Analitičari Faktografa tvrde da poznati novinar RTL-a Boris Mišević dijeli teorije zavjere, suočili su ga s brojnim dokazima, ‘napala‘ ga i kolegica. Evo detalja

stdClass Object ( [id] => 1211619 [title] => Analitičari Faktografa tvrde da poznati novinar RTL-a Boris Mišević dijeli teorije zavjere, suočili su ga s brojnim dokazima, ‘napala‘ ga i kolegica. Evo detalja [alias] => analiticari-faktografa-tvrde-da-poznati-novinar-rtl-a-boris-misevic-dijeli-teorije-zavjere-suocili-su-ga-s-brojnim-dokazima-napala-ga-i-kolegica-evo-detalja [catid] => 423 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Novinar RTL-a Boris Mišević tijekom vikenda podijelio je snimku sa znanstveno nepotvrđenom teorijom da su klimatske promjene prevara, a u druga dva je objavio stare i neažurirane podatke o najvišim izmjerenim temperaturama u Europi i Hrvatskoj kojima je pokušao "dokazati" tu teoriju, navodi Faktograf.

"Weather channel CO-founder: "Klimatske promjene se ne događaju. Radi se o političkoj platformi Demokratske stranke. Hmmm, pa jel on "teoretičar zavjere" isto? Ili stručnjak s realnim argumentima?", stajalo je u prvom statusu Borisa Miševića (arhivirano ovdje) objavljenom u petak, 22. srpnja, u 12.47 sati.

O Miševiću smo već pisali, pročitajte na ovom linku:

Novinar Boris Mišević ne staje s ‘antivakserskim‘ teorijama: ‘Što kažete narode Hrvatske? Hoćete im dopustiti ovakvav bezobrazluk?‘ RTL se ograđuje od njegovih istupa

Status je vodio na snimku starog gostovanja suosnivača Weathera Channela (Meteorološkog kanala) Johna Colemana. Navode iz tog intervjua da se klimatske promjene ne događaju i da ljudska djelatnost nema značajan utjecaj na globano zatopljenje te da ne postoji znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama, već je AP Fact Check Miševiću označio kao netočne informacije.

---

---

U članku objašnjavaju da je tijekom tog intervjua CNN-u 2014. godine, koji se i u engleskom govornom području ponovno počeo ovih dana širiti društvenim mrežama – bez navođenja da je star osam godina – Coleman netočno kazao da ne postoji znanstveni konsenzus oko navoda da ljudska djelatnost izaziva klimatske promjene. "Klimatske promjene se ne događaju, nema niti značajnog globalnog zatopljenja izazvanog ljudskom djelatnošću, nije ga bilo niti u prošlosti, a nema razloga očekivati ga niti u budućnosti", kazao je u tom intervju Coleman.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), s više od 200 znanstvenika, u svom posljednjem izvještaju iz veljače, naveo je da klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem već izazivaju smrtonosne ekstremne vremenske događaje, kao što su suše, požari i poplave te da će situacija biti još i gora ako se globalno zatopljenje ne "zauzda". "Zbirni znanstveni dokazi su nedvosmisleni: Klimatske promjene su prijetnja dobrobiti ljudi i planetarnom zdravlju", stoji u izvještaju, piše AP.

Coleman je preminuo u 2018. u 83. godini. 1981. bio je suosnivač Weather Channel i gotovo godinu dana imao je funkciju njegova izvršnog direktora. Kada se 2014. godine pojavio u intervju na CNN-u, kompanija u čijem vlasništvu je Weather Channel distancirala se od njegovih komentara. Izvršni direktor Weather Company, David Kenny, tada je u istoj emisiji kazao da Coleman već desetljećima ne sudjeluje u radu Weather Channela.

"Znanost je poprilično jasna kada se govori o klimatskim promjenama", kazao je tada Kenny. "Mislim da su mnogi ljudi zbunjeni kada čuju izjave od nekoga koga se titulira kao suosnivača The Weather Channela. Točno je da je on suosnivač i mi smo zahvalni što ga je pokrenuo prije 32 godine. No, on s nama nije već 31 godinu i danas on ni na koji način ne govori u ime Weather Channela", rekao je Kenny, jasno se ograđujući od izjava Colemana.

Mišević je u drugom statusu, objavljenom 23. srpnja u 11 sati, stavio staru i neažuriranu tablicu s najvišim temperaturama izmjerenima u europskim državama o čijim netočnostima je Faktograf pisao jer se prošlog tjedna počela širiti profilima na Facebooku. Novinar RTL-a tu je tablicu objavio kao odgovor na Twitter status meteorologinje N1 televizije Tee Blažević koja ga je prozvala za širenje teorije "da klimatske promjene ne postoje".

