Internet je zavodljiv medij. Uranjanje u virtualni svijet (interneta ili igara online) djeci omogućuje putovanje u svijet koji je oblikovan prema njihovim željama i njihovom ukusu. To je prije svega personalizirani svijet slobode, brzine, zabave i komunikacije, ali upravo zbog te slobode potencijalno postaje i opasan.
U današnjem digitalnom svijetu ovisnosti o internetu i videoigrama postaju sve veći problem, a posebno je podložna "digitalna generacija“ koja od samog početka odrasta uz njega te ga koristi kao glavni medij socijalizacije.
Dok su tehnologija i internet revolucionarni po mnogim aspektima, pretjerano korištenje može dovesti do ozbiljnih posljedica na mentalno zdravlje i životni stil mladih i djece. Ova ovisnost nije samo pitanje osobnog izbora – ima i duboke društvene i psihološke posljedice. Koliko je ovisnost o internetu ozbiljan problem u Hrvatskoj, dokazuje činjenica da je 2019. u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju "Sv. Ivan" otvorena dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama.
Kako bismo bolje razumjeli do kojih promjena dolazi u ponašanju djece i mladih, razgovarali smo sa sociologinjom dr. sc. Nikom Đuho, koja nam je otkrila zašto se djeca "povlače" u svijet interneta i igraju igre online umjesto da se više druže "uživo" i igraju jedni s drugima na ulici.
"DIGITALNE GENERACIJE ‘ŽIVE‘ INTERNET I NOVE TEHNOLOGIJE"
– Tzv. digitalne generacije ne koriste Internet i nove digitalne tehnologije, već ih žive. Njihova je svakodnevica uronjena u virtualni okoliš. Istraživanja pokazuju da se najčešće kao razlozi igranja online igara navode natjecanje, izazov, društvena interakcija ili socijalizacija, osjećaj uzbuđenja, razonoda i slično.
– Virtualni svijet može zadovoljiti potrebu za pripadanjem i povezanosti, odnosno nadoknaditi poteškoće u uspostavljanju odnosa u realnom svijetu, posebice ako nemamo kvalitetno uspostavljen odnos s roditeljima ili prijateljima, odnosno "značajnim drugima". Ponekad uranjanje u virtualni svijet proizlazi iz nemogućnosti pronalaska adekvatne strategije za suočavanje s osobnom frustracijom ili širokim spektrom negativnih osjećaja s kojima se osoba suočava. Uranjanje u virtualni svijet omogućuje im kratkoročno umanjenje stresa ili impulzivnosti. No, uranjanje u virtualni svijet iz potrebe bijega ili umanjenja stresa i negativnih osjećaja najčešće dovodi do problematične uporabe interneta i online igara – kaže sociologinja.
Igre mogu mladima pružiti osjećaj bijega od stvarnosti, a društveni aspekt nekih igara može pomoći djeci da se osjećaju dijelom zajednice. Međutim, bez pravih smjernica o tome koje igre igrati ili kada igrati, djeca mogu biti izložena određenim rizicima kao što su cyberbullying i maltretiranje u igrici.
Prema istraživanju koje je provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska, 93 posto djece u državi igra online igre; od toga 99 posto dječaka i 88 posto djevojčica. U prosjeku, u grupi od 11 do 13 godina Snapchat koristi 73 posto djece, TikTok 63 posto, YouTube 88 posto, Instagram 49 posto, WhatsApp 71 posto, Viber 65 posto, Facebook tek 20 posto...
Brojke jako variraju ovisno o godinama, ali jedno je sigurno – jedna od najtežih posljedica prekomjernog provođenja vremena na internetu ili igranja videoigara kod mladih je – ovisnost.
"OTUĐUJU SE OD REALNOG DRUŠTVENOG SVIJETA"
– Dolazi do društvenog povlačenja i izolacije, odnosno opadanja učestalosti komunikacije i druženja s drugim članovima obiteljima, opada komunikacija i druženje s vršnjacima i prijateljima, druženje na otvorenom, slabe socijalne vještine i komunikacija "licem-u-lice" pa možemo zaključiti da dolazi do svojevrsnog otuđenja pojedinca od realnog društvenog svijeta. To ojačava želju za prekomjernim korištenjem interneta ili igara online, ne bi li se nadoknadila potreba za društvenim životom ili izbjegli negativni osjećaji, čime pojedinac samog sebe uvlači sve dublje u začarani krug virtualnog svijeta – objašnjava sociologinja.
Da se djeca "ne mogu odvojiti od interneta" dokazuje i još jedno od rezultata istraživanja agencije "Kvaka", a to je da kod 24 posto njih pati san jer su online i noću. Ovo je posebno očito kod učenika viših razreda osnovne škole jer se ta brojka penje na čak 44 posto.
