskom podzemnih voda, ali do određene visine. Kada je razina vode pet-šest metara, tada je i na neki način kraj kupališne sezone.

image
Braco Ćosić

U Modrom jezeru bilo je i ribe, i to one koju bi ubacili ribiči. U posljednjih nekoliko godina u njemu nema nikakve ribe. Samo kilometar od Modroga (ime povlači od predivnih modrih boja svoje vode) svjetski je krški fenomen Crveno jezero, jedna od najdubljih krških jama i jezera u Europi i svijetu.

Maksimalno izmjerena dubina jezera je bar za sada 317, a najniža 234 metra. Godine 2017. prvi put u povijesti ljudska ruka dotaknula je njegovo dno, koje je šest metara ispod razine mora. Crveno jezero, osim svoje fantastične ljepote, za vrijeme maksimalnog vodostaja u svojoj utrobi čuva i više od 15 milijuna kubičnih metara pitke i zdrave vode. U njemu obitava autohtona slatkovodna i vrlo ukusna gaovica.

Upravo zbog teškog pristupa vodi te ribe ima napretek. Nešto više od dva kilometra zračne linije prema zapadu, iz zemlje su iznikla dva okrugla bisera – Dva oka. Jedno se zove Gornje, a drugo Donje jezero, i jedno su od pet izvorišta rijeke Vrljike. Dubina Gornjeg je oko 13, a Donjeg jezera sedam metara. Nikada ne presušuju, a svojom ljepotom okruženja i svojom konfiguracijom pravi su prirodni ljepotani. Iz Donjeg jezera voda posebnim koritom ulazi u rijeku Vrljiku. U Dva oka obitava i autohtona gaovica, a ima i šarana, masnice i plotice, i nikada ne presušuju.

image
Braco Ćosić

Na samom zapadnom dijelu Imotskog polja prava je raskoš imotske vodene kolajne. Na vrlo malom prostoru smjestilo se čak sedam prirodnih jezera, jedno ljepše i neobičnije od drugoga. Nastali su raznim prirodnim procesima, od tektonskog urušavanja u krškom kamenu do utapanjem i propadanjem površina u ravnoj zemljanoj podlozi.

Odmah na početku prostranog prostora koje se zove Prološko blato nalazi se i najdublje jezero, koje nazivaju jednostavno Jezero. Voda mu varira od dvadeset do pedeset metara, i to je jezero pravi eldorado za šarane. Nigdje nadaleko na tako relativno malom prostoru nema toliko te slatkovodne ribe. Najveći primjerci su i do 15 kilograma. Osim šarana, tu je i patuljasti američki som, zatim veliki som, plotica, masnica, grgeč, gavun, linjak, babuška i, nažalost, predator štuka. Jezero nikada ne presušuje.

U sklopu kompleksa Prološkoga blata još su tri mala jezerca koja nikada ne presušuju. Tu je jezero Krenica dubine od nekih dva-tri metra. U njemu ima ribe baš kao u Jezeru.

Okruglog je oblika promjera do pedesetak metara. To jezero neovisno je od ni sto metara udaljenog Jezera, jer prima vodu iz drugih podzemnih krakova, i to krakova koji vodom napajaju rijeku Vrljiku. Na krajnjem jugozapadu Imotskog polja nalazi se jezero zvano Jezerac. Nikada ne presušuje i promjera je oko četrdesetak metara. U njemu ima ribe baš kao i u jezerima Prološkoga blata. Svega tristotinjak metara od Jezerca nalazi se i najmlađe jezero imotske vodene kolajne.

Živopisno jezerce Bućuša, nastalo 2004. godine propadanjem zemlje u nižu kotu, dubine dva do tri metra. Ne presušuje i u njemu isto ima ribe kao u Jezeru, Krenici i Jezercu.

image
Braco Ćosić

Ovu lijepu vodenu imotsku priču zaključuju tri predivna krška jezera na krajnjem zapadnom dijelu Imotskog polja. Svojom ljepotom, zanimljivošću i izgledom uz sami su bok Modrom i Crvenom jezeru. To su od sjevera prema jugu jezero Galipovac, potom Knezovića jezero te na kraju i Lokvičićko ili Mamića jezero. Od ta tri bisera u općini Lokvičići, jedino do sada, i to samo dva puta, presušilo je Knezovića jezero, dok Mamića jezero, odnosno Lokvičićko i Galipovac nikada nisu presušili.

U njima ima šarana, plotice i masnice, kao i gavuna. Sva ta tri jezera nastala su također urušavanjem u krškom masivu. Galipovac ima maksimalan vodostaj od 70 metara, a ovo ljeto izmjeren je na 59,5 metara.

Trenutačno je još niži. Knezovića jezero je ovog ljeta bilježilo vodostaj od 19,5 metara, dok je maksimalni i do tridesetak metara. Sada je trenutačno vrlo mali, od svega nekoliko metara. Mamića jezero je također maksimalno pedesetak metara, a ovo ljeto stručnjaci Javne ustanove More i krš izmjerili su 42 metra. Cijela ova imotska vodena kolajna ušla je u projekt "Geopark Imotska jezera", koji je veliki kandidat za ulazak pod zaštitu UNESCO-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

11. studeni 2020 14:20