---

---

"Vidim da statistika i istina jako ljuti klimatske fanatike…. Pa evo još malo brojeva. Po ovome izgleda da su te klimatske promjene počele još daavno…", napisao je Mišević u statusu uz tu tablicu.

Taj Miševićev status je u dva dana prikupio 270 dijeljenja, 232 komentara i više od 1,7 tisuća drugih reakcija.

No, na stranu što podatak o najvišoj izmjerenoj temperaturi u nekoj državi ne pokazuje trend globalnog zatopljenja, koji najbolje otkrivaju temperaturni prosjeci na mjesečnoj i godišnjoj razini, i u toj tablici naveden je niz starijih podataka o najvišim temperaturama čime se pokušava stvoriti dojam da je prije bilo toplije nego danas.

Njemačka meteorološka služba prošlog tjedna objavila je najnovije podatke Svjetske meteorološke organizacije o najvišim temperaturama izmjerenima u europskim državama koji otkrivaju sve greške iz tablice koju je objavio Mišević.

Netočan podatak navodi se za Moldaviju gdje u tablici stoji da je 2007. godine najviša temperatura izmjerena 41,5 stupnjeva u Camanci, dok najnoviji podaci pokazuju da je 42,4 izmjereno u Falesti 2012. godine. Za Sloveniju je najnoviji podatak da je najviša temperatura izmjerena u zračnoj luci Cerklje 2013. godine, 40,8 stupnjeva, dok je u tablicu stavljena temperatura iz 1950. godine. U Njemačkoj je najviša temperatura izmjerena 2019. godine u Duisburgu, 41,2 stupnja, dok se u tablici navodi 40,3 stupnja iz Kitzigena 2015. godine.

Različit je podatak i za Poljsku. U tablici na Facebooku stoji 40,2 stupnja iz 1921. godine u Proszkowu, dok je točan podatak 39,5 stupnjeva iz Slubice 1994. godine. Za Češku je u tablici navedena temperatura 40,2 stupnja iz Praga 1983., a 2012. je 40,4 stupnjeva izmjereno u mjestu Dobrichovice. Za Austriju je u tablici naveden podatak 39,7 stupnjeva za Dellach iz 1983., dok je službeno najviša temperatura bila 40,5 stupnjeva u Bad Deutsch – Altenburgu 2013. godine. U Belgiji je najviša temperatura izmjerena 2019. godine u Begijnendijku 41,8 stupnjeva, dok u tablici stoji podatak iz 1947. godine za Uccle gdje je izmjereno 38,8 stupnjeva. I kod Nizozemske je u tablici navedena temperatura od 38,6 stupnjeva iz Warnsvelda 1944. godine, dok je najviša izmjerena u toj zemlji bila 2019. godine u Glize-Rijen 40,7 stupnjeva Celzijevih. Za Englesku se u tablici navodi 38,5 stupnjeva iz 2003. godine, dok je u Coningsbyju prije nekoliko dana, 19. srpnja, izmjereno 40,3 stupnja.

U Miševićevoj tablici navedeno je i da je u Španjolskoj najviša temperatura izmjerena u Murciji 1994. godine, dok WMO navodi 46,9 stupnjeva u Cordobi 2017. Netočno je navedena godina mostarskog BiH rekorda koji je zabilježen 1901. godine. Za Cipar se navodi podatak iz 2010. godine, dok je najviša temperatura od 46,2 zabilježena 2020. Za Latviju je naveden podatak iz 1943. dok je službeno najviša temperatura izmjerena 2014. godine – 37,8 stupnjeva.

Od 44 države većinom iz Europe (u tablici su i Sirija, Armenija i Izrael) podaci Svjetske meteorološke organizacija pokazuju da su najviše temperature u ovom stoljeću izmjerene u njih 26, a u 13 njih to je bilo u posljednjih 10 godina.

Stari i neažurirani podaci DHMZ-a

"Ajmo još malo 'rušiti povjerenje u znanost' službenom statistikom. Ovo je prava znanost. Istina. Fakti. Logika. Kontekst. Razum. Sve. Hvala i doviđenja", napisao je u trećem statusu (arhivirano ovdje) o klimatskim promjenama Mišević ovog vikenda.

Taj Miševićev status u dva dana prikupio je 73 dijeljenja, 100 komentara i više od 1,2 tisuće ostalih reakcija.