– Taj podatak nije začuđujući s obzirom na to da su brojna istraživanja ukazala na činjenicu da je prekomjerno korištenje interneta, igara online općenito povezano sa psihosomatskim smetnjama, poremećajima hiperaktivnosti, da utječe na pažnju i koncentraciju, pa tako i na ritam spavanja, a onda u konačnici i na ritam društvenog funkcioniranja. Učenici češće postižu lošije rezultate u školi, i manje vremena posvećuju učenju ili drugim školskim obvezama. Sve treba promatrati kao jednu (ne)funkcionalnu cjelinu – naglašava Đuho.
PROBLEM KOJI SE I DALJE NE SHVAĆA OZBILJNO
Proces odgoja i socijalizacije djece, kaže nam sociologinja, danas ne postaje samo područje Interneta, nego dominantno područje masovnih medija općenito.
– Masovni mediji prenose nam poruku da trebamo biti sretni, neobavezni, bezbrižni, da slijedimo svoje želje, a čini mi se da postaju važan faktor frustracije kod mladih jer virtualni svijet funkcionira po drukčijim principima od realnog svijeta.
Jedan od problema je i što roditelji nisu dovoljno uključeni u digitalni svijet svoje djece, ovaj društveni problem ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, a on poseban danak uzima upravo njihovoj djeci.
– Danas roditelji provode jako malo vremena s vlastitom djecom, rijetko s njima razgovaraju, rijetko provjeravaju kakav sadržaj konzumiraju, i ono što je isto bitno je da smatraju da takvi sadržaji imaju uglavnom funkciju zabave i razonode. S druge strane, sigurno je i da sama razina (ne)informiranosti roditelja utječe na takvu situaciju. Digitalne generacije odrastaju s digitalnim tehnologijama i imaju puno veću razinu informatičke pismenosti od svojih roditelja, što ponekad može dovesti i do manipulacije roditeljima. Zato je važno i dalje progovarati o ovakvim temama, nuditi podršku i edukacije za roditelje, ali i uvesti ovu temu u školski program za učenike kako bi se povećala svjesnost o potencijalnim štetnostima ili zamkama na Internetu – ističe sociologinja.
"RJEŠENJE NIJE UKIDANJE ILI ZABRANA KORIŠTENJA INTERNETA"
– S obzirom da su digitalne tehnologije i Internet danas sveprisutni, ne bih rekla da je rješenje u ukidanju ili zabrani njihova korištenja. Treba se upoznati s pozitivnim i negativnim aspektima korištenja Interneta, poticati njegovo korištenje u „pozitivne“ svrhe, učiti djecu samokontroli i osobnoj odgovornosti te kako prepoznati negativan sadržaj, tj. kako pristupiti sadržaju kritički i s razumijevanjem. Jako je bitno i da djeca imaju neki hobi, da svoje slobodno vrijeme ne provode isključivo ispred ekrana nego kroz sport, ili učenjem nekih novih vještina gdje će zadovoljavati svoju potrebu za socijalizacijom, pripadanjem, autonomijom i odvratiti misli od zavodljivog virtualnog svijeta – zaključuje Đuho.
Djeca od malih nogu razvijaju digitalne vještine, no pitanje je koliko mogu kritički pristupiti sadržajima koje konzumiraju na internetu i društvenim mrežama.
Kako bi stvorili sigurniji online prostor za djecu i mlade iz cijele Hrvatske, A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet (CSI) nedavno su otvorili Savjetovalište u prostorijama A1 centra u zagrebačkoj Gajevoj ulici. Tamo svi mogu dobiti pomoć i podršku u slučaju cyberbullyinga, kao i savjet kako se zaštititi na internetu i kako ga sigurno koristiti, saznati što napraviti i kako se nositi s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom.
Osim toga, na fundraising platformi Čini pravu stvar pokrenuli su novi izazov pod nazivom "Zaustavi moju bol!" čiji je cilj prikupiti 40.000 eura za mobilni tim Centra za sigurniji internet.
Donacije će pomoći stručnom mobilnom timu da putuje u razne dijelove Hrvatske te pruži pomoć djeci i mladima koji se suočavaju s bilo kojim oblikom zlostavljanja u online svijetu. Emocionalnom podrškom i savjetovanjem pomoći će žrtvama cyberbullyinga da prevladavaju traume, razviju strategije suočavanja s proživljenim nasiljem te vrate osjećaj sigurnosti na internetu.
Sadržaj je nastao u suradnji Native studija Slobodne Dalmacije i A1 Hrvatska.