Podaci u toj tablici pokazuju kada su na određenim meteorološkim postajama u Hrvatskoj izmjerene najviše temperature, a "zazelenjene" su one postaje gdje su te temperature zabilježene u 50-im godinama 20. stoljeća. Ponovno, kao i kod tablice s najvišim europskim temperaturama, želi se stvoriti dojam da je i prije bilo vruće. No, znanstvenici niti ne tvrde da i prije nisu mjerene visoke temperature, pa i rekordne, već da su one učestalije posljednjih godina i da su temperaturni prosjeci proteklih godina viši, što pokazuju i službeni podaci.

Dvije su razine manipulacije s podacima u tablici u trećem Miševićevom statusu. Prva je da su to podaci najmanje 5 godina stari, a druga da je tablica "frizirana", odnosno odabrane su samo pojedine mjerne postaje, uglavnom one u kojima su temperaturni maksimumi zabilježeni ranije u prošlosti.

DHMZ na svojim internetskim stranicama ima objavljene ažurirane, odnosno najnovije, podatke s "apsolutno najvišim vrijednostima temperature zraka izmjerenima na meteorološkim postajama u Hrvatskoj", koje se dijelom razlikuju od podataka iz Miševićeve tablice. Uglavnom svi podaci iz Miševićeve tablice, uz samo nekoliko različitih podataka, mogu se pronaći u priopćenju koje je DHMZ objavio u srpnju 2017. godine, znači prije 5 godina.

Netočni podaci iz stare tablice DHMZ-a

Usporedili smo ažurirane podatke DHMZ-a s onima iz Miševićeve tablice. U tablici novinara RTL-a za Knin se navodi da je najviša temperatura zabilježena 2000. godine, dok podaci DHMZ-a navode 42,3 stupnja Celzijevih izmjerenih 10. kolovoza 2017. godine. Za Makarsku se navodi podatak od 39,3 stupnja iz 2001. godine, dok je novija najviša izmjerena temperatura iz kolovoza 2017. godine – 39,7 stupnjeva. DHMZ navodi da je najviša temperatura u Šibeniku, 39,4 stupnja Celzijevih, izmjerena 2017. godine, dok se u tablici na Facebooku navodi temperatura iz kolovoza 1981. U Daruvaru je 2017. izmjereno točno 40 stupnjeva, a u tablici stoji podatak iz 2013. godine.

Dok se u tablici za Split – aerodrom Kaštel Stari navodi 39,1 stupanj iz 1988. godine, službeni podatak DHMZ-a je da je u Kaštelima najviša temperatura izmjerena 2. kolovoza 2017. – 42,2 stupnja Celzijevih. Za Senj je u Miševićevoj tablici navedeno 39 stupnjeva iz 1952. godine, dok DHMZ u ažuriranoj tablici navodi 39,7 stupnjeva 22. srpnja 2015. godine. Također, i na mjernoj postaji Zadar Zemunik je u kolovozu 2017. godine izmjereno 40 stupnjeva, dok se u tablici navodi podatak o 38,8 stupnjeva iz kolovoza 2000.

Netočan podatak je u tablici novinara RTL-a naveden i za Pazin. U tom istarskom gradu 3. kolovoza 2017. godine izmjereno 39,5 stupnjeva, dok u tablici na Facebooku stoji podatak iz 2001. godine. Od 29 navedenih mjernih postaja iz Miševićeve tablice, za njih osam nisu bili navedeni ažurirani podaci, već oni starijeg datuma.

Manipulacija podacima iz te tablice očituje se i u izboru navedenih mjernih postaja. Dok je DHMZ 2017. godine naveo maksimalne izmjerene podatke za više od 170 mjesta, koliko je otprilike pobrojano i u ažuriranim podacima, u Miševićevoj tablici je izabrano samo 29 mjernih postaja. U toj tablici se navodi 10 mjernih postaja u kojima je maksimalac zabilježen u prošlom stoljeću i 19 iz ovog stoljeća. Noviji podaci DHMZ-a bilježe 137 postaja u kojima je maksimalac zabilježen u 21. stoljeću, dok ih je iz ranijeg razdoblja 39.

Na mjernim postajama gdje su zabilježeni maksimalci iznad 40 stupnjeva, kod DHMZ-a odnos je 47 postaja s najvišim temperaturama iz ovog stoljeća i šest iz 20. stoljeća, dok su u Miševićevoj tablici četiri iz 20. stoljeća i sedam u zadnje 22 godine. I time se pokazuje da su u tablici novinara RTL-a "birane" one postaje s maksimalcima zabilježenima dublje u prošlosti.

Najtoplije desetljeće od kada postoje mjerenja

Da se svijet i Europa zagrijavaju posljednjih godina jasno pokazuju i podaci iz posljednjeg, lipanjskog, izvještaja Europske agencije za okoliš (EEA). Navode da su prosječne temperature u svijetu između 2012. i 2021. godine porasle od 1,11 do 1,14 stupnjeva Celzijusa u odnosu na razine iz predindustrijskog razdoblja, što to desetljeće čini najtoplijim od kada postoje mjerenja.

"Temperature u Europi u tom razdoblju rasle su čak i brže, od 1,94 do 1,99 stupnjeva Celzijevih, ovisno o korištenoj bazi podataka", navodi se u analizi uz koju je objavljen i graf na kojem se jasno vidi kako je u svijetu, i Europi, rasla prosječna temperatura tijekom godina, a rast je posebno izražen nakon 1990.

Svjetska meteorološka agencija (WMO) u posljednjem izvještaju o stanju klime navela je da je prosječna globalna temperatura u 2021. godini bila 1,11 stupnjeva Celzijevih iznad razine iz predindustrijskog doba (od 1850. do 1900. godine). Svoju analizu temelje na šest vodećih svjetskih baza podataka.

2021. godina bila je između petog i sedmog mjesta na ljestvici najtoplijih godina od kada postoje mjerenja. Svih sedam najtoplijih godina, prema temperaturnom prosjeku, bilo je od 2015. do 2021. godine. Prošla godina je bila od 0,22 stupnja do 0,29 stupnjeva Celzijevih toplija od 2011. godine. Prema analiziranim podacima, 2016. godina ostaje najtoplija ikad prema većini analiziranih baza podataka, a od 1980-ih svako desetljeće je bilo toplije od onog prethodnog. I ti podaci jasno pokazuju znanstveno utemeljenje globalnog zatopljenja.

Kako znamo da je ljudska aktivnost odgovorna za globalno zatopljenje?

Više nezavisnih timova znanstvenika došlo je do istog zaključka – rast temperatura na Zemlji "poklapa" se s početkom industrijskog doba, pisao je BBC prošle godine. Iako su precizni mjerni instrumenti nastali u novije doba, znanstvenici mogu rekonstruirati promjene temperatura na Zemlji dalje u prošlost. A iz tih analiza zaključeno je da Zemlja nije bila ovako "vruća" posljednjih 125 tisuća godina, dok kao ključnu poveznicu između ljudske djelatnosti i rasta temperatura navode emisije stakleničkih plinova koji "zadržavaju" toplinu na Zemlji, a to se posebno odnosi na ugljični-dioksid (CO2). Spaljivanje fosilnih goriva i sječa šuma dovela je do ispuštanja ovog stakleničkog plina, a obje aktivnosti su "eksplodirale" nakon 19. stoljeća pa ne čudi da se njegova razina u atmosferi povećala.

Analize su pokazale da tijekom 800 tisuća godina CO2 u atmosferi nije prelazio razine od 300 dijelova na milijun (ppm). No, nakon industrijske revolucije ta koncentracija je narasla na trenutnu razinu od oko 420 ppm. Računalne simulacije, poznatije pod nazivom klimatski modeli, korištene su kako bi se izračunalo što bi se dogodilo s temperaturama na Zemlji bez ogromnih količina stakleničkih plinova ispuštenih zbog ljudske djelatnosti. Zaključeno je da bi bilo zabilježeno minimalno globalno zatopljenje, ili bi se čak dogodilo i hlađenje, tijekom 20. i 21. stoljeća, u slučaju da su samo prirodni elementi djelovali na klimu. Tek kada se ljudsko djelovanje unijelo u modele, bilo je moguće objasniti trenutni rast temperatura.

Činjenica je i da je Zemlja u prošlosti prolazila kroz nekoliko toplih razdoblja. Na primjer, prije 92 milijuna godina, temperature su bile toliko visoke da nisu postojale ledene polarne kape. Bilo je razdoblja kada je razina mora bila 25 metara viša od današnje. Danas se procjenjuje da bi rast razine mora od 5 do 8 metara značio nestanak većine obalnih gradova. Postoji i obilje dokaza da su se na Zemlji u prošlosti događala masovna istrebljenja mnogih vrsta zbog promjena u temperaturama.

Uzrok tih temperaturnih oscilacija pripisuje se različitim fenomenima. Od promjena u Zemljinoj orbiti tijekom dužih perioda pa sve do vulkanskih erupcija i kratkotrajnih klimatskih ciklusa kakav je, na primjer, El Nino. Godinama klimatski "skeptici" izražavaju sumnju u znanstveno utemeljenje globalnog zatopljenja, no gotovo svi znanstvenici koji svoje radove objavljuju u uglednim znanstvenim časopisima i prolaze provjeru znanstvene zajednice, slažu se oko trenutno utvrđenih uzroka klimatskih promjena – a to je da je ljudsko djelovanje odgovorno za zagrijavanje atmosfere, oceana i kopna, zaključuje u svojoj opširnoj analizi Faktograf.

F B<\/p>","

F B

) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/07/27/22902150.png [title] =>

F B

) ) [bgPosition] => [videoType] => allvideos [text] => {OCMSplitter}

Novinar RTL-a Boris Mišević tijekom vikenda podijelio je snimku sa znanstveno nepotvrđenom teorijom da su klimatske promjene prevara, a u druga dva je objavio stare i neažurirane podatke o najvišim izmjerenim temperaturama u Europi i Hrvatskoj kojima je pokušao "dokazati" tu teoriju, navodi Faktograf.

"Weather channel CO-founder: "Klimatske promjene se ne događaju. Radi se o političkoj platformi Demokratske stranke. Hmmm, pa jel on "teoretičar zavjere" isto? Ili stručnjak s realnim argumentima?", stajalo je u prvom statusu Borisa Miševića (arhivirano ovdje) objavljenom u petak, 22. srpnja, u 12.47 sati.

O Miševiću smo već pisali, pročitajte na ovom linku:

Novinar Boris Mišević ne staje s ‘antivakserskim‘ teorijama: ‘Što kažete narode Hrvatske? Hoćete im dopustiti ovakvav bezobrazluk?‘ RTL se ograđuje od njegovih istupa

Status je vodio na snimku starog gostovanja suosnivača Weathera Channela (Meteorološkog kanala) Johna Colemana. Navode iz tog intervjua da se klimatske promjene ne događaju i da ljudska djelatnost nema značajan utjecaj na globano zatopljenje te da ne postoji znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama, već je AP Fact Check Miševiću označio kao netočne informacije.

---

---

U članku objašnjavaju da je tijekom tog intervjua CNN-u 2014. godine, koji se i u engleskom govornom području ponovno počeo ovih dana širiti društvenim mrežama – bez navođenja da je star osam godina – Coleman netočno kazao da ne postoji znanstveni konsenzus oko navoda da ljudska djelatnost izaziva klimatske promjene. "Klimatske promjene se ne događaju, nema niti značajnog globalnog zatopljenja izazvanog ljudskom djelatnošću, nije ga bilo niti u prošlosti, a nema razloga očekivati ga niti u budućnosti", kazao je u tom intervju Coleman.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), s više od 200 znanstvenika, u svom posljednjem izvještaju iz veljače, naveo je da klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem već izazivaju smrtonosne ekstremne vremenske događaje, kao što su suše, požari i poplave te da će situacija biti još i gora ako se globalno zatopljenje ne "zauzda". "Zbirni znanstveni dokazi su nedvosmisleni: Klimatske promjene su prijetnja dobrobiti ljudi i planetarnom zdravlju", stoji u izvještaju, piše AP.

Coleman je preminuo u 2018. u 83. godini. 1981. bio je suosnivač Weather Channel i gotovo godinu dana imao je funkciju njegova izvršnog direktora. Kada se 2014. godine pojavio u intervju na CNN-u, kompanija u čijem vlasništvu je Weather Channel distancirala se od njegovih komentara. Izvršni direktor Weather Company, David Kenny, tada je u istoj emisiji kazao da Coleman već desetljećima ne sudjeluje u radu Weather Channela.

"Znanost je poprilično jasna kada se govori o klimatskim promjenama", kazao je tada Kenny. "Mislim da su mnogi ljudi zbunjeni kada čuju izjave od nekoga koga se titulira kao suosnivača The Weather Channela. Točno je da je on suosnivač i mi smo zahvalni što ga je pokrenuo prije 32 godine. No, on s nama nije već 31 godinu i danas on ni na koji način ne govori u ime Weather Channela", rekao je Kenny, jasno se ograđujući od izjava Colemana.

Mišević je u drugom statusu, objavljenom 23. srpnja u 11 sati, stavio staru i neažuriranu tablicu s najvišim temperaturama izmjerenima u europskim državama o čijim netočnostima je Faktograf pisao jer se prošlog tjedna počela širiti profilima na Facebooku. Novinar RTL-a tu je tablicu objavio kao odgovor na Twitter status meteorologinje N1 televizije Tee Blažević koja ga je prozvala za širenje teorije "da klimatske promjene ne postoje".

---